Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.

Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.

Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.

U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.

“Poštovani građani,

Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.

Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.

Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.

Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.

Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.

Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.

Hitna i proširena sjednica svih stranačkih organa i funkcionera, na kojoj će se razogvarati o koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG), zakazana je za petak, 6. februar na inicijativu predsjednika NSD Andrije Mandića. Ovaj poziv dolazi u jeku krize u koaliciji, najvećoj od osnivanja, a nakon što je DNP prije nekoliko dana napustila Vladu Crne Gore ali i vlast u Glavnom gradu.

Poziv je upućen na osnovu člana 29. Statuta NSD.

Mandić je na 48. zajedničku sjednicu pozvao Glavni odbor, Predsjedništvo stranke, Izvršni odbor, Politički savjet, Klub poslanika, članove vlade, šefove odborničkih klubova, predsjednike opštinskih odbora, predsjednike opština i predsjednike skupština opština, predsjednike bordova javnih preduzeća i javnih ustanova, direktore javnih preduzeća i javnih ustanova.

Sastanak će se održati u Podgorici, u Srpskoj kući (Plava sala), sa početkom u 12.00 časova, uz jasnu poruku da je prisustvo sjednici obavezno.

Zvanićno, dnevni red će se formalno utvrditi na samoj sjednici, ali se može pretpostavti da je ključna tema savez sa Demokratskom narodnom partijom (DNP) i stabilnost vlasti na svim nivoima.