Ekonomija
U naredne tri i po godine Vlada će se zadužiti skoro tri milijarde

Do 2026. godine Vlada mora da obezbijedi 2,069 milijardi eura za otplatu duga, 625 miliona za kamate, dok će deficit budžeta od ove do 2026. godine iznositi 961 milion eura.
Nedostajuća sredstva u naredne četiri godine u državnom budžetu iznosiće preko tri milijarde eura, dok Vlada planira da u ovoj i naredne četiri godine pozajmi 2,944 milijardi eura. Upravo toliko je planirano da iznosi javna potrošnja državnog aparata u ovoj godini.
Prema podacima iz dokumenta “Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2023. do 2026. godine”, Vlada planira da za otplatu duga u ovoj godini da 338 miliona, u narednoj godini 493 miliona, u 2025. godini 873 miliona, a u 2026. godini 365,6 miliona eura, što je ukupno 2,069 milijardi eura.
Deficit budžeta u ovoj godini projektovan je na 193,2 miliona eura, u narednoj na 263 miliona, u 2025. godini na 270,8 miliona eura, a u 2026. godini na 234,9 miliona eura.
Kada su u pitanju kamate, u ovoj godini će se iz budžeta po tom osnovu isplatiti 110 miliona, u narednoj 149,8 miliona, a u 2025. godini čak 190,8 miliona eura. U 2026. godini za kamate ćemo platiti 175,2 miliona.
Nedostajuća sredstva će u naredne četiri godine prelazili iznos od pola milijarde. U ovoj godini u budžetu će faliti 536,6 miliona, u narednoj 761 milion, a u 2025. godini 1,140 milijardi eura. U 2026. godini budžetu će nedostajati 605 miliona.
Nedostajuća sredstva će se dominantno finansirati iz pozajmica, pa će tako, prema podacima iz dokumenta usvojenog na poslednjoj sjednici Vlade, država u ovoj godini pozajmiti 477,8 miliona. Do sada je pozajmljeno 100 miliona eura.
U narednoj godini planira se pozajmica od 745,5 miliona, a u 2025. godini 1,133 milijardi eura. Godinu kasnije Vlada planira pozajmiti 589 miliona.
Podaci jasno pokazuju da će 2025. godina biti najizazovnija, jer će u toj godini nedostajuća sredstva iznositi 1,14 milijardi. O tome je najviše i bilo priče na poslednjoj sjednici Vlade, na kojoj je ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao da je cilj usvajanja smjernica da se stabilizuju javne finansije, što je važno zbog vraćanja duga po osnovu obveznica emitovanih 2019. i 2020. godine, koje dolaze na naplatu 2025. i 2027. godine.
“Obaveze koje nas čekaju su velike i to će zahtijevati dosta rezova i intervencija u fiskalnoj politici”, rekao je Damjanović i dodao da treba da se stvori osnov da se sve obaveze redovno servisiraju i da nema dodatnih zaduženja.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je tom prilikom da 2025. godine dolazi na naplatu 873 miliona duga i 190 miliona kamata, što je milijarda eura koju je neophodno obezbijediti da bi se servisirale obaveze.
“Ako se ukalkuliše deficit, nedostajuća sredstva su 1,15 milijardu eura. To je veliki iznos, koji je teško obezbijediti u jednoj godini i zato se sada govori o 2025. godini, jer je potrebno preduzeti aktivnosti u svim tim godinama koje tome prethode da bismo i prije samog dospijeća otplaćivali obaveze koje dolaze prije vremena”,kazao je Paunović i dodao da je sljedeća izazovna godina 2027, kada na otplatu dospijevaju emitovane obveznice.
Po smjernicama, Crna Gora u 2025. godini planira da se zaduži 1,13 milijardi eura. Vlada Crne Gore se već u 2019. i 2020. godini zadužila preko milijardu eura.
Ekonomija
Sindikalne organizacije Aerodroma traže smjenu Jelene Maraš

Legitimni sindikati Aerodroma Crne Gore – Nezavisni sindikat ACG i Sindikat ACG – uputili su Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću zahtjev za razrješenje predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD Jelene Maraš, navodi se u njihovom saopštenju.
U zahtjevu se navodi da je Maraš zloupotrijebila službeni položaj, uskraćujući korišćenje stambenog fonda zaposlenih u cjelokupnom raspoloživom iznosu.
Kako sindikati tvrde, za raspodjelu pomoći zaposlenima ograničen je iznos na 500.000 eura, iako je na raspolaganju oko tri miliona eura namjenski izdvojenih za tu svrhu.
„Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u svom Obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora“, navodi se u saopštenju.
Vladi su dostavili inicijativu za smjenu Jelene Maraš, kao i tekst krivične prijave sa pratećom dokumentacijom.
Ekonomija
Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.
Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.
On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.
“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.
Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.
Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.
“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.
Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.
Ekonomija
ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.
“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.
Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.
“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.
Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu
Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.
Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.
Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.
“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.
Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar
Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.
U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.
Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.
-
Politika4 дана ranije
Knežević: Milatović nije smio prećutati skandiranje “Ubij Srbina” u Zagrebu
-
Hronika2 дана ranije
Akcija policije u Zeti i Tuzima, kažnjeno 13 vozača zbog folije na staklima
-
Zeta23 сата ranije
Knežević: Dokumenti otkrivaju trovanje mještana Botuna crvenim muljem, vlast ignoriše dokaze
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Zećani, nećemo vas izdati!
-
Zeta2 дана ranije
Izgradnja kolektora u Botunu moguća tek nakon konačnog razgraničenja sa Podgoricom
-
Politika2 дана ranije
Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja
-
Zeta5 сати ranije
Mještani Botuna reagovali na izjave ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića
-
Priroda i društvo20 сати ranije
Ekološki aktivista Dragićević podnio prijavu protiv Kneževića zbog prijetnji