Politika
Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović trenutno se nalazi u Bukureštu gdje prisustvuje na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO bloka. Po okončanom prvom danu, o tome šta je bila goruća tema sastanka, kao i aktuelnim političkim pitanjima regije.
Delegaciju Crne Gore predstavlja, tako, predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je govorio o čemu je bilo riječ prvog dana sastanka u Bukureštu, ali i o političkoj situaciji u Crnoj Gori te regionalnim pitanjima.
Abazović je kazao da je u okviru prvog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a najviše vremena posvećeno – očekivano – Ukrajini.
On je, kako je rekao ponovo iznio svoj jasan stav, a to je da Crna Gora jasno ostaje uz Ukrajinu i njen narod.
“Ponudili smo stavove, ja u ime Crne Gore sam jasno iznio stav da ostajemo posvećeni ukrajinskom narodu u cilju odbrane teritorijalnog integriteta. Podrška naše države neće izostati. Kada bi gledali komparativno, mislim da podrška Crne Gore – u odnosu na naše kapacitete – je zaista na zavidnom nivou”, kazao je Abazović za Klih.ba.
Podsjetio je na posjetu delegacije Crne Gore Ukrajini te dodao da se nedavno ministar odbrane vratio iz Ukrajine.
“Obezbjedili smo značajnu vojnu podršku, tako da Crna Gora čini velike napore da izađe u susret ukrajinskom narodu. Niti mi kao mala država možemo da utičemo na ukupan proces, ali ono što je želja jeste da preovlada razum i mir”, istakao je on.
U okviru sastanka ministara NATO-a, za sjutra je planirano da se na dnevnom redu nađe i pitanje Bosne i Hercegovine. Abazović je, shodno tome što su Crna Gora i Hrvatska jedini “predstavnici” NATO bloka u našoj regiji, rekao da postoje određene zebnje po pitanju razvoja zemalja Zapadnog Balkana u tom smjeru. Ipak, najvažnije je pokazati razumijevanje, mudrost i očuvati stabilnost.
“Mi smo takva regija koja ne ulijeva veliko povjerenje drugim evropskim država iako situacija nije toliko dramatična. Ali postoji prostor za poboljšanje demokratskog standarda na Zapadnom Balkanu. Svi tome trebamo dati doprinos. Zapadni Balkan će imati posebnu temu. Najvažnije je da pokažemo da zajedno imamo snage i mudrosti, prije svega da sačuvamo stabilnost regije”, kaže Abazović.
“Što se tiče Crne Gore i BiH, nama je jedan od prioriteta regionalna saradnja. Uložiti ćemo dodatne napore da regionalnu saradnju izdignemo na što veći nivo i sigurno nećemo doprinositi velikim tenzijama, a sve što budemo mogli uraditi – da nekako damo svoj skromni doprinos da i naša zemlja, i druge zemlje, pokrenu evropsku lokomotivu, ubrizgavajući što više evropskog duha”, naglasio je Abazović.
Premijer Crne Gore je dao svoj komentar i na temu uloge Kine, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Zapadnom Balkanu.
Suština je, složio se i Abazović, da Kina svoj uticaj širi kroz tzv. soft power, odnosno preko velikih investicionih poduhvata. Rekao je, međutim, da on lično nije bio pristalica saradnje sa kineskom kompanijom koja je izgradila i prvi autoput u Crnoj Gori.
“Odnos Kine i NATO-a je nešto što će se naći na dnevnom redu. Kina ima svoju drugu strategiju – soft power, preko velikih investicionih poduhvata, prisutni su i u Crnoj Goru, gradili su autoput. Zbog javnosti u BiH, ali i zbog vaših čitetalja, želim reći da sam i tada bio protiv tog ugovora koji je zaključila tadašnja Vlada Crne Gore. Hoću da kažem – kada vam neko ponudi uslove takvog ugovora, možete da budete kivni na svoju vladu, a ne na onog ko daje ponudu. Oni, kao firma, mogu da predlože. Na nama je da na to adekvatno odgovorimo. Trebamo da adresiramo sopstvenu odgovornost, a ne da to prebacujemo na Kinu. Ono što mi želimo da vidimo u narednom periodu, ne zatvaramo vrata nikome, ali želimo više investicija od zemalja zapadne Evrope”, smatra Abazović i dodaje kako su vlade tu da brinu o građanima.
Crnu Goru trenutno potresa ustavna kriza, Zakon o predsjedniku, imenovanja sudija Ustavnog suda, a Abazović kaže kako njegova država traga za “političkom stabilnošću”, ali da situacija nije onakva kakvom se predstavlja.
“Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize. Crna Gora posljednjih godina bilježi rezultate koje nije bilježila i istoriji. BDP je prešao pet milijardi prvi put u istoriji; povećanje su plate u javnoj adminstraciji, stranih direktnih investicija imamo 850 miliona, očekujemo da taj broj bude preko milijardu do kraja godine. Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda”, poručio je Abazović.
Kao jedan od otvorenih pristalica inicijativa Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, Abazović kaže da ove dvije inicijative ne sputavaju jedna drugu, već djeluju i kao “zdrava konkurencija”.
Može vam se dopasti
Politika
Poslanik “pao” na čokoladu
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.
“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.
Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.
“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.
Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.
“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.
“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.
Politika
Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.
Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.
“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.
Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.
“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.
Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.
„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
Politika
Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.
Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.
“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.
On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.
“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.
Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.
Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope
“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.
Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi
“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.
Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.
“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Zeta4 дана ranije
Asanović: Sedam godina se ne zna gdje su i čija su dva stana
-
Događaji4 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta2 дана ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Zeta2 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Događaji4 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Sport3 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede
-
Servisne informacije3 дана ranije
Na liniji Botun – Masline sjutra izmijenjen red vožnje
-
Događaji4 дана ranije
Dvodnevna obuka u Zeti: Kultura za mlade, mladi za kulturu