Politika

Devetnaest godina crnogorske nezavisnosti: Mafija na krilima države

Urednik

Crna Gora 21. maja obilježava 19 godina od obnove nezavisnosti – istorijski trenutak kada je većina građana izabrala suvereni put, odvojivši se od zajednice sa Srbijom. Te večeri 2006. godine slavilo se s pjesmom i velikim očekivanjima. Vjerovalo se da nezavisnost donosi slobodu, pravdu i razvoj. Devetnaest godina kasnije, mnogi građani se pitaju: šta smo zaista dobili?

Jer umjesto države građana, Crna Gora je izrasla u državu klanova – političkih i kriminalnih. Mafija nije ostala u sjenkama. Zahvaljujući slabim institucijama i političkom pokroviteljstvu, kriminal je često koračao rame uz rame sa državom, pa čak i u njenim uniformama.

Simbol tog saveza postali su slučajevi koji su u proteklih nekoliko godina potresli javnost – prije svih slučaj Petra Lazovića, bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji je prema objavljenim “Sky” komunikacijama bio u bliskim odnosima sa vođama kavačkog kriminalnog klana. Umjesto da štiti državu od kriminala, Lazović je, prema sumnjama Europola, bio produžena ruka mafije unutar bezbjednosnog sektora.

Njegov otac, Zoran Lazović, jedan od najuticajnijih bezbjednjaka u zemlji, takođe je dovođen u vezu sa kontroverznim postupanjima i sumnjivim vezama sa bezbjednosno-kriminalnim strukturama. Iako nikada formalno optužen, Lazovićev dugogodišnji uticaj na sektor bezbjednosti izazvao je ozbiljnu zabrinutost u zemlji i van nje – posebno u kontekstu političke zaštite određenih kriminalnih grupacija.

Još jedno važno ime u ovoj priči jeste Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je često bio predstavljen kao „čovjek koji se bori protiv mafije“, no u praksi je sve više bio viđen kao figura koja selektivno primjenjuje pravdu, često targetirajući političke protivnike režima, dok su najkrupnije ribe plivale slobodno. Danas se i Katnić suočava sa ozbiljnim optužbama, uključujući zloupotrebu službenog položaja i prikrivanje tragova organizovanog kriminala.

Ova trojica – Lazović otac i sin, te Katnić – nisu jedini, ali su postali simboli jedne strukture vlasti koja je zarobila državu. Mafija nije jednostavno „ušla u institucije“ – ona ih je oblikovala po svojoj mjeri.

Možda najilustrativniji primjer moralne i institucionalne erozije crnogorske države jeste slučaj Vesne Medenice – nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje neprikosnovene figure u sudskom sistemu. Gotovo dvije decenije slovila je za „čuvaricu pravnog poretka“, osobu čije se riječi nisu dovodile u pitanje, a čije su odluke oblikovale sudbinu ne samo ljudi, već i čitavih političkih procesa.

Ali kada je kula moći počela da se ruši, srušila se munjevito. U aprilu 2022. godine, Medenica je uhapšena pod teškim optužbama: članstvo u kriminalnoj organizaciji, zloupotreba službenog položaja, trgovina uticajem. S njenim padom simbolično je pala i iluzija da pravosuđe, čak i u svojoj najvišoj instanci, ima išta zajedničko s nepristrasnošću i zakonitošću.

Poruke koje su procurile iz istrage bacile su svjetlo na zastrašujući sistem iznutra: presude koje se ne donose u sudnicama, već u dogovorima; sudije koje se ne biraju po stručnosti, već po lojalnosti; institucije koje više podsjećaju na trgovačke firme nego na stubove demokratije. U tom ambijentu, pravda nije bila ideal – već valuta.

Kada se na čelna mjesta u sudstvu, tužilaštvu i bezbjednosnim službama postavljaju ljudi povezani s centrima moći izvan zakona, rezultat nije kvar sistema – već sistem temeljen na kvaru. Crna Gora danas ne pati od korupcije kao bolesti. Ona pati od korupcije kao modela upravljanja.

U takvom uređenju, mafiji ne trebaju politički kontakti – ona je politika. Ne mora da kupuje presude – ona ih piše. Ne lomi institucije – već ih gradi po sopstvenoj mjeri.

Pravosuđe, policija, obavještajni sektor i politika godinama su funkcionisali kao jedna simbiotska mreža koja je umjesto javnog interesa štitila privatne interese pojedinaca i klanova.

I dok se političke elite smjenjuju, a nove vlasti najavljuju reforme i obračun sa korupcijom, pitanje ostaje: da li Crna Gora ima kapaciteta – i volje – da se oslobodi tog malignog zagrljaja?

Prava nezavisnost ne počinje ni na referendumu, ni u Ustavu. Ona počinje tamo gdje mafija prestaje da komanduje policijom, gdje tužilac ne pita „koga treba“, i gdje se ime države ne vezuje za klan, već za zakon.

Ako Crna Gora ne uspije da povrati institucije iz kandži privatne moći, onda će 21. maj ostati praznik forme bez suštine – dan kada smo se oslobodili jedne dominacije, da bismo upali u drugu, još perfidniju. Devetnaest godina institucionalnog zarobljeništva mora postati granica iza koje vječna Crna Gora više nikada neće zakoračiti.

Sledeće

Pejović: Da našu domovinu zajedno vodimo putem razvoja i evropske budućnosti

Ne propustite

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Glavni grad objavio na uvid digitalnu verziju ugovora o gradnji kolektora u Botunu

Glavni grad je objavio na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici.

Ugovor su, kako su saopštili iz Glavnog grada, objavili u skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27. novembra 2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10. decembra 2025. godine.

“U skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska. Uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na sljedeću adresu: podgorica.wwtp@kuzugrup.com “, navode iz Glavnog grada.

Politika

Mujović: Ne možemo da izmjestimo lokaciju postrojenja, ne želimo nerede

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila garancije, koje će, prema riječima ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, biti date stanovncima Zete, odnosno Botuna za početak rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović obećava da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.

Istakao je da bi se ukoliko se ne bi izgradilo postrojenje, dovela bi se u pitanje kredibilnost kod partnera iz Evropske unije.

“Znači, kakva smo mi država koja od 2016. prima donacije, a deset godine nije započela proces izgradnje postrojenja. Mi hrlimo ka EU i činimo da postanemo dio EU, a negiramo ono što već postoji u EU i smatramo da možemo bolje i više. Ova tehnoglogija postoji u svim zemljama EU”, navodi Mujović.

Kako navodi, postrojenje je izazvalo problem, a to je nezadovoljstvo građana, te postoji mogućnost nereda, što se mora izbjeći.

“Moram reći da sam imao nekoliko sastanaka sa mještanima Botuna i njihov stav je bio jasan, da nema gradnje postrojenja u Botunu. Oni imaju nepovjerenje, iako mi kažemo da će to doprinijeti očuvanju životne sredine, ali oni u to ne vjeruju jer kažu da se ne mogu oporaviti od Kombinata aluminijuma, a to je legitiman stav. Kod njih je proradio inat. Kada je trebalo da budu konsultovani, okretala se glava od njih, a sada se i oni pitaju, što nam i poručuju. To je za poštovanje i takođe je legitimno. Bilo je propusta u komunikaciji, jer elaborat nije bio dobro prezentovan”, rekao je Mujović.

Kaže da je neracionalno da misle da nema problema ako se postrojenje malo pomjeri, te da se to ne može činiti.

“Šta znači ako se 500 metara dislocira to postrojenje”, upitao je Mujović.

Kaže da se postrojenje ne može izmještatati, jer se mora raditi nova dokumentacija, ali i novi elaborati, istraživanja i to bi trajalo dvije do tri godine.

Postrojenje sa spalionicom u toku jednog sata emituje 4.160 kubnih metara izduvnih gasova, kaže Mujović i dodaje da je to ekvivalent radu dva kamiona.

“Još jedan podatak je da TE Pljevlja emituje 900.000 kubnih metara izduvnih gasova za jedan sat”, navodi on.

Kaže da isto postrojenje postoji u Berlinu, Frankfurtu…

“To primjenjujemo u Botunu”, ističe Mujović.

Ističe da se ugovor ne krije i da je dostupan već danas.

Istakao je da je najlakše da turska kompanija ne realizuje ovo postrojenje, ali da država ne smije da im da razlog da odustanu, jer bi u tom slučaju morala da izdvoji velika novčana sredstva. Naveo je da se ugovor do danas nije objelodanjivao zato što do sada nije postojala saglasnost treće strane.

Kako je rekao, ugovor za konsultantske usluge iznosi tri miliona eura, a ne 13 miliona kako su to mediji pisali.

Dodao je da nemaju kontrolu nad NVO sektorom, da ekološke organizacije imaju kritički stav prema Vladi Crne Gore i da on nema ništa protiv toga.

“Oni imaju svoje stavove i ja nemam mogućnost da ih kontroliše”, kazao je Mujović.

Mujović je poručio da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.

„Nećemo pustiti u pogon dok se to ne riješi. Stavljamo pritisak na sebe, ali pokazujemo odgovoran pristup, tako da nema puštanja u rad postrojenja dok se glavni problem Zete ne riješi“, dodao je Mujović.

Kaže da nema odlaganja opasnog otpada na području Kombinata aluminijuma.

Mujović navodi da su do 31. decembra raspoloživa sredstva EU.

„Zna se koji je krajnji rok i vidjećemo kako će se odvijati situacija“, istakao je on.

Na pitanje kada će se održati sastanak sa stanovnicima Botuna kako bi iznijeli svoje mišljenje, kaže da su razgovor i dijalog dobra forma za približavanje stavova.

„Njihovi stavovi su rigidni, a da li smo uspjeli da ih ubijedimo da treba da se gradi, vidjećemo. Bili smo maksimalno korektni. Ne možemo da pomjerimo lokaciju, ali konačno sve treba staviti na stranu. Bitno je da ne postoji realna argumentacija da neko kaže da je to zagađivač koji, kako kažu, ubija ljude. Ne postoji opravdanje“, navodi Mujović.

Politika

Demokrate, SNP i NSD podržali zaključke PES-a o kolektoru u Botunu

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila je set zaključaka koje je predložio PES, a koji se odnose na puštanje u rad Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Zaključke su podržali Demokrate, SNP, NSD, BS i PES, iako su se mještani Botuna prethodnih dana jasno protivili pokretanju postrojenja bez prethodnog ispunjenja svih bezbjednosnih i ekoloških garancija. Sa sjednice su izostali DNP i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Usvojeni dokument sadrži deset mjera, među kojima su obaveza kontinuiranog mjerenja emisija štetnih gasova i hitne obustave rada ukoliko se prekorače limiti propisani direktivom IED 2010/75/EU, zatim pokretanje sanacije bazena crvenog mulja, izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025–2029 i izgradnja kanalizacione mreže za dio domaćinstava u Zeti.

Predviđeno je i da postojeće postrojenje ostane operativno još najmanje dvije godine nakon puštanja novog u rad, da mještani Botuna imaju prednost pri zapošljavanju, kao i da MZ Botun delegira predsjednika Upravnog odbora novog postrojenja. Glavni grad će inicirati i razgovore sa opštinom Zeta o zajedničkoj vlasničkoj strukturi nad kolektorom.

Uprkos protivljenju dijela lokalnog stanovništva, koje zahtijeva potpunu sanaciju crvenog mulja i jače garancije prije aktiviranja sistema, većina u Vladi ocijenila je da predloženi zaključci predstavljaju dovoljan okvir za nastavak puštanja kolektora u Botunu u funkciju.