Connect with us

Ekonomija

Drecun: Bilo bi neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2

predrag drecun

Ekonomski analitičar Predrag Drecun u 2024. godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina ali i rast stranih investicija a i turistička sezona bi, kaže, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne. Smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije 2024. biće bolja od prethodne godine, optimističan je Drecun.

“Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku”, kazao je Drecun za Portal RTCG.

Kamatne stope će, vjeruje padati, ali, kako dodaje, Centralna banka mora imati aktivniju ulogu u tome.

“Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima”, kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

“Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku itd.”, navodi Drecun.

Napominje da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

“Kamate na stambene kredite su u padu ali i dalje visoke, između 5 i 6 odsto na kredit od 30 godina”, kazao je.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

Dok se kamatne stope ne vrate na nivo od prije desetak godina inflacija će se uvoziti

“Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena”, kazao je.

Da li će to voditi padu životnog standarda, kaže, vidjećemo.

“U svakom slučaju ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena imamo pad standarda”, kaže Drecun.

Smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

“Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati”, napominje Drecun.

Pad cijena nekretnina

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile 2023. godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

“Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2.500 pa čak ekstremno do 10.000 eura, u novogradnji”, kazao je Drecun.

Politički ambijent ne pogoduje razvoju ekonomije

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. Vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je  Sudski savjet a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni  sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji Drecun odgovara odrično.

“Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo”, upozorava Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za 2024. nastavak gradnje autoputa Mateševo -Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura ili trećina kapitalnog budžeta.

Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

“Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak, i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo”, istakao je.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

“To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1, i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu”, ističe Drecun.

Turistička 2024. može biti i bolja od prethodne godine

Političari su 2023. vidjeli kao najbolju u istoriji kada je turistička sezonu u pitanju. Premijer 43. Vlade Dritan Abazović je krajem novembra saopštio da su ostvareni prihodi u turizmu za tri kvartala premašili 1,36 milijardi eura.

“Od toga, samo u trećem kvartalu je ostvareno nevjerovatnih 908 miliona eura i 33 odsto je veći nego prošle godine u istom periodu (678 miliona eura). Poređenja radi, cijelu, do sada rekordnu, 2019. godinu, prihodi su iznosili 1,019 milijardi eura”, naveo je Abazović.

Drecun smatra da se ti rezultati mogu premašiti ako se sezona pripremi. Nažalost, dodaje, česte promjene vlada i ministara ruše kontinuitet planova.

“Trebalo bi da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar. Rezultati 2023. godine za mene nijesu impresivni, i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije, i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, tj. koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno”, kazao je Drecun.

Drecun je u 2023. godini za Portal RTCG kazao da će, ukoliko bude javnog konkursa, biti kandidat za guvernera CBCG. Kako Izmjene i dopune Zakona o CBCG nijesu stupile na snagu već je ostalo staro rješenje da predsjednik države predlaže guvernera, javnog konkursa nije bilo. Predsjednik Jakov Milatović predložio je Irenu Radović koja je i izabrana na tu funkciju. U javnosti se sada spekuliše da bi Drecun mogao zamijeniti Radovićevu na čulu IRF-a.

Na tu temu Drecun kaže: “Javnost uvijek ima neke svoje projekcije i  to me nikada nije mnogo interesovalo. Ukoliko premijer Spajić, odnosno njegova Vlada, smatra da mogu dati doprinos u radu IRF-a, koji treba da se transformiše u razvojnu banku bila bi mi čast da svojim iskustvom podržim jednu takvu instituciju”.

Na pitanje kako bi u najkraćem opisao ekonomsku 2023. godinu kaže: “Parafraziraću jednog poznatog podgoričkog intelektualca: Nije za šenlučenje, ali dovoljno za obraz”.

 

Izvor: RTCG

Ekonomija

Euro model mogao bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike

ilustracija

Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model moglo bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike i prehrambenu industriju, ukoliko reforma ne bude praćena konkretnim mjerama za jačanje domaće proizvodnje, organizovanje otkupa i obezbjeđivanje sigurnog plasmana proizvoda.

To je ocijenio sudski vještak poljoprivredne struke Dejan Zejak u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Akademskog foruma Crna Gora.

Zejak upozorava da povećanje plata ne znači automatski i rast životnog standarda, posebno ukoliko istovremeno dođe do poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda.

„Veće zarade mogu povećati kupovnu moć i tražnju za kvalitetnom domaćom hranom, ali rast troškova rada i drugih proizvodnih inputa istovremeno može dodatno opteretiti gazdinstva i prerađivače“, navodi Zejak.

Prema podacima MONSTAT-a koje je predstavio, Crna Gora je u prvih devet mjeseci 2026. godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 644,8 miliona eura, dok je izvoz iznosio svega 48,5 miliona eura.

On smatra da bi buduća agrarna politika trebalo da bude usmjerena na povećanje domaće proizvodnje hrane za potrebe stanovništva, ali i na bolje povezivanje poljoprivrednika sa turističkim sektorom.

„Veće plate ne mogu same povećati domaću proizvodnju. Za to su potrebni konkurentna gazdinstva, organizovan otkup, siguran plasman, dostupno finansiranje i ulaganja koja zaista povećavaju produktivnost“, ističe Zejak.

Posebno upozorava na položaj porodičnih gazdinstava, čiji prihodi, za razliku od zarada zaposlenih, ne rastu automatski sa povećanjem zakonskog minimuma.

Zejak zaključuje da ekonomska politika mora istovremeno voditi računa o kupovnoj moći građana i održivosti domaće proizvodnje.

„Građanin će reformu mjeriti onim što može da kupi. Poljoprivrednik će je mjeriti onim što mu ostane kada plati troškove. Ekonomska politika mora položiti oba ispita“, poručuje Zejak.

 

Continue Reading

Ekonomija

Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage

Foto Skupština Crne Gore

Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.

“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.

Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.

“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.

On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.

Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.

“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.

On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.

Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.

On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.

“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.

Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.

Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.

„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.

Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.

Continue Reading

Ekonomija

Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.

Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.

“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.

Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.

“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”,  na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.

Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.

Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.

“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.

Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.

“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”,  naveo je Vuković.

Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.

“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”,  zaključio je Vuković.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto