fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Drastičan porast uvoza pred zabranu Crne Gore za vozila starija od 15 godina

auto pijaca

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori oko 17 godina, kaže za Radio Slobodna Evropa vještak iz oblasti saobraćajno-mašinske struke Vukašin Eraković.

Što problemu bezbjednosti daje dodatni značaj… Prema istraživanjima sprovedenim za potrebe struke, kritična granica starosti vozila nakon koje rastu posljedice nastale u saobraćajnim nezgodama iznosi 15 godina.

A gotovo dvije trećine vozila u Crnoj Gori staro je više od 15 godina.

Pojašnjavajući zabranu uvoza starijih vozila, iz Ministarstva saobraćaja su za RSE kazali da će polovna vozila koja se od jula budu uvozila imati bolje bezbjednosno-tehničke karakteristike, što će ih učiniti sigurnijim.

A ususret zabrani, drastično je porastao uvoz polovnih automobila.

Naime, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 35 odsto više vozila nego u istom periodu prošle. U odnosu na isti period 2022. godine, porast uvoza je premašio 100 odsto, podaci su koje je Uprava carina dostavila RSE.

Koliko automobila ima u Crnoj Gori

Crna Gora, inače, ima najviše automobila po glavi stanovnika među zemljama regiona, podaci su evropske kancelarije za statistiku EUROSTAT.

U zemlji od malo više od 630.000 stanovnika, registrovano je oko 285.000 vozila, od čega 242.000 putničkih.

Osim dvije trećine starijih od 15 godina, otprilike desetinu čine automobili proizvedeni između 1979. i 1999. godine.

Dvije trećine polovnih automobila iz EU

Crna Gora je u posljednje tri godine uvezla oko 51.500 polovnih automobila, podaci su Uprave carina.

Njihova vrijednost je više od 270 miliona eura.

Više od dvije trećine – oko 35.000 – stiglo je iz zemalja Evropske unije, podaci su koje je EUROSTAT dostavio RSE.

O odnosu na broj stanovnika, Crna Gora je zemlja regiona koja uvozi najviše polovnih automobila iz EU.

Približavanje emisionim standardima EU

A EU je 1990-ih godina uspostavila evropske emisione standarde, koji predstavljaju zakonska ograničenja emitovanja štetnih gasova za vozila.

Od prvog seta regulacija, poznatih kao “EURO 1” iz 1992. godine, EU je postepeno pooštravala mjere.

Evropski savjet je prošlog mjeseca odobrio posljednji set standarda “EURO 7”.

Crnogorsko Ministarstvo saobraćaja promijenilo je ove godine pravilnik o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze.

Pravilnikom se ograničava uvoz vozila starijih od 15 godina i kao minimalni standard za njihov uvoz uvodi standard “EURO 5”.

“Cilj je da vozila zadovoljavaju bezbjedonosno-tehničke uslove i uslove zaštite životne sredine”, kazali su iz Ministarstva RSE.

Radi se o uslovima propisanim regulativama Ujedinjenih nacija i EU.

Šta kažu stručnjaci?

Vještak Eraković ukazuje da se ekspanzija i primjena informacionih tehnologija odrazila na auto industriju, pa se proizvode sve ‘pametnija‘ vozila.

Nove tehnologije pomažu da se mogućnost nezgode svede na minimum, a ako se i dogodi, da obezbijedi maksimalnu zaštitu učesnika.

Savremeni automobili posjeduju i elektronski nadzor gotovo svih sistema u vozilu pa vozač u svakom momentu ima informaciju o ispravnosti vozila.

U mnogim slučajevima ti sistemi u slučaju identifikacije kvara ne dozvoljavaju upotrebu vozila, pa na direktan način utiču na bezbjednost u saobraćaju.

Bez obzira na starost automobila, napominje da je važno konstantno provjeravati tehničku ispravnost vozila.

Samo vozilo je u manjem procentu uzročnik saobraćajnih nezgoda, već je najčešći uzrok upravo ljudski faktor.

Za posljednjih pet godina broj saobraćajnih nesreća uvećan je skoro 30 odsto.

Samo 2023. godine on je porastao za skoro 16 odsto u odnosu na 2022.

Raste i broj stradalih. Tako je 2023. taj broj za oko 4,5 odsto veći u odnosi na godinu ranije,

Među stradalima skoro polovina je mlađa od 35 godina.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Rajnke sa mitropolitom Joanikijem: Crkve i vjerske zajednice važne za održavanje atmosfere mir i razumijevanja

U Crnoj Gori crkve i vjerske zajednice imaju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje građana, ocijenili su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) su saopštili da se Joanikije sastao sa Rajzing Rajnke i njenim saradnicima u Cetinjskom manastiru.

“Sagovornici su se u razgovoru saglasili da u Crnoj Gori, kao multietničkoj i viševjerskoj državi, Crkve i vjerske zajednice imaju svoju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje svih crnogorskih građana”,  kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Rajnke prenijela da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za pitanja vjerskih sloboda i sveukupne stabilnosti u regionu.

Ona je, kako se dodaje, naglasila potrebu poštovanja vjerskih i drugih ljudskih prava svih bez razlike, kako od države, tako i međusobno među građanima i vjerskim zajednicama.

Iz MCP su rekli da je Joanikije upoznao Rajzing Rajnke sa najvažnijim vjerskim, humanitarnim, prosvjetnim i kulturnim aktivnostima Mitropolije, iskazavši posvećenost bogoslužbenom životu, kao temelju svih drugih poduhvata i napora.

“Rajzing Rajnke i Joanikije su razmijenili stavove i o drugim aktuelnim pitanjima koja se tiču uloge Crkve i vjerskih zajednica u savremenom crnogorskom društvu, saglasivši se da je dijalog najbolje sredstvo za prevazilaženje svih izazova “, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Konkurs u trećem roku početkom iduće sedmice

Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (UCG) u trećem upisnom roku, za studijsku 2024/25. godinu, biće raspisan početkom naredne sedmice.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore (www.ucg.ac.me).

UCG organizuje elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

“Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice”, saopteno je iz UCG.

Podsjećaju kandidate koji su primljeni u prvom i drugom roku da je potpisivanje ugovora o studiranju posljednji korak upisa na Univerzitet Crne Gore.

“Pored mogućnosti potpisivanja putem elektronske lične karte, dostupne od prošle godine, ove godine je studentima na raspolaganju i dodatna opcija koju je omogućio Crnogorski Telekom besplatnim promo paketom eTrust “, navodi se u saopštenju.

Ugovor o studiranju budući studenti potpisuju elektronski, nakon završetka procedure upisa, u studentskoj službi fakulteta ili akademije na kojoj su aplicirali.  Nakon prijema studenta, na portalu e-Upis (upisi.edu.me) dostupna je elektronska verzija njihovog Ugovora o studiranju, koju studenti mogu elektronski potpisati i postaviti na e-Upis sajt.

Usluga elektronskog potpisivanja Ugovora o studiranju razvijena je prošle godine u okviru projekta “E-usluge kao odgovor na Covid-19”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom javne uprave. Cilj projekta je podsticanje mladih na korišćenje digitalnih servisa u interakciji sa institucijama, bez čekanja u redovima i prikupljanja dokumenata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Odlaganje otpada u Zeti prijetnja za životnu sredinu i javnu bezbjednost

privatna arhiva

“U naselju Cijevna, u opštini Zeta, u neposrednoj blizini rijeke Cijevne, u krugu asfaltne baze podgoričkog preduzeća “Putevi”, deponovan je industrijski otpad za koji se nezvanično tvrdi da je grit – opasan materijal prepun toksičnih supstanci”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda.

On upozorava na ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva.

“Prema tvrdnjama zaposlenih, ovaj otpad nije pravilno odložen,” naglasio je, dodajući da grit sadrži teške metale i druge opasne materije koje mogu kontaminirati tlo, podzemne vode i rijeke.

Lakušić je istakao opasnost zbog blizine otpada rijeci Cijevni.

“Posebno je ugroženo izvorište Bolje sestre, koje je ključni izvor pitke vode za veliki dio stanovništva Crne Gore. Ukoliko bi došlo do zagađenja ovih vodotoka, posljedice bi bile katastrofalne. Došlo bi do ozbiljnog ugrožavanja osnovnih uslova za život, uključujući zdravlje ljudi”, kazao je Lakušić.

Pored toga, Lakušić je ukazao na informacije koje dolaze od ekoloških aktivista, rekavši da postoje indicije da je jedno privatno preduzeće, takođe, odlagalo sličan opasni otpad u blizini rijeke Morače, u Drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

“Ova zona je zakonski zaštićena zbog svoje važnosti za očuvanje čistoće vodnih resursa,” naglasio je, dodajući da svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada u ovim zonama predstavlja grubo kršenje zakona i direktnu prijetnju ekosistemu.

Lakušić je istakao da se “otpad navodno odlagao u rupe koje su ostale nakon nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska,” što, prema njegovim riječima, čini ovaj ekološki zločin dvostruko ozbiljnijim.

“Ovakvi postupci ne samo da pokazuju krajnju neodgovornost preduzeća koja učestvuju u ovakvoj praksi, već i nedostatak adekvatnog nadzora i odlučne reakcije od strane nadležnih institucija,” rekao je Lakušić, naglašavajući potrebu za hitnom reakcijom države kako bi se sanirala ugrožena područja i spriječilo ponavljanje sličnih incidenata.

Na kraju, Lakušić naglašava da “ovo pitanje ne smije ostati neprimijećeno, niti smije biti potisnuto u drugi plan,” dodajući da zaštita prirodnih resursa, posebno vode, mora biti prioritet.

“Rijeke Cijevna i Morača, kao i izvorište Bolje sestre, ne smiju postati žrtve nebrige i neodgovornosti” , zaključujući da je reakcija neophodna kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije i obezbijedilo dugoročno očuvanje ovih dragocjenih prirodnih resursa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto