Priroda i društvo

Država i dalje nemoćna u slučajevima eksploatacije šljunka

Zamjenica zaštitnika ocjenjuje i da je zabrinjavajuća pasivnost nadležnih inspekcija i organa, koji “djeluju pod izgovorom da nijesu nadležni ili da postoje ‘rupe u zakonu’, dok se odvija ekocid, nanosi ogromna šteta budžetu države i Regionalnom vodovodu”.

Zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović obavijestila je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da su se nastavile nezakonite aktivnosti – eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeka Cijevne i Morače i sa državnih parcela.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovarali na pitanja redakcije u vezi sa više obavještenja i urgencija kancelarije Zaštitnika u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska u Podgorici.

”Vijesti” su ljetos objavile da je Zaštitnik podnio Novoviću pritužbu na rad specijalne državne tužiteljke Tatjane Žižić, tvrdeći da nije adekvatno postupala po dostavljenoj inicijativi u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska kompanije “Montenegro petrol” iz korita Cijevne i Morače.

Zaštitnik se, stoji u toj pritužbi, obratio Specijalnom državnom tužilaštvu “jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi, koja je za sada neprocijenjena”.

U novom obavještenju, zamjenica Zaštitnika navodi da aktivnosti u koritu rijeka Morače i Cijevne “’Montenegro petrol’ d.o.o. i drugih lica i dalje traju”.

Božović je upozorila glavnog specijalnog tužioca i da “na zauzete državne parcele nije preporučljivo ući bez pratnje policije”.

”Sve ove aktivnosti, ukoliko se ne zaustave, mogu dovesti do nesagledivih posljedica – štete na imovini države, a posebno dokazano utiču na vodoizvorište Bolje sestre koje napajaju Regionalni vodovod pijaćom vodom, a što bi moglo dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom crnogorskog primorja”, navodi se u dopunskom obavještenju Novoviću.

Božović podsjeća da na ove probleme “svakodnevno ukazuje Regionalni vodovod”.

”Izvorište Bolje sestre je prirodno dobro, a koje služi za snabdijevanje vodom crnogorskog primorja. Zaštitnik, kao i Regionalni vodovod, mišljenja su da je izostala adekvatna reakcija nadležnih organa. Opštepoznato je da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje sestre koje se nalazi u bazenu Malog blata, u šta je država uložila oko 107 miliona eura”, stoji u dopisu Božović.

Ona upozorava Novovića i da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma.

”…Koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta… S tim u vezi, veliki problem predstavlja stavljanje u promet nezakonito izvađenenog šljunka”, poručuje Božović.

”S posebnim osvrtom na Ekološku inspekciju, koja ima širok krug nadležnosti, a nije preduzimala sve mjere koje su zakonom propisane. Prosto je nelogično da nadležna inspekcija prilikom kontrole rada ‘Montenegro petrola’, nije uvidjela devastaciju, kratere na državnim parcelama, bolje reći ekocid. Shodno odredbama člana 15, 16, 17, 19, 20 Zakona o zaštiti životne sredine, zemljište, voda, vazduh, priroda i šume, moraju biti zaštićeni od zagađivanja pojedinačno i u okviru ostalih segmenata životne sredine, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuuticaje. Postoji sumnja da su grit deponovali u iskopinama, a za koje trenutno nemamo dokaze. Zaštitnik se zbog pasivnosti Ekološke inspekcije obratio i Agenciji za zaštitu životne sredine radi poništaja ekološke saglasnosti i preduzimanja drugih radnji, ali sve se svodi na prepiske”, naglašva Božović u dopisu.

Prema njenim riječima, eksploatatori koriste i asfaltne baze, a koje miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte.

”…A kao rezultat nastaje asfalt koji se koristi za izgradnju puteva. Praksa je pokazala da iste ispuštaju hemikalije. Nezanemarljiva je prašina koja nastaje radom ovakvih postrojenja. U konkretnom, izostala je adekvatna reakcija Građevinske inspekcije. Ranije smo izrazili sumnju da je šljunak i pijesak sa državnih parcela i riječnog korita završio na auto-putu ili se prodaje firmama i vodi u poslovnim knjigama kao da je iskorišćen na auto-putu, jer je ‘Montenegro petrol’ bio angažovan kao podizvođač na auto-putu. Prema podacima objavljenim u medijima, toj kompaniji je za izvođenje građevinskih radova na auto-putu plaćeno 28,7 miliona eura”, stoji u obavještenju Novoviću.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Povećava se učestalost zemljotresa na Balkanu

Ne propustite

Novović: Temelji pravne države su na Pravnom fakultetu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

IJZ: Rano otkrivanje raka grlića materice povećava mogućnost uspješnog liječenja

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice obilježava od 19. do 25. januara 2026. sa ciljem informisanja javnosti o rasprostranjenosti, faktorima rizika raka grlića materice i podizanju svijesti o značaju preventivnih programa u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore – Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

Rak grlića materice je jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore. Ova činjenica, kako poručuju, izaziva ozbiljnu zabrinutost imajući u vidu da se rak grlića materice može spriječiti i potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi.

“Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2024. godine Onkološkom konzilijumu prikazano je 98 novooboljelih žena. Kod 54 žene (55%) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. To pokazuje da se u većini slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što značajno remeti kvalitet života oboljele žene i smanjuje šanse za izlječenje”, navode u saopštenju.

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava rano otkrivanje promjena na grliću materice. Ukoliko se skrining pregledom otkriju premaligne i maligne promjene, kažu iz IJZCG, one se u najvećem broju slučajeva otkrivaju u ranoj fazi bolesti, kada još uvijek nisu prisutni simptomi ili znaci raka. Rano otkrivanje značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i očuvanja zdravlja žene.

“Od uspostavljanja organizovanog programa skrininga raka grlića materice 2016. godine do kraja 2025. godine, u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano 50.724 žena na HPV infekciju. U posljednjem trogodišnjem periodu, 23.838 žena u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano na HPV, od čega je u 3.457 slučajeva rezultat testiranja bio pozitivan (14,51%)”, navodi se u saopštenju.

Tokom 2026. godine ciljnu grupu za skrining će, isitču, činiti žene starosne dobi od 30 do 54 godine, bez simptoma i znakova bolesti.

“Primarni skrining test je HPV test. Uzimanje brisa grlića materice za HPV je jednostavna, brza i bezbolna metoda. Ako je rezultat HPV testa pozitivan, iz istog uzorka se odmah radi i LBC analiza (Citologija na tečnoj podlozi). To znači da se dvije analize obavljaju iz istog uzorka, čime se eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa”, navode iz IJZCG.

Na osnovu rezultata testova u skriningu, vrši se, kažu, individualna procjena rizika prema utvrđenom protokolu.

“Žene kod kojih je HPV test pozitivan upućuju se na dodatnu dijagnostiku jer se smatra da su u povećanom riziku za nastanak raka grlića materice. HPV negativan nalaz ukazuje na nizak rizik. Pacijentkinja se poziva na redovnu kontrolu za pet godina”, ističu iz IJZCG.

HPV vakcinacija predstavlja, kažu, specifičnu mjeru primarne prevencije koja značajno smanjuje rizik od razvoja prekanceroznih promjena i raka grlića materice.

“Od početka imunizacije u Crnoj Gori (septembar 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. godine i za dječake), HPV vakcina je postala ključni stub u očuvanju reproduktivnog zdravlja budućih generacija. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od 9 do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija. Vakcinacija je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina”, navode iz Instituta.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, preko 15.000 djece i mladih je do sada primilo HPV vakcinu. Kumulativno, kako navode, od uvođenja programa, vakcinu je primilo 11.274 djevojčica i djevojaka i 4.006 dječaka i mladića.

“Obuhvat među djevojčicama koje su tokom 2025. godine navršile 15 godina (2010. godište) iznosi 29,5%, uz jasan rast u odnosu na prethodne godine (26,6% za 2009. godište i 18,1% za 2008. godište). Obuhvat među dječacima za 2025. godinu istog uzrasta (2010. godište) iznosi 16,9%, što takođe pokazuje brz rast (6,3% na kraju 2024. godine; 2023. godine u ovoj grupi nije bilo vakcinisanih jer program tada nije obuhvatao dječake). Iako je trend pozitivan, ovi nivoi obuhvata su i dalje ispod vrijednosti potrebnih za puni javnozdravstveni efekat, te HPV vakcinacija ostaje jedno od prioritetnih područja za dodatne sistemske i komunikacione napore”, pojašnjavaju iz IJZCG.

Ovogodišnja kampanja Instituta za javno zdravlje Crne Gore povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice obilježava se, navode, pod sloganom „Prevencija:Rak=1:0″.

“Simbolično, a u sportskom duhu, rezultat “1:0″ prenosi jasnu javnozdravstvenu poruku da kada se primijene preventivne mjere rak gubi. U širem smislu, slogan ukazuje na strateški cilj javnog zdravlja – da se kroz HPV vakcinaciju, organizovani skrining i kontinuiranu edukaciju postigne trajna prednost prevencije, smanji obolijevanje i smrtnost, te dugoročno ostvari eliminacija raka grlića materice”, navodi se u saopštenju.

Preporuke IJZCG za prevenciju raka grlića materice su: HPV vakcinacija, odgovorno seksualno ponašanje – upotreba kondoma smanjuje rizik od HPV infekcije, redovni ginekološki pregledi, organizovani skrining raka grlića materice – aktivno učešće.

Priroda i društvo

Danas je Bogojavljenje – pliva se za časni krst

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Bogojavljenje – praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočovjeka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za časni krst.

Današnji praznik obilježava se u spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu.

Prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.

Mnogi narodni običaji i vjerovanja se odnose na Bogojavljenje. Na ovaj dan osveštava se voda koja se nosi kući i pije radi zdravlja i prosvećenja duše i tijela.

Smatra se ljekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama. Hrišćanstvo uči da se bogojavljenska vodica nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

Pozdrav “Bog se javi – Vaistinu se Bog javi”

Danas se pozdravlja riječima: “Bog se javi” ili “Hristos se javi”, a otpozdravlja sa “Vaistinu se javi”.

Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

Plivanje za Časni krst

Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim našim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

Dani pogodni za vjenčanja

Po narodnom vjerovanju, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju se nebesa i na njima se ukazuje Bog. Tada treba poželjeti jednu želju koja će se ispuniti.

Vjerovanje je i da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju za njega će se udati.

Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za vjenčanja.

Predskazanje vremena

Ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, prema vjerovanju, godina će biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.

Priroda i društvo

Danas se slavi Božić

Najradosniji hrišćanski praznik, dan Hristovog rođenja, proslavljaju Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar.

Prema vjerovanju, Hristovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu i tim događajem ispunjeno je starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Sedmog januara slavi se rođenje Isusa Hrista, Spasitelja koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

“U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu već se kretala prema jugu, a ne bješe na visini kao sve zvijezde već u visini ptičjeg leta “, piše u jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratila trojica mudraca, Kaspar, Baltazar i Melkior. Stigavši u Jerusalim, u vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili su se djetetu “kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja”.

Car Irod je, u strahu za svoj presto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dvije godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus. Prema jevanđelju, ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gdje je živjela do Irodove smrti.

Proslava Božića u krugu porodice

Pripreme za ovaj praznik počele su prije šest nedelja, Božićnim postom, pročišćenjem duha i tijela. Zato su nezamislive svađe i rasprave na ovaj dan, pa posvađani treba da se pomire ili mirobože.

Praznik se provodi u krugu porodice, ne ide se u tuđe kuće. Dolazi jedino položajnik, osoba srećne ruke koja će porodici donijeti sreću, zdravlje i napredak.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani, pa i srijeda i petak, ali se uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio. Narod dane od Božića do Bogojavljenja zove “nekršteni dani”.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas od svakog posla treba nešto započeti, da bi do sledećeg Božića “sve išlo od ruke”. Ne spava se, da se ne bi drijemalo cijele godine.

U vezi sa Božićem postoje brojni, ali i različiti običaji. Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svuda isto:

Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!