Ekonomija

EPCG kupila Željezaru za 20 miliona eura

Potpisivanjem ovog ugovora, EPCG je, prema riječima predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića, došla u priliku da proširi svoj proizvodni portfolio, jer imovina Željezare, zbog snage priključka, ima veliki solarni potencijal.

izvor: Vlada CG

Elektroprivreda Crne Gore i turska kompanija Tosjali zaključile su večeras ugovor o kupovini imovine bivše Željezare Nikšić po cijeni od 20 miliona eura. Imovina će biti prenijeta na novoformiranu firmu “Željezara EPCG Solar” čiji je jedini vlasnik EPCG.

Vrijednost ugovora iznosi 20 miliona eura, od čega je 15 miliona obezbijeđeno sredstvima kojima je u septembru ove godine država na aukciji u postupku otuđenja sopstvenih akcija, otkupila 3.340.757 akcija EPCG, odnosno 28,27 odsto od iznosa predviđenog za otuđenje.

EPCG će formirati svoje preduzeće, koje će se zvati Željezara Solar Nikšić. Ta kompanija neće se baviti proizvodnjom čelika, već nekim drugim djelatnostima, a u prvi plan se ističe solarna industrija. Svih 229 radnika koji su dobili otkaz u Željezari nastaviće da rade u novom preduzeća na drugim pozicijama, a očekuje da se vremenom broj radnika i poveća.

Potpisivanjem ovog ugovora, EPCG je, prema riječima predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića, došla u priliku da proširi svoj proizvodni portfolio, jer imovina Željezare, zbog snage priključka, ima veliki solarni potencijal.

Pored toga, ističe, ovom investicijom se stvaraju preduslovi za ulaganje u pogone koji će, svojim aktivnostima, predstavljati značajnu logističku podršku proizvodnim aktivnostima EPCG.

“EPCG je značajno uvećala svoju imovinu i samim tim i država Crna Gora. Željezara je duša ovog grada i duša Crne Gore. Mi smo ubijeđeni kada se spoje Željezara i EPCG ostvarićemo sjajne rezultate”, istakao je Đukanović.

Crna Gora, dodaje on, mora postati regionalni centar za razvoj energetike, a pogotovo obnovljivih izvora.

“EPCG ima ideje i već je krenula u realizaciju značajnih projekata, a ubijeđeni smo da Željezara može biti dobra podrška za sve projekte. Željezara će imati mogućnost da razvija mnoge djelatnosti, ali idemo korak po korak. Nikšić će da postane centar solarne energije”, poručuje Đukanović.

Kaže i da pregovori sa turskom kompanijom nijesu bili laki.

“Vodilo se računa o svakom zarezu”, istakao je Đukanović.

Premijer Dritan Abazović kazao je da je ovo istorijski dan za Nikšić i Crnu Goru.

“Najljepši mogući završetak godine. Ja znam šta vama znači Željezara. Ja sa vama dijelim nevjerovatnu emociju”, naveo je Abazović.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević naveo je da Nikšić ide novim putem razvoja i prosperiteta u 2023. godini.

“Hvala radnicima koji su sve izdržali, doveli nas do velike, zajedničke pobjede za Nikšić i Crnu Goru. U Nikšiću će se i dalje raditi, vi ćete u Željezari raditi”, istakao je on.

Sledeće

Od sjutra moguće poskupljenje osnovnih namernica

Ne propustite

Akcize na benzin i gasna ulja umanjene 15 odsto

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.