Šta će biti sa ljudima koji su lažirali podatke o površinama da bi od Ministarstva poljoprivrede uzimali novac za subvencije, interesovalo je poljoprivrednike iz Zete na javnoj raspravi na kojoj je juče predstavljen Agrobudžet za 2023. godinu. To je pitao poljoprivrednik Željko Anđušić. On je istakao i da komisije ne izlaze na vrijeme na teren da vide recimo primjenu sistema za navodnjavanje. Navodi da su kod njega došli tek 28. jula te da nije mogao da čeka dok dođu da bi primijenio sistem.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić kazao je da nijedan poljoprivrednik prošle godine nije dobio subvencije po hektaru ako se ustanovilo da je imao manje zasada nego što je prijavio.

“Tako je prošle godine, a za ranije bilo je što je bilo. Sada gledamo to da moramo pospješivati ljude da se bave poljoprivredom, pa smo za nove površine planirali veće premije”, rekao je Radonjić.

Inače, agrobudžet za 2023. godinu iznosi 66.092.516 eura.

“Ove godine povećana je premija za mlijeko, a ona iznosi osam centi po litru. Podrška preradi mlijeka na gazdinstvu se daje za proizvođače koji to rade u svom gazdinstvu i iznosi 10 centi po litru prerađenog mlijeka. Za pčelarstvo je podrška mnogo veća i iznosi 335.000 eura. Tu se opredjeljuje podrška za preradu voska privrednim subjektima registrovanim za obavljanje ove djelatnosti u iznosu od 50 centi po kilogramu prerađenog voska. Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji obezbjeđuju se za sve obradive površine. Iznos podrške je do 270 eura po hektaru za sve obradive površine, a proizvođači višegodišnjih krmnih kultura, osim u godini zasnivanja uspjeva, imaju pravo na direktna plaćanja od 100 eura po hektaru. Dodatna podrška iznosi 400 eura po hektaru. Mlade poljoprivrednike podržavamo sa 70 eura po hektaru”, kaže Radonjić.

Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, koji se ujedno bavi i poljoprivrednom proizvodnjom, kazao je da se mora razgraničiti da nije isto hektar paradajza ili paprike i hektar pšenice.

” Treba ostaviti subvenciju za pšenicu, ali 400 eura ste mogli dodati na paradajz, papriku, tikvicu… Nemoguće je proizvesti paradajz na jednom hektaru bez učešća radne snage, a pšenicu jedan čovjek može i na 10 hektara da uzgaja. Takođe, komisije koje su trebale u aprilu da izađu na teren, kod mene su došli u avgustu, kad je lubenica već prošla. Smatram da treba da subvencionišete izvoz, odnosno otkup. To nisu velika sredstva, nekih pola miliona na cijelu Crnu Goru. Mi ćemo od skromnog opštinskog budžeta pomoći, a možete i vi”, kaže Asanović.

Saša Čelebić, predsjednik Lovačkog društva Zeta, ističe da u agrobudžetu nije obrađeno lovstvo, te da su im potrebna sredstva da unaprijede proizvodnju divljači.

Nikola Anđušić smatra da ministarstvo ne radi u korist seljaka.

“Današnje ministarstvo ne vrijedi ništa. Kako to da čovjek sa dva rala zemlje može da dobije traktor, a ja ne mogu a imam mnogo više zemlje. Vi nas ne pomažete. Vi nam odmažete. Ne date nam da realizujemo proizvodnju. Mi proizvedemo, a vi uvezete iz Grčke, Srbije… Mislite samo o svojim platama, baš vas briga za mene. Pominjete da nas pomažete sa 200 eura. To je osam vreća đubriva “, ističe Anđušić.

Izvor: Dan