Priroda i društvo

Eko fond raspisao konkurs za projekte uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu

Fond za zaštitu životne sredine ( Eko – fond ) raspisao je dva javna konkursa za dodjelu sredstava u cilju realizacije projekata koji se tiču zaštite životne sredine čija ukupna vrijednost iznosi 360 000 hiljade eura.

Konkursi su namijenjeni lokalnim samoupravama kao i nevladinim organizacijama koje se bave očuvanjem životne sredine.

Predmet Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava za realizaciju projekata uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu (tzv. ,,divljih deponija”) namijenjen je lokalnim samoupravama i podsticaj je mjeri eliminacije nelegalnog načina odlaganja otpada, sanacija i remedijacija neuređenih odlagališta koja je propisana Državnim planom upravljanja otpadom u Crnoj Gori, kao specifični cilj u domenu selekcije otpada, ponovne upotrebe i reciklaže.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava Eko-fonda shodno ovom Javnom konkursu mogu ostvariti isključivo jedinice lokalne samouprave i privredna društva registrovana za pružanje komunalnih usluga.

Ukupna raspoloživa sredstva za realizaciju ovog Javnog konkursa obezbjeđena od strane Eko-fonda su u iznosu od 300.000,00 eura.
Maksimalni iznos sredstava podrške Eko-fonda koje korisnik može ostvariti po ovom Javnom konkursu je najviše 80% prihvatljivih i opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, odnosno maksimalno do 34.000 eura, u koji iznos mora biti uključen PDV, dok preostali iznos od najmanje 20% ukupnih troškova snosi korisnik sredstava.

Po ovom Javnom konkursu jedinica lokalne samouprave može samostalno ili preko komunalnog preduzeća podnijeti jednu prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava za projekat uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu kojom može biti obuhvaćena jedna ili više lokacija na kojima se nalazi ”divlja deponija”, tj nije moguće da se sa dva ili više projekata odvojeno jave opština i komunalno preduzeće iz iste opštine.

Eko – Fond raspisao je i javni konkurs za dodjelu sredstava za NVO sektor i projekte iz oblasti zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja životne sredine, kao i borbe protiv klimatskih promjena.

Pravo na subvenciju Eko-fonda shodno ovom Javnom konkursu mogu ostvariti isključivo nevladine organizacije registrovane shodno Zakonu o nevladinim organizacijamasa prebivalištem, boravištem ili sjedištem u Crnoj Gori, a koje su registrovane u Registru NVO koje se vodi kod Ministarstva javne uprave najmanje 12 mjeseci, zaključno s danom objave konkursa i čiji projekat će se u potpunosti realizovati na teritoriji države Crne Gore.

Opredjeljeni iznos Eko-fonda za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte nevladinih organizacija po ovom Javnom konkursu iznosi 60.000,00 eura, odnosno 12 000,00 eura po korisniku. Maksimalni iznos sredstava koji korisnici mogu ostvariti po ovom javnom konkursu ne može biti veći od 80% prihvatljivih i opravdanih troškova projekta, sa uračunatim PDV-om, dok preostala sredstva do ukupnog iznosa troškova projekta, od najmanje 20%, kroz kofinansiranje obezbjeđuje korisnik.

Nevladine organizacije prijavljuju se na Javni konkurs isključivo na jednu od prioritetnih oblasti koje su definisane predmetom konkursa, pod uslovom da je prioritetna oblast definisana kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu organizacije.

Slične teme:Crna gora eko fond fond za zaštitu životne sredine konkurs otpad životna sredina

Sledeće

Zajednica opština CG objavilia Vodič za pripremu EU projekata za lokalne samouprave

Ne propustite

Afrička kuga svinja širi se Evropom, cijene svinjskog mesa rastu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.