Politika

Adrijan Vuksanović veličao progon srpskog stanovništva iz Krajine

Izvor: internet

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović čestitao je juče Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Republike Hrvatske.

Istakao je da je hrvatski narod danas povlašten jer “živi ono što su mnogi sanjali, za što su patili i krvarili”.

“Svim Hrvaticama i Hrvatima i državljankama te državnom vodstvu u ime Hrvatske građanske inicijative i svoje osobno, srdačno čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Višestoljetna čežnja mnogih generacija koje su čuvale državotvornu ideju našla je, predvođena prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, ispunjenje u našem vremenu. Zbog toga smo povlašteni, jer živimo ono što su mnogi sanjali i za što su patili i krvarili. Neka današnji blagdan pobjede u ostvarenoj slobodi, bude nadahnuće svakome od nas u nastojanjima za bolje i pravednije društvo. Budimo ponosni i snagom duha i predanim domoljubljem osnažimo vrijednosti slobode i zajedništva, budimo radosni jer danas je Republika Hrvatska jaka i prosperitetna zemlja sa snažnim međunarodnim dignitetom i utjecajem. Još jednom čestitam svima kojima je Hrvatska na srcu!”, objavili su juče portali da stoji u čestitci Vuksanovića.

Uslijedili su na to i brojne reakcije na društvenim mrežama. Neki traže i da budući mandatar Milojko Spajić prekine pregovore sa Vuksanovićem oko formiranja 44. Vlade.

“Veličanje etničkog čišćenja i ratnih zločina tokom “Oluje” od strane Adrijana Vuksanovića koji to čini u neoustaškom maniru, je razlog da budući mandatar Spajić prekine sve pregovore sa HGI, ali i da svi potencijalni konstituenti buduće Vlade svoje prisustvo u njoj uslove time” navodi se u jednoj od poruka na društvenoj mreži Fejsbuk.

Podsjetimo, Vuksanović je ranije dao podršku Spajiću da bude mandatar za sastav nove Vlade, međutim kazao je da HGI neće biti dio te vlade ako u nju bude koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG)

Etničko čišćenje pod kodnim imenom “Oluja”

U Hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” avgusta 1995. koja je započela ujutro 4. avgusta, masivnom vojnom akcijom oružanih snaga Hrvatske izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno sever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju. Firma Militari professenal risorsis (Military Professional Resources-MPRI) sa središtem u Aleksandriji, Virdžinija, SAD, u kojoj su bile angažovane stotine penzionisanih generala SAD, pripremala je operaciju.

Tokom operacije „Oluja“, hrvatska vlada, vojska, policija, sigurnosne i obaveštajne snage izvršile su progon srpskog stanovništva iz Krajine deportacijom i prisilnim premeštanjem; uništavanjem i granatiranjem stambenih i poslovnih objekata, pljačkanjem imovine, ubistvima, okrutnim postupanjem prema civilima, napadima na civile i civilne objekte, oduzimanjem imovine, zatočenjem i nestancima.

Od 4.8. do 15.11.1995. godine operacijom „Oluja“ je rukovodio general Ante Gotovina, kao zapovednik Zbornog područja (ZP) Split HV-a. Ivan Čermak je u istom periodu bio zapovednik Zbornog mjesta Knin koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić. Tokom operacije su, osim pripadnika vojske, delovale i jedinice Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, čiji je zapovednik bio Mladen Markač, pomoćnik ministra unutarnjih poslova.

Drugostepenom presudom od 17. novembra 2012. godine, generali HV Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Oslobođeni su po svim tačkama optužbe. Zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi nisu negirani.

Sledeće

Milatović: Priznanje Kosova i sankcije Rusiji završene stvari

Ne propustite

Knežević: Nemamo problem što je Crna Gora u NATO-u

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Delegacija EU: Postrojenje u Botunu nije prijetnja po zdravlje

Tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane.

To su kazali “Vijestima” iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

“Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rješenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more”, kazali su iz Delegacije EU.

Kazali su i da takođe pozivaju sve aktere, uključujući lokalne vlasti i javne funkcionere, da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa projektom postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranim od EU.

“Tvrdnje da ovo postrojenje predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane. Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice”, kazali su iz Delegacije EU.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, i profesori – konsultanti koje je ta opština angažovala, tvrdili su da EU finansira zastarjelu tehnologiju u Botunu, te da su spalionice ogromni zagađivači.

Iz Delegacije EU su naglasili da stvarnu ekološku prijetnju u opštini Zeta i dalje predstavlja bazen crvenog mulja, te da u potpunosti podržavaju zahtjeve građana za hitno rješavanje ovog pitanja.

“Pozivamo nadležne državne i lokalne vlasti da daju prioritet brzom i održivom rješenju ovog velikog ekološkog problema”, rekli su iz Delegacije EU.

Iz Delegacije EU nijesu odgovorili na pitanje kako komentarišu navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića “da je guverner Crne Gore ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler”?

Mještani Botuna danima protestuju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom naselju.

Politika

Milatović: Neka Knežević napusti Vladu koja gradi kolektor

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.

“Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije”, poručio je Milatović.

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Milatović je predložio da DNP napusti Vladu već danas, ukoliko, kako navodi, želi da djeluje principijelno.

“Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu”, zaključio je Milatović.

Politika

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da se izjasni o namjeri da se kolektor za potrebe Podgorice izgradi u Botunu. Knežević je, u izjavi za ADRIA Televiziju, poručio da će stav i odgovor DNP-a, povodom poziva Milatovića na konsultacije o izboru jednog sudije Ustavnog suda, zavisiti od toga kako će se predsjednik Crne Gore odredi prema pitanju izgradnje kolektora u Botunu.

Milatović je predložio Skupštini Crne Gore da hitno razmotri njegov predlog za izbor jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda i pozvao poslaničke klubove na konsultacije po tom pitanju. Odmah je uslijedio odgovor Demokratske narodne partije.

“Moj odgovor je sledeći: Ja po hitnom postupku očekujem da se Milatović izjasni o namjeri Glavnog grada i djelova Vlade da, na silu i protiv volje građana Botuna i čitave Zete, instaliraju kolektor pored basena crvenog mulja. Podsjetiću ga, ako je zaboravio, da je njegova ujčevina iz Botuna, da njegovom krvi teče pola Zete i da bi trebalo da se najzad, kao predsjednik države, izjasni oko ovog gorućeg pitanja, koje prijeti da eskalira i da da izazove nesagledive posledice”, rekao je Knežević.

On je naveo da predsjednik države ima vremena da se bavi objektima američke brze hrane, ali ne i problemima mještana Zete.

“Posebno je iritantno što je Milatović prethodnih dana vodio kampanju da se u njegovoj zgradi ne otvara američka brza hrana, jer bi stanare mogao da iritira miris piletine, pohovane ili grilovane, pilećih krilaca sa barbecue sosom, a očigledno mu ne smeta da građani Zete čekaju represiju državu, uz objašnjenje da Zećanima ne smetaju fekalije iz Glavnog grada i kanalizacioni mulj koji treba da dođe iz primorskih opština”, dodao je.

Knežević je pozvao Milatovića da posjeti mještane Botuna, dodajući da očekuje da se predsjednik Crne Gore konačno izjasni o izgradnji kolektora.

“Tako de će naš stav i odgovor vezano za konsultacije sa Milatovićem zavisiti od njegovog stava prema ujčevini, prema Botunu, prema Zeti i prema svemu onome što u ovom trenutku je aktuelna i goruća tema. Vidio sam ga prije neki dan, da je sadio neka stabla borova, palmi ili urmi i mislim da je trebalo da dođe pod šator, da se vidi sa svojom ujčevinom, sa svojim Zećanima, sa ljudima sa kojima je proveo značajan dio djetinjstva i da najzad imamo stav predsjednika države o ovom pitanju”, kazao je Knežević.

Podsjećamo, referendum u Zeti o izgradnji kolektora u Botunu zakazan je za 14. decembar. U međuvremenu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da ubrzo kreću u izgradnju tog postrojenja, dok su mještani Botuna poručili da neće odustati od protesta.