Ekonomija

Za Crnu Goru uskoro od EU 413 miliona eura

Evropska komisija je predložila dodatni investicioni paket od šest milijardi eura kroz obezbjeđivanje dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova. Od tog iznosa, za Crnu Goru je planirano oko 413 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.

Predstavnici Evropske komisije su istakli da se, kroz finansijsku podršku EU, Crna Gora podstiče da, u kratkom roku, kombinacijom reformi i investicija, istovremeno uveća stopu ekonomskog rasta i ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji.

Kako su kazali, na ovaj način će se, uz već definisana sredstva koja Zapadni Balkan ima na raspolaganju kroz pretpristupne fondove, prvi put izjednačiti s finansijskom podrškom koju u prosjeku dobijaju građani EU.

Ministri su kazali da će Vlada, u najkraćem roku, pripremiti i dostaviti EK predlog Reformske agende, sa konkretnim predlozima mjera podrške u tri prioritetne oblasti: poslovni ambijent, digitalizacija i inovacije i energetika.

Poručili su da će Vlada kandidovati između 60 i 80 reformskih mjera, koje će biti realizovane u naredne četiri godine, što će biti preduslov za dodjelu dijela finansijske podrške.U.

Kako je kazala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, Crna Gora ima jedinstvenu priliku da, na temelju kvalitetne pripreme i uspješne implementacije Plana rasta ostvari značajan ekonomski, kao i napredak u pregovaračkom procesu.

Ona je poručila da je Vlada odlučna da ubrza sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, kao i da u kratkoročnom periodu ispuni preporuke iz ovogodišnjeg Izvještaja EK.

„Imamo ambiciozan, ali realan rok. Vlada će, do sredine decembra, za kada je planiran Samit EU – Zapadni Balkan, pripremiti i predložiti set reformi“, kazala je Gorčević.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović naveo je da je pred crnogorskom Vladom i novoformiranim ministarstvom za energetiku i rudarstvo su mnogi izazovi, ali i razvojne šanse.

“Predstoji nam intenzivan period aktivnosti, a visoko na agendi rada su digitalizacija nacionalnog elektrodistributivnog sistema, energetska tranzicija i dekarbonizacija kroz izgradnju kapaciteta u oblasti solarnih, hidro i vjetro potencijala, kao i jačanje prenosne i distributivne mreže” istakao je Mujović i dodao da Crna Gora želi podršku EU po pitanju pokretanja proizvodnje “zelenog čelika”, kazao je Mujović.

Slične teme:Crna gora evropska unija

Sledeće

Četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno 1.850 eura

Ne propustite

PES: URA u septembru odobrila povećanje cijene električne energije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Srbija zainteresovana za koncesiju aerodroma u Zeti

Prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u Crnoj Gori – u Zeti i u Tivtu.

Povodom najavljene koncesije aerodroma u Crnoj Gori, za šta je proces već nekoliko godina u toku, Mali je naveo da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nekoliko puta jasno iskazao ovu nameru aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori, ali da nisu osjetili raspoloženje da budu uključeni u ovaj proces.

Tom prilikom smo istakli da smo spremni da uložimo i duplo više od onoga što je predviđeno u sadašnjem predlogu koncesionog ugovora, rekao je Mali i dodao da je ubijeđen da bi Srbija mogla da doprinese daljem ubrzanom razvoju crnogorskih aerodroma.

Prema njegovim riječima, Srbija danas ima veliko iskustvo jer je pomoću koncesionara, uspjela da podigne značaj, ugled, profesionalnost, obim prihvata i uopšte kvalitet rada aerodroma „Nikola Tesla“. To je aerodrom koji može da prihvati do 15 miliona putnika godišnje, što je cilj koji ćemo dostići do kraja koncesionog perioda, naglasio je Mali i dodao da je takva modernizacija potrebna i aerodromima u Tivtu i Zeti i da Srbija za to sada ima znanje, finansijsku snagu i mogućnosti.

Kako je naveo, to nije lak posao, ali je neophodan i svakako prijeko potreban Crnoj Gori koja svake godine prihvata sve više putnika.

“Vjerujem da bi uključivanje Srbije u ovaj posao bilo od obostrane koristi”, rekao je Mali i naglasio da se proces „podizanja“ srpskog aerodroma dešavao paralelno sa razvojem domaće avio kompanije „Er Srbija“, koja je danas najuspješniji nacionalni avio-prevoznik u regionu, a i šire.

Izvor: Nova.rs

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa “Evropa sad 2” novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

“Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca”, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

“Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo”, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.