Politika

HGI neće biti dio vlade ukoliko u njoj bude ZBCG

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da je potrebno da što prije dobijemo novu vladu koja će se baviti posljedicama prethodnih štetnih vlada, 42. i 43.

“Svima je jasno da postoje oni koji žele da državne resurse zloupotrijebe”, izjavio je Vuksanović za TV E.

“A to je kuda će ova zemlja da ide, kakav će biti karakter ove vlade. Ne moram pojašnjavati što je politika HGi, da mi CG vidimo na zapadu, i mi želimo da ta vlada generira takve procese. Ne radi se ovdje da manjine su prezahtjevne u željama, da nam je stalo do funkcija mi bi sve ovo prihvatili. Ali ne želimo biti dekor na nečemu što nije komplementarno sa našim politikama”, kazao je Vuksanović.

Na pitanje da li je “problem” to što je u pregovore ušla i koalicija ZBCG kaže da te politike nisu komplementarne sa politikom HGI.

“Nemamo isti pogled na ono što se zove CG. Mi imamo procese po Zeti za nekakvo otpriznavanje Kosova, imamo neke gradove po sjeveru gdje se viju neke druge zastave, čak smo dobili neke cjenovnike koji su u rubljama a ne u eurima. I očigledno da ne možemo biti u istom timu, istom dresu” kaže on.

Ističe da je potpuno jasno da oni neće biti dio vlade ukoliko u njoj bude ZBCG.

Sledeće

Mandić: Do četvrtka će se znati u kom pravcu će se kretati Crna Gora

Ne propustite

Abazović: Kriminalnu hobotnicu čine i pojedinci iz biznisa i civilnog sektora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.

Politika

Otpadne vode Podgorica: Gradilište u Botunu nije prostor za slobodno kretanje neovlašćenih lica

Nadzor izgradnje je, povodom najavljenih okupljanja i sjutrašnjih protesta na lokalnom putu u neposrednoj blizini sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pozvao građane, organizatore, nadležne službe i organe da “prioritet bude bezbjednost ljudi.”

Podsjećaju da je riječ o aktivnom građevinskom gradilištu na kojem je, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i pratećim pravilnicima, prisustvo dozvoljeno isključivo ovlašćenim licima.

Napominju da gradilište nije javni prostor, niti zona predviđena za slobodno kretanje.

„Važno je da građani poštuju zakon, bezbjednosne procedure i uputstva nadležnih organa, i da se ne približavaju gradilištu bez neophodnih ovlašćenja. Na terenu su trenutno u toku intenzivni zemljani radovi, uključujući iskope dubine pet i više metara, kao i rad teške građevinske mehanizacije”, upozorila je kompanija “Fichtner”, koja vrši stručni nadzor na projektu, a kako je saopštilo preduzeće “Otpadne vode Podgorica”.

Ističu da se svi radovi na gradilištu izvode u skladu sa važećim propisima i pod punim mjerama zaštite i bezbjednosti na radu, uz strogo kontrolisan pristup isključivo ovlašćenim licima.

“Neodgovorno i nekontrolisano kretanje u blizini gradilišta može dovesti do ozbiljnih povreda, ugrožavanja života prisutnih lica, ali i zaposlenih na gradilištu”, piše u saopštenju.

Politika

Policija opkolila zgradu u kojoj živi Aco Đukanović, pretresi i u Nikšiću

Policija je opkolila zgradu u centru Podgorice u kojoj živi biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

U pitanju je zgrada u ulici Vuka Karadžića, gdje su i prostorije Prve banke.

Reporter RTCG javlja da su zgradu opkolile posebne jedinice policije.

Javljeno je i da je u toku pretres imovine koju koristi Đukanović u Podgorici. Takođe, po našim saznanjima iz policije pretresa se i imovina koju koristi u Nikšiću.

U pitanju je akcija koja se sprovodi po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, potvrđeno je našem portalu.

Aco Đukanović važi za jednog od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori.

On je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore.

Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji.