Priroda i društvo

Policijska tortura u Crnoj Gori: Problem koji zahtijeva hitnu akciju

Policijska tortura je kršenje ljudskih prava i sloboda, a predstavlja teško krivično djelo. Uprkos zakonskim propisima, u Crnoj Gori se i dalje susrećemo sa slučajevima policijske torture, što predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava i sigurnost građana. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv policijske brutalnosti bavimo se ovim problemom i istražujemo na koji način se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori.

Šta je policijska tortura?

Policijska tortura je namjerno nanošenje tjelesnih i psihičkih bolova od strane policijskih službenika u svrhu dobijanja priznanja ili informacija od osumnjičenog ili u svrhu kažnjavanja. Ovo predstavlja grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, te se suprotstavlja principima vladavine prava.

Zašto je policijska tortura problem u Crnoj Gori?

Policijska tortura predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori, koji je potvrđen izvještajima međunarodnih organizacija za ljudska prava, kao što su Amnesty International i Human Rights Watch. U ovim izvještajima se navodi da su policijski službenici u Crnoj Gori često nasilni prema osumnjičenima, što uključuje i primjenu torture. U većini slučajeva, osumnjičeni nisu u mogućnosti da se žale na ovakvo ponašanje, a kada se žale, ne postoji dovoljno efikasna istraga koja bi istražila njihove navode.

Kako se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori?

Borba protiv policijske torture u Crnoj Gori zahtijeva akciju na više nivoa. Prvo, potrebno je poboljšati zakonske propise i njihovu primjenu. Zakoni koji se tiču torture i drugih oblika zlostavljanja trebaju biti jasniji i strožiji, a policijski službenici koji su optuženi za torture trebaju biti strože kažnjeni. Takođe, potrebno je obezbijediti da se istrage i suđenja provode na nepristrasan način, a da se žrtvama torture pruži adekvatna podrška i zaštita.

Drugo, potrebno je ulagati u obuku policijskih službenika. Policijski službenici trebaju biti edukovani o ljudskim pravima i slobodama, i o načinima postupanja sa osumnjičenima.

Uprkos zakonima i regulativama, policijska tortura se i dalje događa u Crnoj Gori, što ukazuje na potrebu za strožom kontrolom i kažnjavanjem počinilaca ovih zločina. Uz to, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile.

Ovaj problem nije specifičan samo za Crnu Goru, već se događa u mnogim zemljama širom svijeta. Međutim, to ne znači da se trebamo pomiriti sa ovim zločinima. Svaki građanin ima pravo na zaštitu i pravedan tretman od strane policije i drugih državnih organa. Potrebno je raditi na podizanju svijesti o ovoj temi i pritiskati vlasti da djeluju i rješavaju ovaj problem.

Ukratko, policijska tortura u Crnoj Gori je ozbiljan problem koji zahtijeva pažnju i akciju. Uz strožu kontrolu i kažnjavanje počinilaca, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile. Jedino tako možemo osigurati da se ovakvi zločini više ne događaju i da građani osjete da su zaštićeni i sigurni u svom okruženju.

Sledeće

Skadarsko jezero snimaće 138 kamera i dronovi

Ne propustite

Kako prepoznati i zaustaviti vršnjačko nasilje: Savjeti i strategije za roditelje i nastavnike

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća

Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.

Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.

“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.

Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.

Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.

“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.

Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.

“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.

Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.