Priroda i društvo

Novi direktor preduzeća Plodovi planira revitalizaciju i unapređenje saradnje sa poljoprivrednicima

Preduzeće Plodovi dobilo je novog direktora i tu funkciju u v.d. stanju obavlja Nikola Radulović, koji je zamijenio Vojislava Đurovića. Kako je kazao Radulović za “Dan” preuzmanjem preduzeća zatekli su nemar u upravljanju državnom imovinom.

“U finansijskom smislu zatekli smo da su obrtna sredstva sa kojim trenutno raspolažemo znatno manja od dospjelih obaveza. Potraživanja su teško naplativa, a odnose se na period od prije dvije ili više godina. Mnoge od tih firmi su ugašene ili su im računi u blokadi. Preduzeće je obveznik revizije finansijskih iskaza prema Zakonu o reviziji. Revizorski izvještaji su u kontinuitetu rađeni od 2018. godine do danas, dok u ranijim periodima kad je vršen otkup poljoprivrednih proizvoda revizija nije rađena “, rekao je Radulović.

On je istakao da poslednjih desetak godina preduzeće nije vršilo otkup.

“Plodovi nisu sarađivali ni na koji način sa poljoprivrednicima. Razumijemo nezadovoljstvo proizvođača i nastojaćemo da pronađemo novi model saradnje. Prema informacijama sa terena, par godina u nazad, na tržištu nije postojao značajan višak primarnih poljoprivrednih proizvoda i cijene su bile na zadovoljavajućem nivou”, ističe Radulović.

Radulović kaže da je hladnjaču u Matagužima napustio prethodni zakupac, te da su obilaskom utvrdili da je viljuškar neispravan i da nedostaju pokretne vage.

“Objekat u Matagužima je oslobođen od stvari i lica prethodnog zakupca. Objekat je u dobrom stanju kapaciteta 2.000 tona. Zatekli smo neispravan viljuškar u vlasnistvu Plodova. Nijesmo pronašli pokretne vage koje su u našem vlasnistvu. Planirano je ulaganje u održavanje rada rashladnih uređaja. Nažalost u prethodnim ugovorima nije precizirana obaveza zakupca za servisiranje rashladne opreme, pa nama ostaje da odradimo servis koji će omogućiti rad hladnjače u punom kapacitetu”, kaže Radulović.

Radulović tvrdi da je prethodna administracija Plodova sklapala nepovoljne ugovore, te da je prvi primjer toga ugovor sa preduzećem Tržnice i pijace.

“Zbog tog ugovora Plodovi godinama gube značajan prihod. Zakupnina od izdavanja Distributivnog centra je nesrazmjerna u odnosu na prihode koje ostvaruje preduzeće Tržnice i pijace od tog objekta. Poboljšanje uslova za proizvođače, zakupce-trgovce, planiramo ostvariti kroz ulaganja na Kamionskoj pijaci. Tu mislim na uređenje putne infrastrukture, parking prostora, opremanje objekta Distributivnog centra, poboljšanje higijenskih uslova, uređenje tezgi, javnog toaleta, adaptaciju montažnog objekta u cilju obavljanja ugostitenjske djelatnosti… Kamionska pijaca predstavlja mjesto na kojem poljoprivredni proizvođači svoje proizvode mogu realizovati u velikim količinama ili cjelokupnu proizvodnju na jednom mjestu i tako biti sigurni u plasman. Upravo kroz ova ulaganja očekujemo postignuti veći promet poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Radulović.

Sledeće

Fali 500 popisivača, Monstat spreman

Ne propustite

Crna Gora najskuplja destinacija na Balkanu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.