Connect with us

Ekonomija

MONSTAT: Minimalni troškovi života porasli za čak 200 eura mjesečno

monstat

Kada je minimalna zarada iznosila 250 eura, minimalna korpa je bila 646 eura, dok je nakon rasta minimalne zarade na 450 eura i minimalna korpa porasla za 200 eura, tačnije 201 na 847 eura.

Prema poslednjim podacima Monstata, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 397,5 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 449,9 eura. Potrošačka korpa samo od jula porasla je za 23 eura, kada je iznosila 824 eura.

Prema ovim podacima, četvoročlanoj porodici za tri godine troškovi kupovine hljeba porasli su 11,7 eura, za meso 20,8, za ribu 1,4 eura, dok su za mlijeko, sir i jaja porasli za nevjerovatnih 36,9 eura. Za ulje i masti mjesečni trošak je u odnosu na 2020. godinu porastao 2,8 eura. Doduše, lani je trebalo čak 11,2 eura, pa je trošak za godinu pao 2,2 eura na mjesečnom nivou. Za voće je trošak za tri godine porastao čak 10,4 eura na mjesečnom nivou, a za povrće 28,3 eura. Za šećer, med i džem za tri godine troškovi su porasli 4,3, a za ostale prehrambene proizvode 2,4 eura. Na bezalkoholna pića izdvaja se 3,2 eura više nego 2020. godine. Za neprehrambene usluge mjesečno se izdvaja 81,1 euro više nego 2020. godine.

Da inflacija divlja, uprkos hvaljenju nadležnih da crnogorska ekonomija napreduje, te da je standard građana nikad bolji, pokazuju uporedni podaci iz prethodnih godina. Minimalna potrošačka korpa u septembru 2022. godine iznosila je 781,8 eura, 2021. godine 665 eura, a 2020. oko 646 eura.

Rast cijena, barem djelimično, prouzrokovao je program Evropa sad koji je sa primjenom počeo 2022. godine, čime je minimalna zarada skočila na 450 eura. Sledeći povod za povećanje cijena, koji je, prema navodima nadležnih i dalje aktuelan, jeste rat u Ukrajini zbog čega je inflacija dostigla dvocifren procenat, prema podacima zvanične statistike, iako prema navodima građana iznosi znatno više.

Naime, za hljeb građani su u godini epidemije izdvajali 26,9 eura mjesečno, 2021. 27,4 eura, prošle godine 37,4 eura, a ove 38,6 eura. Za meso četvoročlana porodica 2020. godine izdvajala je 60,6 eura mjesečno, 2021. 61,1, lani je za to trošak iznosio 72,9, a ove godine 81 euro. Mjesečna konzumacija ribe 2020. i 2021. iznosila je nepuna četiri eura, odnosno 3,8 i 3,9 eura, dok je lani iznosila 4,6. Ovog septembra 5,2 eura. Za mliječne proizvode i jaja prije tri godine bila su potrebna 72 eura, 2021. 73,3, prošle godine 95,9, a ove godine čak 106 eura. Mjesečna potreba za uljem i mastima 2020. godine iznosila je 6,2 eura, godinu kasnije 8,4, lani 11,2 eura, dok ove godine košta devet eura. Za voće je u septembru 2020. godine prosječnoj porodici bilo potrebno da izdvoji 30,4 eura, godinu kasnije 30,9, prošle godine 39,5 eura, a ove godine čak 40,4 eura. Mjesečna potreba za povrćem 2020. godine koštala je 44,1 euro, 2021. čak 50 eura, lani 65 eura, a ove godine 72,4 eura. Med, džem i šećer 2020. godine na mjesečnom nivou koštali su 12,7 eura, 2021. 13,5 eura, 2022. 16 eura, a ove godine 17 eura. Za ostale prehrambene proizvode prije tri godine bilo je potrebno izdvojiti 6,3, 2021. 6,4 eura, 2022. oko 7,4 eura, a ove godine 8,7. Za bezalkoholna pića 2020. godine na mjesečnom nivou izdvajano je 14,3, godinu kasnije 14,5, prošle godine 16,8, a ove godine 17,5 eura. Ostale usluge i neprehrambeni proizvodi su 2020. godine koštali 368,8 eura, 2021. godine 375,7, lani 415,1, a ove godine čak 449,9 eura.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

voz željeznička stanica crna gora

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.

Continue Reading

Ekonomija

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

voz željeznička stanica crna gora

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”,  zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu

Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.

Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.

Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.

“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.

Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar

Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.

U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.

Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.

 

Continue Reading

Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto