Connect with us

Priroda i društvo

Policijska tortura u Crnoj Gori: Problem koji zahtijeva hitnu akciju

Policijska tortura je kršenje ljudskih prava i sloboda, a predstavlja teško krivično djelo. Uprkos zakonskim propisima, u Crnoj Gori se i dalje susrećemo sa slučajevima policijske torture, što predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava i sigurnost građana. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv policijske brutalnosti bavimo se ovim problemom i istražujemo na koji način se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori.

Šta je policijska tortura?

Policijska tortura je namjerno nanošenje tjelesnih i psihičkih bolova od strane policijskih službenika u svrhu dobijanja priznanja ili informacija od osumnjičenog ili u svrhu kažnjavanja. Ovo predstavlja grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, te se suprotstavlja principima vladavine prava.

Zašto je policijska tortura problem u Crnoj Gori?

Policijska tortura predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori, koji je potvrđen izvještajima međunarodnih organizacija za ljudska prava, kao što su Amnesty International i Human Rights Watch. U ovim izvještajima se navodi da su policijski službenici u Crnoj Gori često nasilni prema osumnjičenima, što uključuje i primjenu torture. U većini slučajeva, osumnjičeni nisu u mogućnosti da se žale na ovakvo ponašanje, a kada se žale, ne postoji dovoljno efikasna istraga koja bi istražila njihove navode.

Kako se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori?

Borba protiv policijske torture u Crnoj Gori zahtijeva akciju na više nivoa. Prvo, potrebno je poboljšati zakonske propise i njihovu primjenu. Zakoni koji se tiču torture i drugih oblika zlostavljanja trebaju biti jasniji i strožiji, a policijski službenici koji su optuženi za torture trebaju biti strože kažnjeni. Takođe, potrebno je obezbijediti da se istrage i suđenja provode na nepristrasan način, a da se žrtvama torture pruži adekvatna podrška i zaštita.

Drugo, potrebno je ulagati u obuku policijskih službenika. Policijski službenici trebaju biti edukovani o ljudskim pravima i slobodama, i o načinima postupanja sa osumnjičenima.

Uprkos zakonima i regulativama, policijska tortura se i dalje događa u Crnoj Gori, što ukazuje na potrebu za strožom kontrolom i kažnjavanjem počinilaca ovih zločina. Uz to, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile.

Ovaj problem nije specifičan samo za Crnu Goru, već se događa u mnogim zemljama širom svijeta. Međutim, to ne znači da se trebamo pomiriti sa ovim zločinima. Svaki građanin ima pravo na zaštitu i pravedan tretman od strane policije i drugih državnih organa. Potrebno je raditi na podizanju svijesti o ovoj temi i pritiskati vlasti da djeluju i rješavaju ovaj problem.

Ukratko, policijska tortura u Crnoj Gori je ozbiljan problem koji zahtijeva pažnju i akciju. Uz strožu kontrolu i kažnjavanje počinilaca, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile. Jedino tako možemo osigurati da se ovakvi zločini više ne događaju i da građani osjete da su zaštićeni i sigurni u svom okruženju.

Priroda i društvo

Manastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista

Manastiri Ostrog i Ždrebaonik predstavljaju temelj duhovne i kulturne ponude Danilovgrada, ali i značajan potencijal za razvoj vjerskog turizma. Dok Ostrog već godinama privlači veliki broj hodočasnika i turista iz zemlje i inostranstva, Ždrebaonik svojim istorijskim i duhovnim vrijednostima zauzima sve važnije mjesto na turističkoj mapi ovog kraja. Promocija ova dva manastira dio je nastojanja da se bogato nasljeđe Danilovgrada predstavi široj javnosti i dodatno valorizuje njihov turistički potencijal.

Ivana Vujović direktorica Turističke organizacije Danilovgrad ističe da je Manastir Ostrog jedan od najvećih i najposjećenijih pravoslavnih svetilišta u Evropi, a njegov značaj prevazilazi granice opštine Danilovgrad. Posebnu vrijednost ovom mjestu daje prisustvo moštiju Svetog Vasilija Ostroškog, kojeg vjernici smatraju čudotvorcem.

„U njemu se čuvaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog kojeg vjernici smatraju čudotvorcem ono po čemu je poseban jeste upravo po tome što ga posjećuju ljudi različitih vjera“, kazala je Vujović.

Vujović je kazala da tokom godine, organizovane grupe koje posjećuju manastir Ostrog broje oko milion vjernika i turista. Iako je ove godine zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu, Ostrog i dalje ostaje jedna od najposjećenijih destinacija u Crnoj Gori.

„Ove godine bilježimo mali pad u odnosu na prethodnu godinu u tom dijelu dolaska organizovanih grupa koje obilaze manastir Ostrog ali negdje su procjene da manastir godišnje posjeti oko milion posjetilaca“, istakla je Vujović.

Dodaje da je pored domaćih gostiju i posjetilaca iz regiona, sve više turista iz zemalja zapadne Evrope koji dolaze u Danilovgrad.

„Strukturu naših gostiju čine domaći turisti , zatim posjetioci iz zemalja regiona i sve veći broj stranih turista to su uglavnom turisti iz zemalja Zapadne evrope. Naša statistika govori da su upravo septembar i oktobar u tom dijeli najposjećeniji. Kada je manastir Ostrog u pitanju i kada je broj dolazaka posjetilaca i hodočasnika dominantni su ova dva mjeseca mnogo prije avgusta mjesca“, navela je Vujović.

U Turističkoj organizaciji Danilovgrad rade na tome da se ponuda ne zasniva samo na obilasku manastira, već da posjetioci imaju razlog da se u ovoj opštini zadrže duže.

„Strategija to Danilovgrad zasniva se na tome da mi budemo jedna cjelogodišnja destinacija i da naša turistička ponuda bude zasnovana takvoj ponudi radimo i na razvoju novih turističkih sadržaja i proizvoda obogaćujemo našu turističku ponudu kako bi naši posjetioci poželjeli što duže da se zadrže u našoj opštini”. kazala je Vujović.

Dodaje da kroz različite događaje i promotivne aktivnosti, Turistička organizacija Danilovgrad predstavlja Ostrog, ali i druge turističke potencijale ovog kraja, kako bi posjetioci upoznali njegove prirodne, duhovne i kulturne vrijednosti.

„Kroz razne aktivnosti i događaje, kao što smo već treću godinu za redom imali Dane Svetog Vasilija Ostroškog, zatim duhovne večeri koje su bile posvećene Bjelopvlićima i manastiru Ostrogu. Na taj način zaista pokušavamo i kroz intezivnu digitalnu promociju vjerskog turizma naše opštine“,  naglasila je.

Ukazala je i na veliki značaj manastira Ždrebaonik, koji, pored Ostroga, zauzima važno mjesto na turističkoj i duhovnoj mapi Danilovgrada. Od 1991. godine funkcioniše kao ženski manastir i predstavlja jedno od značajnijih pravoslavnih svetilišta u Crnoj Gori.

“On je značajan po tome što se u njemu čuvaju mošti Svetog Arsenija Sremca posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, a od 1991 godine to je ženski manastir. Oba manastira imaju izuzetno značajan turistički potencijal i značaj za našu opštinu i predstavljaju važan dio vjerske ponude naše opštine”, poručila je Vujović.

Vujović je poručila da promociju opštine ne zasnivaju isključivo na Ostrogu, već na objedinjavanju duhovne, kulturne i prirodne baštine. Kroz različite manifestacije i promotivne aktivnosti nastoje da posjetiocima predstave bogatstvo ovog kraja i podstaknu njihov duži boravak u Danilovgradu.

 

Izvor: ADRIA

Continue Reading

Priroda i društvo

Više od 54.000 osoba juče prešlo granične prelaze u Herceg Novom

Na graničnim prelazima u Herceg Novom u nedjelju je evidentirano 54.205 osba, 18.699 motornih vozila i 31 plovilo.

Na GP Debeli Brijeg kontrolisano je 31.160 osoba na ulasku, 7.034 na izlasku, ušlo je 9.631 motorno vozilo, a izašlo 2.198, prenosi portal RTHN.

Na Sitnici je na ulasku evidentirano 7.029 osoba i 2 210 motornih vozila, a na izlasku 5.865 lica i 1 510 motornih vozila.

GP Kobila na ulasku je koristilo 8.586 osoba, izašlo je njih 2.394. Ušlo je 2.448 motornih vozila, a izašlo 702.

U Luku Zelenika ušlo je 136, izašlo 35 osoba. Ulaz je koristilo 18, a izlaz 13 plovila.

Na GP Luka Kumbor–Portonovi tokom jučerašnjeg dana nije bilo ulazaka ni izlazaka.

Continue Reading

Priroda i društvo

Dragićević prijavio policiji navodno nepropisno odlaganje crvene zemlje u Botunu

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podnio je danas Upravi policije obavještenje zbog, kako tvrdi, nepropisnog odlaganja velikih količina crvene zemlje na lokaciji nekadašnjeg KAP-a u Botunu, gdje se izvode radovi na izgradnji solarne elektrane.

Dragićević je prethodno na društvenim mrežama objavio da se na gradilištu „otkrivaju i uklanjaju ogromne količine crvene zemlje koje deponuju pored puta u Botunu na samo 30 metara od prvih kuća“, upozoravajući da bi moglo doći do stvaranja „ogromnih oblaka crvene kancerogene prašine“, te pozvao Ekološku inspekciju da izađe na teren.

U zapisniku o obavještenju prikupljenom od građanina, koji je sačinila Uprava policije, Dragićević je naveo da je 26. jula dobio poziv mještana Botuna zbog radova na lokaciji nekadašnjeg KAP-a.

„Dana 26.07.2026. godine u poslijepodnevnim časovima primio sam poziv od mještana naselja Botun u opštini Zeta da se na lokaciji nekadašnjeg KAP-a sprovode građevinski radovi i pritom deponuju velike količine crvene zemlje pored same saobraćajnice u selu. Ovom prilikom primio sam i video zapis koji potkrjepljuje tvrdnje i na kojem se vidi da se širi oblak crvene prašine nalik onom koji se širi iz opasnog bazena crvenog mulja.“

On je policiji kazao da je narednog jutra obišao lokaciju kako bi provjerio navode mještana.

„Dana 27.07.2026. u jutarnjim časovima zaputio sam se ka predmetnoj lokaciji kako bi se lično uvjerio u tvrdnje mještana i situaciju na terenu, a imam saznanja da se radi o izgradnji solarne elektrane od strane kompanije ‘Soluno’ DOO iz Podgorice. Uvidom u dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja projekta izgradnje foto-naponske elektrane od 1,5 MW vidi se da upravo ova kompanija sprovodi radove.“

U nastavku izjave naveo je da je na terenu zatekao više građevinskih mašina koje dovoze crvenu zemlju.

„Dolaskom na lokaciju zatekao sam više mašina koje dovoze zemlju crvene boje koja može biti boksit ili opasni crveni mulj koji u suvom stanju u vazduh ispušta prašinu, tj. suspendovane čestice koje sadrže brojne polutante i teške metale koji su opasni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.“

Dragićević je u izjavi istakao i da je, prema njegovim zapažanjima, na lokaciji došlo do propusta u sprovođenju mjera zaštite zemljišta od negativnih uticaja.

„Izlaskom na teren utvrdio sam da nijesu ispoštovane mjere za zaštitu zemljišta od negativnih uticaja:

– Da se prilikom privremenog odlaganja iskopa ne vodi računa da se sitan materijal i zemlja ne rasipaju okolo kretanjem vozila i da se ne miješaju sa podlogom;

– Da se u periodu suvog vremena ne vrši kvašenje zemlje kako bi se izbjegla eolska erozija, tj. raznošenje sitnijih čestica vjetrom i deponovanje na okolno zemljište;

– Da se prilikom transporta otpadnog materijala ne vodi računa o brzini kretanja kamiona pa samim tim dolazi do emisija čestica.“

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto