Ekonomija

Demokrate i Pokret Evropa sad protiv radne nedjelje

Demokratska Crna Gora neće glasati za izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje predviđaju ukidanje neradne nedjelje, poručio je predsjednik Kluba poslanika te partije Boris Bogdanović.

“Nema glasova poslanika Demokrata za pomenute izmjene Zakona i ukidanje neradne nedjelje i tome ćemo se uvijek suprostaviti”, poručio je Bogdanović.

Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić poručio je ranije danas na Tviteru da se njegova politička organizacija zalaže da nedjelja i dalje bude neradni dan za zaposlene u trgovini.

„Protiv smo ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori. Uvijek ćemo se, kao i do sada, boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način“, napisao je Spajić.

“Odluka o zadržavanju ili ukidanju neradne nedjelje ne zavisi od onih koji mijenjaju svoje stavove u zavisnoti od političkih potreba i izbornoh kampanja, pa su ranije bili za ukidanje, a sada navodno protiv ukidanja, već isključivo od poslanika aktuelnog saziva Skupštine, jer je predlogom koji smo čuli predviđeno da se izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini usvoje najkasnije u maju, kako bi se isti mogao primjenjivati od 1. juna i nastupajuće turističke sezone”, kazao je Bogdanović.

On ističe da Demokrate u odnosu na navedeno pitanje ostaju principijelni i dosljedni.

“Nema glasova poslanika Demokrata za pomenute izmjene Zakona i ukidanje neradne nedjelje i tome ćemo se uvijek suprostaviti”, kazao je Bogdanović.

Neradna nedjelja više nikada, kako kaže on, neće biti radna, ako o tome budu odlučivale Demokrate.

“Nedjelja je u kulturnom i tradicionalnom smislu više od neradne nedjelje. Nadamo se da će se jednoga dana uspostaviti društveni konsenzus o važnosti odmora i slobodnog vremena, te da će se svi složiti da nedjelja treba ostati dan posvećen porodici, kulturi, tradiciji, zajedničkom odmoru i druženju s najbližima”, poručio je Bogdanović.

Podsjećamo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja su najavili da je blizu dogovor da se nedjeljom u marketima radi po skraćenom radnom vremenu tokom ljetnje i zimske sezone.

Sledeće

Skoro 10.000 radnih dozvola strancima u Crnoj Gori

Ne propustite

Uvodi se radna nedjelja za trgovine tokom sezone

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.