fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Policijska tortura u Crnoj Gori: Problem koji zahtijeva hitnu akciju

Policijska tortura je kršenje ljudskih prava i sloboda, a predstavlja teško krivično djelo. Uprkos zakonskim propisima, u Crnoj Gori se i dalje susrećemo sa slučajevima policijske torture, što predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava i sigurnost građana. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv policijske brutalnosti bavimo se ovim problemom i istražujemo na koji način se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori.

Šta je policijska tortura?

Policijska tortura je namjerno nanošenje tjelesnih i psihičkih bolova od strane policijskih službenika u svrhu dobijanja priznanja ili informacija od osumnjičenog ili u svrhu kažnjavanja. Ovo predstavlja grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, te se suprotstavlja principima vladavine prava.

Zašto je policijska tortura problem u Crnoj Gori?

Policijska tortura predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori, koji je potvrđen izvještajima međunarodnih organizacija za ljudska prava, kao što su Amnesty International i Human Rights Watch. U ovim izvještajima se navodi da su policijski službenici u Crnoj Gori često nasilni prema osumnjičenima, što uključuje i primjenu torture. U većini slučajeva, osumnjičeni nisu u mogućnosti da se žale na ovakvo ponašanje, a kada se žale, ne postoji dovoljno efikasna istraga koja bi istražila njihove navode.

Kako se boriti protiv policijske torture u Crnoj Gori?

Borba protiv policijske torture u Crnoj Gori zahtijeva akciju na više nivoa. Prvo, potrebno je poboljšati zakonske propise i njihovu primjenu. Zakoni koji se tiču torture i drugih oblika zlostavljanja trebaju biti jasniji i strožiji, a policijski službenici koji su optuženi za torture trebaju biti strože kažnjeni. Takođe, potrebno je obezbijediti da se istrage i suđenja provode na nepristrasan način, a da se žrtvama torture pruži adekvatna podrška i zaštita.

Drugo, potrebno je ulagati u obuku policijskih službenika. Policijski službenici trebaju biti edukovani o ljudskim pravima i slobodama, i o načinima postupanja sa osumnjičenima.

Uprkos zakonima i regulativama, policijska tortura se i dalje događa u Crnoj Gori, što ukazuje na potrebu za strožom kontrolom i kažnjavanjem počinilaca ovih zločina. Uz to, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile.

Ovaj problem nije specifičan samo za Crnu Goru, već se događa u mnogim zemljama širom svijeta. Međutim, to ne znači da se trebamo pomiriti sa ovim zločinima. Svaki građanin ima pravo na zaštitu i pravedan tretman od strane policije i drugih državnih organa. Potrebno je raditi na podizanju svijesti o ovoj temi i pritiskati vlasti da djeluju i rješavaju ovaj problem.

Ukratko, policijska tortura u Crnoj Gori je ozbiljan problem koji zahtijeva pažnju i akciju. Uz strožu kontrolu i kažnjavanje počinilaca, važno je osnažiti policijske službenike i druge relevantne osobe o ljudskim pravima, pravilnom postupanju i upotrebi sile. Jedino tako možemo osigurati da se ovakvi zločini više ne događaju i da građani osjete da su zaštićeni i sigurni u svom okruženju.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Počeo upis u srednje škole u Crnoj Gori

skola golubovci

Na Konkurs za upis u prvi razred srednje škole prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina.

Prijava na Konkurs podnosi se 24, 25. i 26. juna 2024. godine (od 0 do 24 časa) i 27. juna 2024. godine (do 15 časova).

Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www.upisi.edu.me. Učenik koji prvi put koristi aplikaciju za upis potrebno je da se prethodno registruje.

U toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu, komisija je dužna da svakog dana u 16 časova objavi ažuriranu rang listu kandidata, prijavljenih do 15 časova toga dana, radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. Rang lista se objavljuje na oglasnoj tabli škole i sadrži za svakog kandidata: ime, ime roditelja, odnosno staratelja, prezime, ostvareni broj bodova pojedinačno po kriterijumima koji se vrednuju za upis i ostvareni ukupan broj bodova.


Rang lista kandidata za upis u školu objavljuje se na oglasnoj tabli škole najkasnije do 2. jula 2024. godine. Nakon objavljivanja rang liste učenici podnose školi originalna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i diplome o rezultatima s državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenom priznanju u rokovima koje odredi škola.

Učenici koji se upisuju u prvi razred srednjih škola oslobođeni su od plaćanja administrativne takse, u skladu sa članom 18 Zakona o administrativnim taksama („Službeni list CG“, broj 18/19).

Continue Reading

Priroda i društvo

Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju

tribina

U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.

Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović.  „U procesu koncipiranja nastavnog plana  konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.

Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.

Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je  naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.

Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje  i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.

Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade.  „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji  sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

zoran Lakušić
Vizija Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja je postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet, dodao je.

“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema; finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na Crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija; sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje Sestre; i kvalitetna usluga koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća”, kazao je Lakušić.

Kako navodi, prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biće: unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom, kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi; modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode; podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih, što je važan korak ka osiguravanju njihovih prava i poboljšanju radne atmosfere; i finansijsko upravljanje koje će unaprijediti kroz efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.

“Izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta Bolje sestre, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja”, ocjenjuje Lakušić.

Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja, dodaje.

“Jedan dio projekata će biti realizovan kroz IPA programe, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi. Takođe, realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje Sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, kazao je.

Ciljevi i prioriteti su, kako ističe, usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.

“Uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima, Regionalni vodovod će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju, podržaće razvoj privrede i turizma, te ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore “, zaključuje u saopštenju.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto