Politika
Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.
Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore urušava se državni poredak i ne poštuju se ustavne zabrane, tvrdi savjetnik Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.
Saopštenje Bastijančića prenosimo u cjelosti:
Na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, dana 2. novembra 2022. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika.
Predsjedniku Crne Gore ovaj zakon dostavljen je u četvrtak, 3. novembra u 13 časova. Narednoga dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rješenja, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.
Dopis Predsjednika Crne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu Države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama.
Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Predsjednik Crne Gore je konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac Predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom.
Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz dirketnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti, na šta proaktivno, jasno i zabrinuto ukazuje domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera.
Zatim, parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u našoj Državi, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u pravnoj i političkoj praksi, suštinski bi skliznuo i faktički se transformisao u centralizovani skupštinski sistem, i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normatvnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje.
Na kraju, Predsjednik je stao na stanovište, da sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, zajedno sa dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukrture vlasti, zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu.
Politika
Uprava policije o Botunu: Postupano isključivo u skladu sa zakonom

Obraćanje Uprave policije:
“Radi tačnog i potpunog informisanja javnosti, a posebno građana prema kojima je preduzeta radnja dovođenja u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, te u cilju sprečavanja eventualnih manipulacija i zloupotreba od strane pojedinih lica, kao i pokušaja uvođenja Uprave policije u dnevno-politički kontekst i kreiranja negativnog narativa prema Upravi policije kao operativno nezavisnoj, politički i ideološki neutralnoj instituciji, još jednom pojašnjavamo i obavještavamo građane Crne Gore, a posebno stanovnike Zete i Botuna, sljedeće:
Službenici Uprave policije su 30. decembra 2025. godine, prilikom preduzimanja službenih mjera i radnji, postupali u skladu sa članom 34 Zakona o unutrašnjim poslovima – pomoć u izvršenjima, pružajući asistenciju i pomoć u izvršenju službenih radnji Komunalnoj policiji Glavnog grada, a po prethodno upućenoj prijavi putem Dežurne službe OB Podgorica, a potom i pisanom zahtjevu dostavljenom od strane Komunalne policije.
Podsjećamo da je tom prilikom Komunalna policija Glavnog grada, putem Dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, obavijestila Upravu policije da je službenik Komunalne policije Glavnog grada, prilikom preduzimanja službenih mjera i radnji povrijeđen, te zatražila asistenciju Uprave policije u cilju daljeg zakonitog sprovođenja aktivnosti. Navedeni zahtjev je dostavljen i u pisanoj formi Odjeljenju bezbjednosti Podgorica, od strane načelnika Službe komunalne policije, koji dostavaljamo u prilogu.

Postupajući u skladu sa članom 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, policijski službenici su oko 6.30 časova, upućeni na lice mjesta radi pružanja asistencije Komunalnoj policiji u izvršenju službenih radnji.
Napominjemo da bi nepostupanje Uprave policije po navedenom zahtjevu za pružanje pomoći u izvršenju predstavljalo kršenje zakonskih obaveza, odnosno, postojanje osnova za krivičnu odgovornost.
Tom prilikom je Uprava policije upotrijebila najblaže sredstvo prinude, kojim je omogućeno izvršenje službenog zadatka, uz maksimalan stepen senzibiliteta u postupanju prema građanima i isključivo u skladu sa zakonom.
Posebno ističemo da su policijski službenici, na licu mjesta i prilikom pružanja asistencije, na osnovu zakonskih ovlašćenja, preduzeli konkretne mjere – dovođenje i privremeno ograničenje kretanja u prostoru prema licima za koja je bilo potrebno utvrditi identitet i prikupiti obavještenja u vezi sa događajem, pri čemu su, naglašavamo, sva lica nakon sprovedenih radnji puštena bez zadržavanja.
U cilju sprečavanja kontinuranih zloupotreba od strane pojedinih lica, naglašavamo, da među privedenim licima NIJE BILO maloljetnih lica, već isključivo punoljetih lica, o čemu smo javnost već obavještavali.
Uprava policije ostaje pouzdan partner svim građanima i institucijama u zaštiti ličnih i imovinskih prava jedino kroz sprovođenje Zakona i Ustava Crne Gore, kao što je to bilo i ovom prilikom. Samo zakonitim postupanjem čuvamo integritet institucije i štitimo građane Crne Gore, jer se isključivo dosljednom primjenom zakona i Ustava stiču poštovanje i povjerenje javnosti.”
Politika
DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.
Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:
Zaključci Predsjedništva DNP+a:
Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:
Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,
– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,
– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,
– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,
U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.
Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.
Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.
Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.
Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.
DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.
Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.
Politika
Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.
Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.
Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.
Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.
Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.
Politika2 дана ranijeDNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku
Zeta3 дана ranijeUlićević poručio Kneževiću: Povlačenje iz vlasti bio bi poklon onima koji žele da marginalizuju Zetu
Politika4 дана ranijeOstavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?
Hronika1 дан ranijeIzlilo se Skadarsko jezero, Vranjina pod vodom
Politika3 дана ranijePredsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti
Hronika13 сати ranijeOpština Zeta: Stanje u priobalju Skadarskog jezera složeno, ali nije alarmantno
Politika4 сата ranijeUprava policije o Botunu: Postupano isključivo u skladu sa zakonom
Zeta2 дана ranijeSNP Zeta: Podrška inicijativama DNP-a

















