Magazin

Homoekranis: Zavodljivost ekrana i izazovi digitalnog doba

Homo ludens, biće koje se igra, tako su stari Grci definisali čovjeka. Danas, u 21. vijeku, čovjek sve više postaje homoekranis, kaže za Radio Crne Gore antropološkinja Lidija Vujačić.

Kako navodi Vujačić, toliko puno vremena provodimo pred ekranom da smo postali na neki način zavisni od ekrana, odnosno od medija.

“Naša komunikacija je zapravo par ekscelans medijska u nekom najširem smislu. Možemo zapravo reći da je aktuelna medijska kultura, mediji, pa kultura koju kreiraju, diriguje našim odnosom prema stvarnosti. U skladu sa tim, na neki način reinterpretiraju društvene odnose, ujedno stvaraju nove oblike refleksivnosti, etičnosti, pa i ljudske čulnosti. Tu je vrlo tanka granica i opšte ne možemo da razdvojimo zapravo koji život živimo, medijski ili nemedijski, jer je granica postala nevidljiva”, navodi Vujačić.

Pametni telefoni, tableti i računari ljudima u mnogome olakšavaju svakodnevicu, ali ih ujedno čine i manje sposobnim, uviđa Vujačić.

“U suštini se previše oslanjamo na pomoć medija i tu su nam sve moguće usluge, načini, aplikacije, na dohvat ruke i možda smo malo i neke svoje kapacitete potisnuli. Nije sav život ispred ekrana, nekog ekrana koje god, nego postoji lijepi život i mimo toga. Tako da u principu je najteže naći mjeru”, kaže Vujačić.

Pretjerano izlaganje djece ekranima u najranijem uzrastu usporava razvoj mozga, upozorava psihološkinja Biljana Andrijašević.

“Ekranizacija je termin koji je prisutan u stručnim krugovima i poznat je pod nazivom digitalni autizam, tako da se može negdje definisati kao zavisnost. U Crnoj Gori nije bilo takvih slučajeva, ja da znam nije, međutim, psihijatrija u Beogradu već liječi djecu od problema otuđenosti”, kaže Andrijašević.

Naglašava da djeca do treće godine ne bi trebala da budu izložena ekranima.

“To podrazumeva ne samo telefone, nego bilo kakav uređaj koji ima ekran. Do pete godine možda jedan sat, ali znači to je sve uz kontrolu roditelja, a od pete do sedamnaeste godine dva sata. To je neki, da kažemo, maksimum koliko bi djeca bila izložena ekranima”, navodi Andrijašević.

A koliko je te preporuke teško sprovesti u djelo, najbolje svjedoči primjer majke Bobane, koja držeći u naručiju jedno i po godišnjeg sina sa nama dijeli svoje iskustvo.

“Mi smo odlučili da do treće godine sigurno nema pristupa ekranima, ni telefonu, ni TV-u, s tim što je to jako teško, jer sad smo bili u Delti, svaki drugi butik ima neki ekran, tako da ga vodimo odatle. Smatramo da je jako bitno da sačuvamo tog sadržaja koji im nije adekvatan, ni previše stimulativan i evidentno je da djeca koja su često pred ekranima imaju neke promjene u ponašanju. Imamo dosta takvih slučajeva oko sebe, tako da smo se mi odlučili za ovu opciju. Nije lako, ali borimo se”, priča ona.

Slične teme:digitalno doba homoekranis lidija vujačić

Sledeće

Kako se pravilno farbaju jaja za Uskrs?

Ne propustite

Počeo je Božićni post: Ideje za jelovnik za nedelju dana

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ukusi Zete

Ukusi Zete: Zetske rolnice sa patlidžanom i sirom

Recept: Sanja Bašanović

Ove rolnice su lagano, mirisno jelo koje možete poslužiti kao toplo predjelo, lagani ručak ili hladnu zakusku uz domaći hljeb.

Sastojci:

2 veća patlidžana
200 g mladog sira (ili mješavine mladog i feta sira)
1 čen bijelog luka
Malo svježeg peršuna
So, biber
Maslinovo ulje
1 jaje (po želji, za povezivanje smjese)
2 veća paradajza
Pola šoljice bijelog vina

Priprema:

Patlidžane isjeći po dužini na tanke šnite (oko 0,5 cm).
Posoliti ih i ostaviti 10 minuta da puste vodu, zatim isprati i obrisati.
Šnite patlidžana premazati maslinovim uljem i peći na roštilj tiganju ili u rerni dok ne omekšaju i dobiju zlatne pruge.
U zdjeli sjediniti izmrvljeni sir, sitno sjeckani peršun, izgnječeni bijeli luk, malo bibera (i jaje ako želiš da bude smjesa kompaktnija).
Na svaki pečeni patlidžan staviti kašičicu smjese i uviti u rolnicu.
Na malo maslinovog ulja izdinstati samljeveni paradajz, zatim dodati i malo bijelog vina. Ukuvati još par minuta.
Preliti preko rolnica i zapeci 10 minuta na 200°C.

Kako se služe:

Posuti svježim peršunom ili bosiljkom.

Recepte možete slati na mejl zetskiportal@gmail.com ili na instagram stranici portalzeta.me, poželjno je da recept prati slika jela, a svaki objavljeni recept biće potpisan.

Ukusi Zete

Ukusi Zete: Štapići od tikvica – lagan ljetnji recept

Recept: Sonja Rakčević

Sastojci:

Tikvice
So
Jaja
Brašno
Malo mleka
Palenta
Lan
Susam
(Po želji: još semenki ili dodataka po ukusu)
Beli luk u prahu (po želji)
Vegeta (po želji)
Ulje za prskanje

Priprema:

Tikvice iseći na štapiće. Posoliti i ostaviti da puste vodu.
Umutiti jaja, brašno i malo mleka – smesa treba da bude kao za palačinke.
U odvojene posudice staviti palentu, lan, susam i ostale dodatke po želji.
Tikvice prvo umočiti u smesu od jaja i mleka, zatim u mešavinu suvih sastojaka.
Redjati u pleh obložen papirom za pečenje.
Po vrhu posuti beli luk u prahu – ako ga ne volite, možete i bez. Dodati malo vegete po želji.
Sve lagano poprskati uljem.
Peći u rerni na 180°C dok ne postanu suvi i hrskavi – kao čips.

Sos :

1. Pavlaka + majonez (u jednakim delovima)

Recepte možete slati na mejl zetskiportal@gmail.com ili na instagram stranici portalzeta.me, poželjno je da recept prati slika jela, a svaki objavljeni recept biće potpisan.

Magazin

Na ove načine možete održati hidrataciju u ljetnim danima

Visoke temperature tokom ljeta mogu brzo dovesti do dehidracije ukoliko ne obratite dovoljno pažnje na unos tečnosti, a kako pojašnjavaju stručnjaci uz pomoć nekoliko koraka možete zaštititi svoje tijelo.

Dehidracija nije samo uzrok umora i glavobolja, već može uticati na mnoge vitalne funkcije tijela, uključujući probavu, ravnotežu elektrolita i funkciju srca.

Najvažniji korak za održavanje hidratacije je redovno konzumiranje vode. Stručnjaci preporučuju da odrasle osobe piju najmanje dvije do dvije i po litre vode dnevno, a u vrućim uslovima i više. Preporuka je piti male količine vode kroz cijeli dan.

Takođe, žeđ je često znak da je već došlo do početne dehidracije, pa je zbog toga bitno da budete proaktivni u unosu tečnosti.

Osim vode, voće i povrće mogu biti koristan izvor hidratacije. Mnoge vrste povrća i voća sadrže veliku količinu vode, što pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti tijelu. Krastavci, paradajz, lubenice, narandže i jagode su posebno bogati vodom.

Osim toga, voće i povrće sadrže vitamine, minerale i vlakna koji podržavaju vašu hidrataciju i opšte zdravlje. Iako mnoge osobe uživaju u kafi, čaju ili alkoholu ove tečnosti maju negativno djelovanje, što znači da potiču tijelo da izlučuje više tečnosti nego što unosi. To može dovesti do dehiracije, posebno u ljetnim danima.

Stručnjaci preporučuju smanjenje nosa alkohola i kofeinskih napitaka jer oni mogu negativno uticati na ravnotežu tečnosti u tijelu.

U vrućim uslovima, kada se znojite više nego obično, osim vode je potrebno nadoknaditi elektrolite poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma. Elektroliti pomažu u ravnoteži tečnosti tijelu i podržavaju pravilno funkcionisanje mišića i nervnog sistema. Sportski napici s niskim udjelom šećera ili domaći napici poput kokosove vode mogu biti koristan način da se nadoknade izgubljeni elektroliti.

Uz to, savjetuje se da izbjegavate dugotrajno provođenje vremena na jakom suncu. Previše izlaganja visokim temperaturama može povećati rizik od dehidracije i toplotnog udara.