Zanimljivosti

Sve blagodeti kivija: Dva-tri ploda dnevno značajno smanjuje nivo triglicerida u krvi

Kivi je voće u čijem ukusu uživamo najčešće tokom hladnih dana, iako je dostupno tokom čitave godine. Uzgaja se širom svijeta, a potekao je iz Kine, gdje se smatra nacionalnim voćem; kao smokva u Crnoj Gori.

Izvan Kine, ovo slatko voće je najprije počelo da se uzgaja na Novom Zelandu, ali pod drugim imenom. Kineski naziv jang-tao je tamo bio neprikladan pa su mu novo ime dali po ptici zaštitnom znaku Novog Zelanda, jer je voće malo, čupavo i braon boje poput ptice kivi.

Moguće alergije

Alergija na kivi može da se javi kod osoba koje su već alergične na lateks, banane, papaju, ananas. Kivi sadrži kristale kalcijum oksalata, a reakcija na ovu hemikaliju mogu da budu grebanje u grlu i oticanje grla, usana i lica, osip, povraćanje i bol u stomaku, gorušica. Najčešće se ovako burne reakcije ne dešavaju, već samo blage, poput osjećanja golicanja i bola u ustima. Kako su mala djeca najosjetljivija na alergije, kivi bi trebalo postepeno da se uvodi u ishranu mališana, tek kada se prije toga uvede ostalo voće.

Voće kivi spada u niskokalorično voće (ima od 40 do 61 kalorije u 100 grama), a njegov sastav je sljedeći: ugljenih hidrata ima 14 odsto, šećera devet odsto, tri procenta vlakana, masti, a sadrži i vitamine Be1, Be2, Be3, Be6, Be8, Ce, E, Ka, i minerale: kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum i cink.

Laksativ

Mala crna zrnca – sjemenke unutar kivija sadrže u prosjeku 62 odsto alfa-linoleinske kiseline, što je u stvari omega-3 masna kiselina. Zbog umjerenog sadržaja vlakana kivi je dobar i kao blago laksativno sredstvo. Sadrži karotenoide, kao što je provitamin A, beta karoten, lutein i zeaksantin. Sadržaj vitamina E sa pomenutim karakteristikama čini ovo voće vrijednom namirnicom koja ima pozitivno dejstvo na kardiovaskularni sistem. Jedna studija rađena u Norveškoj pokazala je da konzumiranje dva-tri ploda dnevno, na mjesečnom nivou, značajno smanjuje agregaciju trombocita i nivoa triglicerida u krvi, što opet smanjuje vjerovatnoću od začepljenja krvnih sudova.

Štiti od gripa

Zbog velikog sadržaja vitamina Ce dobro ga je konzumirati u zimskim mjesecima, kada zajedno sa citrusima štiti od prehlada i gripa. Može da se čuva na sobnoj temperaturi, ne pretjerano toplom ili u frižideru gdje može da se očuva i do dvije nedjelje.

Postoji oko 60 sorti kivija. Razlikuju se po teksturi, ukusu, boji, sočnosti… Kivi je takođe odličan izvor enzima aktinidina koji služi za razgradnju bjelančevina pa se preporučuje za užinu. Zbog istog enzima ipak nije prigodan za pripremu napitaka sa mlijekom i jogurtom, prenosi Politika.

Slične teme:blagodeti kivija kivi voće

Sledeće

Uzgajivač napravio najljuću papričicu na svijetu

Ne propustite

Pet zaboravljenih srpskih muških imena

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.

Zanimljivosti

Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu

Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.

Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.

Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.

To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.

Zanimljivosti

Orao njivu i pronašao zakopanu veliku svotu novca

Kolumbijski farmer iz regiona Antiokija pronašao je 600 miliona dolara u gotovini zakopanih na svojoj farmi dok je obavljao poljoprivredne radove.

Kako prenose kolumbijski mediji, novac bi mogao da bude povezan sa pokojnim narko-bosom Pablom Eskobarom.

Farmer, koji je želeo da ostane anoniman iz bezbednosnih razloga, otkrio je dok je obrađivao imanje, nekoliko zarđalih metalnih buradi zakopanih više od metra pod zemljom u kojima su bile stotine svežnjeva novčanica, uglavnom američkih dolara, koji su bili savršeno očuvani, prenosi španska “Marka”.

Kolumbijske vlasti su, nakon što su dobile obaveštenje o otkriću, pokrenule istragu kako bi utvrdile tačno poreklo novca.

Prema prvim pretpostavkama, novac bi mogao da bude deo skrivenih skladišta koja je kartel Medeljin koristio 1980-ih i 1990-ih za skladištenje velikih količina gotovine koje nije bilo moguće lako legalizovati ili premestiti.

Ovo nije bio prvi put da je pronađen novac Pabla Eskobara.

Na vrhuncu slave, sam narko-bos je imao velike sume novca skrivene na farmama i u džungli. Mnoge od tih zaliha su zaboravljene nakon njegove smrti 1993. godine.

Otkriće je ponovo pobudilo interesovanje za legendarno “blago Pabla Eskobara”, ali je takođe izazvalo zabrinutost za bezbednost farmera i njegove porodice.

Vlada Kolumbije razmatra da li da zapleni 600 miliona dolara ili da dodeli nagradu farmeru.