Connect with us

Politika

Adrijan Vuksanović veličao progon srpskog stanovništva iz Krajine

adrijan vuksanović
Izvor: internet

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović čestitao je juče Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Republike Hrvatske.

Istakao je da je hrvatski narod danas povlašten jer “živi ono što su mnogi sanjali, za što su patili i krvarili”.

“Svim Hrvaticama i Hrvatima i državljankama te državnom vodstvu u ime Hrvatske građanske inicijative i svoje osobno, srdačno čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Višestoljetna čežnja mnogih generacija koje su čuvale državotvornu ideju našla je, predvođena prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, ispunjenje u našem vremenu. Zbog toga smo povlašteni, jer živimo ono što su mnogi sanjali i za što su patili i krvarili. Neka današnji blagdan pobjede u ostvarenoj slobodi, bude nadahnuće svakome od nas u nastojanjima za bolje i pravednije društvo. Budimo ponosni i snagom duha i predanim domoljubljem osnažimo vrijednosti slobode i zajedništva, budimo radosni jer danas je Republika Hrvatska jaka i prosperitetna zemlja sa snažnim međunarodnim dignitetom i utjecajem. Još jednom čestitam svima kojima je Hrvatska na srcu!”, objavili su juče portali da stoji u čestitci Vuksanovića.

Uslijedili su na to i brojne reakcije na društvenim mrežama. Neki traže i da budući mandatar Milojko Spajić prekine pregovore sa Vuksanovićem oko formiranja 44. Vlade.

„Veličanje etničkog čišćenja i ratnih zločina tokom “Oluje” od strane Adrijana Vuksanovića koji to čini u neoustaškom maniru, je razlog da budući mandatar Spajić prekine sve pregovore sa HGI, ali i da svi potencijalni konstituenti buduće Vlade svoje prisustvo u njoj uslove time“ navodi se u jednoj od poruka na društvenoj mreži Fejsbuk.

Podsjetimo, Vuksanović je ranije dao podršku Spajiću da bude mandatar za sastav nove Vlade, međutim kazao je da HGI neće biti dio te vlade ako u nju bude koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG)

Etničko čišćenje pod kodnim imenom „Oluja“

U Hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“ avgusta 1995. koja je započela ujutro 4. avgusta, masivnom vojnom akcijom oružanih snaga Hrvatske izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno sever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju. Firma Militari professenal risorsis (Military Professional Resources-MPRI) sa središtem u Aleksandriji, Virdžinija, SAD, u kojoj su bile angažovane stotine penzionisanih generala SAD, pripremala je operaciju.

Tokom operacije „Oluja“, hrvatska vlada, vojska, policija, sigurnosne i obaveštajne snage izvršile su progon srpskog stanovništva iz Krajine deportacijom i prisilnim premeštanjem; uništavanjem i granatiranjem stambenih i poslovnih objekata, pljačkanjem imovine, ubistvima, okrutnim postupanjem prema civilima, napadima na civile i civilne objekte, oduzimanjem imovine, zatočenjem i nestancima.

Od 4.8. do 15.11.1995. godine operacijom „Oluja“ je rukovodio general Ante Gotovina, kao zapovednik Zbornog područja (ZP) Split HV-a. Ivan Čermak je u istom periodu bio zapovednik Zbornog mjesta Knin koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić. Tokom operacije su, osim pripadnika vojske, delovale i jedinice Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, čiji je zapovednik bio Mladen Markač, pomoćnik ministra unutarnjih poslova.

Drugostepenom presudom od 17. novembra 2012. godine, generali HV Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Oslobođeni su po svim tačkama optužbe. Zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi nisu negirani.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Spajić potpisao sporazum sa opozicijom

milojko spajić
Pedsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji najkasnije sedam dana nakon sporazuma, u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda.

Sporazum je potpisan na sastanku održanom u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler.

„Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti Predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23.12.2024. godine“,  navode u saopštenju.

Dodaju da nakon potpisivanja ovog sporazuma, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine.

„Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine“,  ističu u saopštenju.

Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.

Pored ambasadora Satlera i  potpisnika sporazuma, sastanku su prisustvovali predstavnici PES, Boris Pejović i Bojan Božović.

Continue Reading

Politika

Rok za zamjenu ličnih karata produžen do 30. septembra

Skupština Crne Gore usvojila je danas izmjene zakona o ličnoj karti, po kojima se rok za zamjenu ovih dokumenata produžava do 30. septembra.

Da se rok za za zamjenu lične karte produži ranije su tražili poslanici Pokreta Evropa sad Miodrag Laković i Demokrata Duško Stjepović.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) naveli su ranije za CdM da 191.519 punoljetnih crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori ne posjeduje elektronsku ličnu kartu i pozivaju građane da najkasnije do 30. marta zamijene stare lične karte.

Za razliku od još uvijek važeće lične karte, koja sadrži lične podatke (koji su laserski ugravirani i vidljivi na ličnoj karti), biometrijske i druge podatke, nova-elektronska lična karta sadrži i certifkate, i to: certifikat za elektronsku identifikaciju i certifikat za kvalifikovani elektronski potpis.

Namjena certifikata za elektronsku identifikaciju jeste korišćenje ličnih identifikacionih podataka u elektronskom obliku koji jednoznačno određuju pravno lice, fizičko lice ili fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno njegova primarna namjena je dokazivanje identiteta pri korišćenju dostupnih elektronskih usluga.

“U tom smislu, ista ima istu svrhu kao i vizuelna identifikacija. Cetifikat za kvalifikovani elektronski potpis služi potpisivanju digitalnim putem i u tom smislu ima istu pravnu snagu kao svojeručni potpis, iz čega proizilazi da se mnoge administrativne i druge obaveze mogu obaviti digitalno, odnosno elektronski uz napomenu da kvalifikovani elektronski potpis važi isključivo u digitalnom format”, kazali su iz MUP-a.

Građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi pet eura.

Propisano je i da će se novčanom kaznom u iznosu od 120 eura do 300 eura kazniti za prekršaj građanin, ako između ostalog, ne podnese zahtjev za zamjenu lične karte u roku od osam dana od dana prestanka važenja lične karte, oglašavanja nevažećom ili utvrđivanja razloga za zamjenu lične karte.

Continue Reading

Politika

Knežević saopštio uslove za rekonstrukciju Vlade

milan knežević skupština cg

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da neće glasati za rekonstrukciju Vlade dok im se ne da rok za otvaranje priče o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu i dok Bošnjačka stranka ne napusti savez sa DPS-om u Bijelom Polju.

Poslanik DNP-a Milan Knežević naveo je da pokojni ministar odbrane SRJ Pavle Bulatović nije nikakav zločinac već heroj koji se hrabro suprotstavio NATO agresiji 1999. godine. On je poručio da se ne može napadati Bulatović, a ćutati na sve što je devedesetih godina radio Milo Đukanović. 

“Mi za rekonstrukciju nećemo glasati dok nam se ne da rok za otvaranje priče o srpskom jeziku i zakonu o državljanstvu i dok Bošnjačka stranka ne napusti savez sa DPS u Bijelom Polju. To je naš eksplicitan stav i red je da ga saopštim ovdje da ga svi čujete”; kaže Knežević.

“Ovdje niko neće kanonizovati Mila i igrati salsu sa nama a misliti o tangu sa Milom”

On je naveo da DNP nije dao kvorum kada je trebalo da se izjašnjava i zakonu o energetici, jer su se tako odredili prema incijativi kolega iz BS koji nijesu podržali inicijativu za osnivanje Anketnog odbora koji treba da se bavi “Crnim trojkama”.

“Možda ovo nekome nije pitanje budućnosti, ali nama je itekako važno da znamo ko su bili egzekutori i nalogodavci ubistava iz 90-tih i 2000-tih za vrijeme vladavine Mila Đukanovića. Što se nas tiče, Pavle Bulatović nije zločinac, nego heroj koji se suprotstavio agresiji NATO. Jer ako je on zločinac onda je njegov nalogodavac i arhizločinac bio i ostao Milo Đukanović, koji je u to vrijeme bio premijer, kada je Bulatović bio ministar unutrašnjih poslova. Ovdje niko neće kanonizovati Mila i igrati salsu sa nama, a misliti o tangu sa Milom. To želim javno da saopštim, da ne bude posle da nisam rekao. Kao što smo Spajiću poručili da nećemo glasati za predloženu rekonstrukciju sve dok ne čujemo odgovor od njega kad će početi vremenski rokovi za dijalog oko pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva, ali i kad čujemo kada će kolege iz BS shodno koalicionom dogovoru napustiti koaliciju sa DPS u Bijelom Polju. To je naš jasan i eksplicitan stav”, kazao je Knežević.

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da je upravo DNP/ZBCG najviše govorila protiv prekrajanja izborne volje u Budvi, a sada to traži u Bijelom Polju.

“Dakle vi to sada tražite od nas u Bijelom Polju, toliko o principijelnosti”, kazao je Ćorović.

Knežević je naveo da se snažno salaže za prava lingvističke većine u Crnoj Gori, a to su ljudi koji govore srpskim jezikom.

Ćorović je rekao da podržava da se otkrije istina o svim zločinima i ubistvima u Crnoj Gori.

Lider DNP kaže da Anketni odbor o “Crnim trojkama” ima za cilj da otkrije istinu, i “možda se vi bojite da će se doći do Mila Đukanovića”.

“Govorite o deportacijama a ne pominjete da je Đukanović tada bio prijemijer. Nazovite Đukanovića zločincem”, rekao je Knežević.

Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković (BS) kazao je da ih interesuje istina i da žele da dođu do svih informacija, bez obzira do koga vode.

“Do koga god tragovi da odvedu, srećno mu bilo. Istina se mora znati, jer su Bošnjaci stradali”, rekao je Nurković.

Knežević je ranije danas kazao da njemački ambasador Peter Felten i njegov zamjenik “pojedinačno saslušavaju poslanike parlamentarne većine i ubjeđuju ih da idu sa reformisanim DPS-om na čijem čelu je Milo Đukanović”.

“Postavlja se logično pitanje – da li je na sastanak sa Feltenom potrebna stara lična karta ili nova? Pošto ja imam staru ličnu, a volio bih da neke od kolega koje su bile na sastanku mi kažu treba li stara ili nova lična karta. Upitao bih Feltena sa kojim pravom on sastavlja i rastavlja parlamentarnu većinu i ruši najjaču parlamentarnu stranku po broju poslanika iz redova parlamentarne većine, kad se ni u samoj Njemačkoj nije sastavila vlada”, kazao je Knežević.

Ističe da je zabrinjavajuće što Felten istupa kao individua i pojedinac, jer vlada u Njemačkoj nije formirana i na taj način nas, kako kaže, direktno konfrontira sa SAD i Donaldom Trampom.

“Šaljem poruku Feltenu – nećete nas svađati sa Donaldom Trampom. Neću vam dozvoliti da me posvađate sa Trampom i sa politikom koju on realizuje ovih nedjelja, i koja će globalno, nadam se, zaživjeti i u Crnoj Gori. Mi iz koalicije ZBCG otvoreno smo podžavali Donalda Trampa i agitovali u njegovoj kampanji”, kazao je Knežević.

Ističe da od njemačke vlade očekuje da “Feltena pošalje nazad kući u Njemačku, ili u Rusiju jer mu je tazbina iz Rusije”.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto