Politika
Andrija Mandić poziva na ujedinjenje za obnovu Crne Gore
Predsjednički kandidat Andrija Mandić kazao je u Beranama da očekuje ubjedljivu pobjedu u tom gradu i da jedino ljudi iz koalicije “Za budućnost Crne Gore” mogu na pravilan način da dovrše bitku sa Milom Đukanovićem.
Naglasio je da žele pomirenje sa svima koji ovdje žive i da učeni sukobima i svađama iz prošlosti imamo obavezu da sačuvamo mir u Crnoj Gori.
“Ne želimo nikog da ucjenjujemo, a najmanje da budemo zajedno sa onima koji su kriminalci i treba da se suoče sa snagom države, profesionalnim tužilaštvom i nezavisnim sudstvom. Najveći broj tih ljudi se nalazi u Đukanovićevom okruženju, a šef te priče je sam Đukanović” objašnjava Mandić.
To je, kako kaže, shvatio narod, ali i Evropa. Ističe da upravo zbog oboljelog Đukanovićevog sistema Crna Gora još uvijek nije član Evropske unije.
“Mi smo lijek za Crnu Goru i evropske integracije”,naglašava Mandić.
Podsjeća da je pozvao Đukanovića na televizijski duel kako bi popričali o prošlosti i budućnosti Crne Gore.
Pozvao sam ga da Crna Gora čuje koji je put bolji. Ova stranputica kojom nas je vodio Đukanović ili novi put pomirenja i budućnosti- jasan je Mandić.
Rekao je da će junaci nove Crne Gore biti ljudi koji ovdje stvaraju svoje porodice i poslove i koji će živjeti u zemlji gdje se rađa više djece.
“Ne kajem se ni za jedan postupak iz prošlosti, žalim što sam u samoodbrani svoje zajednice i u nepristajanju da služim režimu Mila Đukanovića bio oštar. Tražimo od svih u Crnoj Gori da pokažu više širine, tolerancije i ljubavi. Pred nama je vrijeme obnove Crne Gore i pozivamo sve zajednice da nam se pridruže”, poručuje Mandić.
Pojašnjava da nikada nisu odlazili iz Crne Gore, nego su ostali i borili se protiv Đukanovića.
“Mogli smo i mi kad smo bili mlađi da odemo preko granice, u neku susjednu državu ili preko okeana, kao što su neki drugi odlazili, ali nismo. Mi volimo Crnu Goru. Ostali smo da se borimo, pobijedili smo i sa ovim velikim iskustvom znamo šta je najpotrebnije ovoj zemlji”, podvlači Mandić.
Kazao je da građani žele da čuju da se radi na boljoj ekonomiji, otvaranju radnih mjesta, zapošljavanju, poboljšanju plata i penzija, uklanjanju granica kao kroz inicijativu Otvorenog Balkana i normalnom protoku ljudi, roba, usluga i kapitala.
“Imamo program za sve. Izdržali smo pritiske bivšeg režima i nismo se obrukali, a vodićemo računa o obrazu i sada kada imamo odgovornost za sve u Crnoj Gori”, zaključuje Mandić.
Politika
Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura
Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.
Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.
“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.
Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.
“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.
Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.
“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.
Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.
Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.
Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.
Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.
Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?
Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.
To otvara legitimnu dilemu:
- Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
- Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?
Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.
Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.
Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?
Politika
Knežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da očekuje podršku od svojih koalicionih partnera, na čelu sa NSD-o, ali i od Pokreta Evropa sad na najavljenu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.
“Očekujem da će dati podršku ovoj našoj inicijativi. Podsjetiću vas da je prapočetak ove inicijative bio u Skupštini opštine Zeta, gdje vršimo vlast zajedno sa našim koalicionim partnerima iz Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. I tada je već bila formirana većina, ali smo nakon ulaska u Vladu i dogovora da kroz koalicioni sporazum ne potenciramo teme koje bi mogle da dijele društvo, a navodno je to bila jedna od tema, dogovorili se da kroz jedan razgovor i dijalog stvorimo institucionalne preduslove kako bi moglo da se normira i rješenje vezano za zastavu i za državljanstvo i da srpski jezik postane službeni”, kazao je Knežević za Euronews Montenegro.
Ali svakako, kaže, da “otvorimo pitanje oko priznanja takozvane države Kosovo, jer je i sam tadašnji premijer Duško Marković tada saopštio da je preko 75% građana bilo protiv priznanja takozvane države Kosovo.”
“Tako da će ta prva inicijativa biti sigurno u Skupštini opštine Zeta. Sinoć je održana sjednica odborničkog kluba u Zeti i vjerujem da ćemo dobiti podršku naših koalicionih partnera iz Nove srpske demokratije. Zatim ćemo krenuti sa svim lokalnim samoupravama i skupštinama gdje participiramo u vlasti da bi konačno završili sa rezolucijom u Skupštini Crne Gore u kojoj bi obavezali Vladu da povuče ovu odluku koja je donesena 2008. godine. Tako da, smatramo da se radi o jednoj kontinuiranoj principijelnoj politici koja nema nikakve veze ni sa kakvim predizbornim aktivnostima jer su izbori 2027. godine i da smo htjeli sa bilo čim da manipulišemo mogli smo to da uradimo u maju sljedeće godine, ali naprosto nakon odbijanja da se na dnevni red uvrsti naša inicijativa vezana za državne simbole i da trobojka postane narodna zastava normirana u zakonu, shvatili smo da premijer Spajić ne želi nikakav dogovor”, naveo je on.
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Орлови, љиљани, тробојке и будале
-
Sport11 сати ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Politika1 дан ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova
-
Politika3 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Politika2 дана ranijeDobrosavljević: Macutova Vlada – Vlada kontrole štete, bez strategije
-
Zeta2 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti

