Priroda i društvo

Sa profila sa nazivima škola šire se neprimjereni sadržaji

Izvor: internet

U nekoliko škola razredne starješine su obavijestile roditelje da upozore djecu na pravila ponašanja na društvenim mrežama, jer su se pojavili profili u kojima se navode nazivi škola, a u opisima su intrigantne poruke koje šire razne sadržaje lične prirode. Običnim ukucavanjem ovakvih podataka na Instagramu i sami smo doši do više takvih profila. Neke od njih ćemo i objaviti. Radi se o očigledno masovnoj pojavi i očekuje se reakcija nadležnih.

Direktorica OŠ “Milan Vukotić” iz Golubovaca Sonja Bjelobrković, potvrdila je da uprava škole zna za brojne profile i grupe.

Izvor: Dan

“Ne, nijesmo prijavili nadležnima, jer konkretno za ovu grupu, koju ste nam dostavili, nijesmo znali. Mislim da je ova problematika mnogo veća od onoga što škola može da isprati. Imali smo neke druge neprijatnosti koje su vezane za društvene mreže. One su prijavljene i procesuirane. Danas su ta djeca,akteri pod nadzorom Centra za socijalni rad”, kaže Bjelobrković.

Ona ističe da su o ovoj problematici govorili na roditeljskim sastancima u novembru.

“Članovi uprave škole su tada posjetili svaki roditeljski sastanak u školi i u područnoj jedinici u Vukovcima. Tada smo govorili o sajber nasilju i zloupotrebi društvenih mreža koje nije od juče. Za činjenice koje smo im predočili mnogi roditelji su čuli po prvi put da postoje, a osobito da su njihova djeca uključena u to. Sedmog februara smo obilježili Dan sigurnog interneta kroz predavanje koje je održao nastavnik informatike Dragoslav Spalević. Još jednom je pokušao da objasni koliko opasnosti vreba sa interneta i koliko treba da budemo oprezni. Naravno, o ovom problemu treba govoriti svakodnevno ako očekujemo da imamo rezultate”, rekla je Bjelobrković.

Advokat Maja Živković kaže da su društvene mreže u Crnoj Gori prisutne preko deset godina, ali se njihov broj povećava i mogućnosti koje nude bivaju sve veće.

“Međutim, mehanizmi kontrole su neadekvatni, većim dijelom postoje pro forme i nije moguće suštinski dobiti zaštitu od samih platformi nakon prijavljivanja nepoželjnog sadržaja ili je ta reakcija spora i nedovoljna za rješavanje problema. Roditelji djece bi trebalo ovakve pojave da prijave školama, u nekim slučajevima Centrima za socijalni rad, a i svako ko za njih sazna, ali i policiji i tužilaštvu, kako bi se pokušalo doći do onih koji vrše nasilje, te kako bi se djelovalo u prvom redu u odnosu na roditelje, budući da se radi o djeci koja su uglavnom mlađa od 14 godina, pa u tom smislu prekršajno i krivično ne mogu biti odgovorna. Škole bi morale imati bolji i sveobuhvatni pristup, za šta je potrebno i uključivanje nadležnog ministarstva. Mora se ići u korak sa vremenom i koristiti nove i prilagođene i unaprijeđene metode”, kaže Živković.

Sa neprikladnim objavama na internetu gdje se koristi i naziv škole upoznata je i Ljiljana Marković, direktorica OŠ “Vladimir Nazor”.

“Uprava škole ima izuzetnu saradnju sa roditeljima i upoznati smo sa ovom problematikom, ali i generalno internet nasiljem i opasnostima kojima su izložena djeca na internetu. Kao i prošlog puta, reagovali smo odmah da se profili uklone i popravi eventualna šteta nanijeta učenicima koji su žrtve u sličnim slučajevima. Na dan obilježavanja sigurnijeg interneta su naši učenici u okviru nastave informatike imali priliku da čuju o bezbjednosti na internetu, ali i pravilima ponašanja, kako bismo preventivno djelovali na slične situacije”, kaže Marković.

Problem sa ovakvim profilima ima i OŠ “Oktoih”.

“Podnijeta je krivična prijava kako bi otkrili ko stoji iza profila. Djeca u ovom uzrastu moraju biti usmjerena što je ispravno, a što nije. Takođe, sajber nasilje je sve češće i moramo se kao roditelji uz pomoć institucija više baviti sprečavanjem, kao i edukacijom djece da sve što se plasira na mrežama snose odgovornost”, kaže Nađa Ljiljanić, predsjednica Savjeta roditelja učenika škole.

Vanja Draganić, iz NVO Osvit, koja se bavi sajber nasiljem kaže da Crna Gora ima problem jer se u zakonu decidno ne govori o vršnjačkom nasilju na internetu.

“Bili smo kod zamjenika ministra pravde i skrenuli pažnju da se neće moći uraditi zakon za maloljetnike, a da se ne obuhvati ova tema. Mnoge škole su pokušale da unutar ustanove riješe problem što je pogrešno. To moraju institucije da rješavaju – policija, tužilaštvo, sudstvo, svi treba da se uključe. