Zanimljivosti

Danas je Međunarodni dan zagrljaja

Koliko puta dnevno zagrlite dragu vam osobu? Počnite to raditi malo češće. Danas zaglite nekog, zagrljaj otklanja depresiju, loše raspoloženje i čini vas srećnijim. Ne štedite na zagrljajima, oni su besplatni.

Međunarodni dan zagrljaja je godišnji praznik ‘ozvaničen’ 1986. godine u Mičigenu, a obeležava se 21. januara. Pet do šest zagrljaja na dan učiniće Vam život dužim i lepšim, smatraju psiholozi. Da grljenje ima u najmanju ruku lekovita svojstva, potvrđuju i reči psihološkinje Virginije Satir kako je čoveku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a dvanaest zagrljaja na dan da bismo napredovali. Svetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, sasvim prirodno i praktički savršeno.

Većini građana ipak je više poznata akcija besplatnih zagrljaja koji se posljednjih godina s vremena na vrijeme dijele na trgovima većih gradova iako ova akcija nije povezana sa ovim međunarodnim danom.

Psiholozi smatraju kako nam je dan zagrljaja itekako potreban. Stručnjaci tvrde kako nam pet do šest zagrljaja dnevno može učiniti život dužim i ljepšim. Osim stručnjaka, zaključio je to i jedan američki sveštenik Kevin Zaborney koji je 1986. godine današnji dan proglasio Međunarodnim danom zagrljaja. Zagrljaj je često bio i predmetom naučnih istraživanja, koje je vodio dr.sc.Jay Gordon. Istraživanja su pokazala da o grljenju zavisi i naša inteligencija, pa se vjeruje da će ona djeca koju se više grli biti inteligentnija od one koju su roditelji manje grlili.

Kažu:

4 zagrljaja su potrebna za preživljavanje

8 za održavanje

12 za napredovanje.

Vrste zagrljaja

Medvjeđi zagrljaj – Jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način. Pritom se osobe gledaju u oči. Zagrljaj je vrlo čvrst, ali ne i prekomjerno. U ljubavnoj verziji, muškarac može i podići djevojku s tla.

Zagrljaj „slovo A“ – Tijela su nagnuta jedno prema drugom, grli se s obje ruke, jednom preko ramena, a drugom u predjelu pazuha druge osobe, a lica su pripijena, tako da obje osobe gledaju u istom smjeru. U nekim zemljama ovo kratko grljenje je za dobrodošlicu ili pozdrav.

Zagrljaj „Želim te na veliki način“ – Dvoje ljudi grli se s rukama obavijenim jedno oko drugo – muškarac drži djevojku oko struka a ona njega oko vrata, torza se dotiču, noge isprepliću, stopala dodiruju.

Zagrljaj s tapkanjem po leđima – Grljenje s obje ruke i tapkanjem grljene osobe s jednom od njih. To znači: „Drag si mi, ali ovo je samo prijateljski zagrljaj“.

Jednoruki zagrljaj – Kratak zagrljaj desnom rukom druge osobe. Tipičan za muškarce, kada je poruka: „Tvoj sam drug, ali nismo toliko bliski“.

Bezprsi zagrljaj – U kontaktu sudjeluju ruke i ramena, ali ništa ispod tog nivoa. Ostaci tijela su udaljeni oko 30-50 cm. Tipičan za žene kada se susreću s kolegicama s kojima su više formalne, a manje bliske.

Obrazni zagrljaj – Nježni zagrljaj bilo kojeg tipa, stojeći ili sjedeći, pri kome se obrazi istaknuto dodiruju, dok je ruka obično na drugoj strani lica. Značenje: „Žao mi je što si tužan“.

Čeoni zagrljaj – Ruke idu na ramena druge osobe, a čela se naslanjaju jedno na drugo.

Zagrljaj „Oko srca“ – Svaki od grlitelja obuhvata drugoga s jednom rukom ispod pazuha, a drugom iznad ramena, držeći prste na vratu sa zadnje strane.

