Priroda i društvo

Đurović: Osobe sa autizmom nijesu same

Osobe sa autizmom dragocjeni su članovi društva i u Skupštini Crne Gore će uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške, poručila je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.

Ona je, povodom 2. aprila – Svjetskog dana osoba sa autizmom, kazala da je potrebno skrenuti pažnju javnosti na probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihove porodice.

Đurović smatra da treba podstaći nadležne institucije da poseban fokus stave na teškoće kroz koje prolaze osobe sa tim razvojnim poremećajem.

Kako je navela, broj djece sa autizmom je u stalnom porastu u Crnoj Gori i svijetu.

“Dostupni podaci za Crnu Goru govore da neki od poremećaja iz spektra autizma ima oko četiri djece na nivou države, dok njih oko 270 koristi usluge Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević”“, navela je Đurović u saopštenju.

Ona je podsjetila da je Skupština 2016. godine donijela Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim je definisana obaveza formiranja nacionalnog Centra za autizam kao visokospecijalizovane, multidisciplinarne, edukativne javne ustanove koja vrši djelatnosti obrazovanja, naučno-istraživačkog rada, zdravstvene zaštite i druge.

U skladu sa tim, kako je navela Đurović, Centar za autizam je otvoren krajem marta 2018. godine.

Ona je ukazala da je u decembru prošle godine, Skupština usvojila i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predviđa formiranje nacionalnog Registra za osobe sa autizmom, koji će predstavljati sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardizovanu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba sa autizmom na teritoriji Crne Gore.

„Naravno, pred nama je još mnogo posla kako bismo osobama sa autizmom omogućili što bolje uslove za razvoj i napredovanje, istakla je Đurović.

Ona je kazala da, s obzirom da Centar za autizam od osnivanja ima problem sa nedostatkom kadra, mnogi korisnici imaju teškoće sa zakazaivanjem tretman, zbog čega djeca sve češće upućuju u druge regionalne centre, naročito u Beograd, gdje dobijaju potrebnu njegu.

Prema riječima Đurović, neophodno je veće učešće nadležnih ustanova.

“Naročito Ministarstva zdravlja, jer se kroz domove zdravlja može organizovati dobra podrška koja podrazumijeva formiranje čitavog tima koji će se aktivno, kontinuirano i svakodnevno baviti ovom izuzetno ozbiljnom temom”, ocijenila je Đurović.

Ona je djeci i odraslima, koji se bore sa autizmom, poručila da nijesu sami, da su dragocjeni članovi društva i da će u Skupštini uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške.

“O autizmu moramo govoriti ne samo danas, već svakog dana u godini, a naročitu pažnju moramo posvetiti djeci prema kojoj imamo najveću odgovornost”, naglasila je Đurović.

Slične teme:autizam danijela đurović međunarodna konferencija o autizmu svjetski dan autizma

Sledeće

Katolici danas slave Uskrs

Ne propustite

Podrška za upravljanje otpadom u stočarskoj proizvodnji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.