Politika

HGI neće biti dio vlade ukoliko u njoj bude ZBCG

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da je potrebno da što prije dobijemo novu vladu koja će se baviti posljedicama prethodnih štetnih vlada, 42. i 43.

“Svima je jasno da postoje oni koji žele da državne resurse zloupotrijebe”, izjavio je Vuksanović za TV E.

“A to je kuda će ova zemlja da ide, kakav će biti karakter ove vlade. Ne moram pojašnjavati što je politika HGi, da mi CG vidimo na zapadu, i mi želimo da ta vlada generira takve procese. Ne radi se ovdje da manjine su prezahtjevne u željama, da nam je stalo do funkcija mi bi sve ovo prihvatili. Ali ne želimo biti dekor na nečemu što nije komplementarno sa našim politikama”, kazao je Vuksanović.

Na pitanje da li je “problem” to što je u pregovore ušla i koalicija ZBCG kaže da te politike nisu komplementarne sa politikom HGI.

“Nemamo isti pogled na ono što se zove CG. Mi imamo procese po Zeti za nekakvo otpriznavanje Kosova, imamo neke gradove po sjeveru gdje se viju neke druge zastave, čak smo dobili neke cjenovnike koji su u rubljama a ne u eurima. I očigledno da ne možemo biti u istom timu, istom dresu” kaže on.

Ističe da je potpuno jasno da oni neće biti dio vlade ukoliko u njoj bude ZBCG.

Sledeće

Mandić: Do četvrtka će se znati u kom pravcu će se kretati Crna Gora

Ne propustite

Abazović: Kriminalnu hobotnicu čine i pojedinci iz biznisa i civilnog sektora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević predlaže izlazak iz “krvave vlade”

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević trebalo bi danas da zakaže sjednicu Predsjedništva te stranke na kojoj će predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića. Ova inicijativa dolazi nakon njegovog ranijeg obećanja da će DNP napustiti Vladu Crne Gore zbog početka izgradnje kolektora u Botunu, kao i zbog policijske intervencije tokom protesta, kada su privedene 54 osobe, među kojima i predsjednik Opštine Zeta.

Knežević smatra da je ovakav razvoj događaja neprihvatljiv i da DNP ne može ostati dio vlasti koju je nazvao „krvavom“. On vjeruje da će Predsjedništvo partije podržati njegov prijedlog, ali je najavio i ličnu odgovornost ukoliko se to ne desi.

„Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da se može dogoditi, ja ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ću ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete“, poručio je Knežević nedavno sa protetsa u Zeti.

View this post on Instagram

A post shared by Portal Zeta (@portalzeta.me)

Iz DNP-a je ranije saopšteno da će sjednica Predsjedništva biti zakazana odmah nakon novogodišnjih praznika, te da će se na njoj raspravljati o izlasku iz Vlade, ali i o daljem političkom djelovanju stranke, uključujući i odnos prema vlasti u Podgorici.

Odluka Predsjedništva DNP-a mogla bi imati značajan uticaj na stabilnost aktuelne vlade i ukupne političke prilike u Crnoj Gori.

Politika

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.

Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.

Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.

Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.

Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Politika

Skupština ne nastavlja svoj rad zbog situacije u Botunu

Održan je kolegijum Skupštine Crne Gore iza zatvorenih vrata. Predsjendik Skupštine, Andrija Mandić saopštio je kolegama da, zbog situacije u Botunu, on nije u mogućnosti da vodi sjednicu. Ponudio je opciju da to uradi neko od potpredsjendika Skupštine.

Prema našim informacijama, predstavnici opozicije su rekli da oni ne žele da učestvuju u takvom načinu rada,i da neće dati kvorum.

Kazali su da većina treba da rješava svoje probleme, i dogovoreno je da neće nastaviti danas rad.

Ipak, načelno je usaglašeno da će imati vanredno zasijedanje da završe poslove koji su danas ostali nedovršeni, naročito onih koji se odnose na zakone iz EU agende.

Mandić je potencirao da neće da opstruira rada Parlamenta, ali je rekao da ne može da predsjedava u ovom momentu sjednicom.