Zagrljaj „Vrh glave“ – Stojeći grlitelj grli s obje ruje sjedeću osobu, obuhvaćajući joj glavu ili vrat, s jednom stranom lica dodirujući potiljak.

Bonton grljenja

– Poštuj prostor oko druge osobe

– Zatraži dopuštenje prije nego što je zagrliš

– Zagrljaj je neseksualni oblik pokazivanja privlačnosti ili naklonosti, pa grljenje treba biti u suglasju s tom činjenicom

– Zagrljaj je nježan i topao, nije vojni manevar

Slične teme:Depresija istaknuto međunarodni dan zagrljaja

Sledeće

10 gradova u kojima živi najviše milionera na svetu

Ne propustite

Kućni ljubimci podstiču pamćenje kod starijih ljudi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Magazin

Kako pripremiti kožu za sunčanje: Savjeti dermatologa za zdrav bronzani ten

Sa dolaskom ljeta, sunce postaje nezaobilazan dio svakodnevice, ali i potencijalna prijetnja zdravlju kože. Dermatolozi upozoravaju da nepripremljena koža lako može pretrpjeti oštećenja, poput crvenila, perutanja, pa čak i ozbiljnih dugoročnih posljedica. Zato je važno kožu pripremiti na pravilan način kako biste uživali u suncu bez brige.

1. Počnite s blagim pilingom

Piling uklanja mrtve ćelije sa površine kože i pomaže u postizanju ravnomjernog tena. Birajte blage pilinge na bazi šećera, zobi ili voćnih kiselina, i koristite ih 1–2 puta sedmično. Grubi piling može izazvati iritacije, posebno kod osjetljive kože.

2. Hidratacija iznutra i spolja

Pijte dovoljno tečnosti (najmanje 1.5–2 litra vode dnevno), a kožu njegujte hidratantnim kremama koje sadrže hijaluronsku kiselinu, glicerin ili aloe veru. Hidrirana koža bolje podnosi sunce i duže zadržava boju.

3. Postepeno izlaganje UV zracima

Ne izlažite se naglo jakom suncu. Prve dane provedite na jutarnjem ili kasnom popodnevnom suncu, u trajanju od 15–30 minuta. Izbjegavajte sunce između 11 i 16 sati.

4. Zaštita je obavezna

Koristite kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) 30 ili više, čak i dok ste u pripremnoj fazi sunčanja. Nanosite je ravnomjerno i obnavljajte svaka 2 sata, posebno nakon plivanja ili znojenja.

5. Ishrana kao prirodna zaštita

Beta-karoten iz šargarepe, breskve, spanaća i kajsija pomaže koži da razvije postepen, zdrav ten. Vitamin C iz citrusa i paprike jača kožu protiv oštećenja. Dodajte ih svakodnevnoj ishrani.

6. Zaboravite solarijume

Solarijumi ne pripremaju kožu, već povećavaju rizik od raka kože. UV zraci u kabinama su često jači nego prirodni, a efekti oštećenja kumulativni.

Zaključak

Lijep i zdrav ten se ne postiže preko noći, već pažljivim pristupom i njegom. Pratite savjete dermatologa, zaštitite kožu i uživajte u suncu bez straha. Sunce može biti saveznik vaše ljepote, ali samo ako ga koristite pametno.

Zanimljivosti

Stručnjaci tvrde da grožđe sprečava razvoj teških bolesti

Grožđe pomaže u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, navode stručnjaci. Naime, kako stručnjaci tvrde, grožđe čini čuda za zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Neki sastojci kojima obiluje poboljšavaju regulaciju krvnog pritiska i smanjuju upale izazvane oksidativnim stresom, odnosno disbalansom slobodnih radikala i oksidantata u tijelu, poboljšavaju cirkulaciju i štite vaskularni system, prenosi b92.

Ispostavilo se da prirodni fenol po imenu resveratrol, a kojim grožđe obiluje, u velikoj sprečava nastanak problema kardiovaskularnog sistema. Pored toga, voće koje je bogato antioksidantima, kao što je to slučaj s grožđem, preventivno djeluje kod određenih vrsta kancera, pokazale su brojne studije.

Zapravo, uloga antioksidanata jeste da štite ćelijski DNK, smanjuju oksidativni stres (disbalans slobodnih radikala i oksidanata) i ublažavaju procese u tijelu koji utiču na rast i razvoj tumora.

Nasuprot uvriježenom mišljenju da su kalorične, ove slatke bobice zapravo imaju nizak glikemijski indeks. Jedna šolja grožđa ima svega 100 kalorija.

Zahvaljujući prirodnom fenolu resveratrolu pokreću se određeni procesi u organizmu koji pospješuju metabolizam, a samim tim i smanjenje tjelesne težine.

Zanimljivosti

Saznajte šta je „socijalno starenje“ moglo bi da bude dobro za vaše zdravlje

Ako manji društveni krug može da smanji rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme.

Može li manji krug prijatelja biti tajna dugog života? Istraživanja pokazuju da se mnoge vrste, uključujući ljude i životinje, povlače iz društvenih aktivnosti kako stare. Ovaj fenomen, poznat kao ‘socijalno starenje’, mogao bi imati evolutivne prednosti. Novo istraživanje Centra za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Ekseteru pokazalo je da smanjenje društvenih kontakata može pomoći u očuvanju zdravlja, piše Njujork post.

Naučnici su proučavali grupu odraslih ženki rezus makaki majmuna da bi istražili vezu između starenja, društvenih veza i zdravstvenih rizika. Koristili su modele društvenih mreža za merenje „društvene centralnosti“ – ukupnog broja socijalnih partnera i vremena provedenog u druženju. Kombinujući ove podatke sa simulacijama zaraznih bolesti, istraživači su analizirali da li manje društvenih veza može smanjiti rizik od infekcija, posebno kod starijih i imunokompromitovanih osoba.

Rezultati su pokazali da stariji makakiji koji su imali manje društvenih kontakata ređe boluju od zaraznih bolesti, što ukazuje na ‘zaštitni efekat’ društvenog povlačenja u starosti. Erin Siracusa, koautor studije iz Centra za istraživanje ponašanja životinja, ističe: „Naše istraživanje sugeriše da smanjenje društvenog kontakta kod starijih životinja, uključujući ljude, ima snažnu prednost pri prilagođavanju, prenosi Večernji.hr.

Kod starijih osoba, imuni sistem slabi, povećavajući rizik od infekcija. Međutim, analiza je pokazala da stariji makaki ređe obolevaju od svojih mlađih. „Ova ravnoteža između koristi i troškova menja se tokom života, što može dovesti do promena u društvenom ponašanju“, objašnjava Sirakuza, „Iako su starije osobe podložnije bolestima, podaci su pokazali da su stariji makakiji pretrpeli manje infekcija od mlađih“.

Autori studije upozoravaju da iako smanjenje društvenih interakcija smanjuje rizik od infekcije, postoje infekcije koje se mogu preneti čak i tokom veoma kratkog kontakta. Slično ponašanje je primećeno i kod ljudi. Prema istraživanju iz 2022. na 2.000 Amerikanaca starosti 55 i više godina, 75% ispitanika reklo je da se njihov društveni krug smanjio sa godinama, a skoro polovina (48%) je prekinula prijateljstva sa najmanje tri osobe u poslednje dve godine.

Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost ozbiljnom pretnjom po zdravlje, uporedivu sa pušenjem 15 cigareta dnevno. Dugotrajna izolacija je povezana sa anksioznošću, depresijom, oslabljenim imunološkim sistemom, srčanim oboljenjima, pa čak i smanjenim volumenom mozga.

Zaključak istraživanja sugeriše da je optimalno rešenje smanjenje, ali ne i potpuno eliminisanje društvenih interakcija, kako bi se postigao balans između smanjenja rizika od bolesti i očuvanja mentalnog zdravlja.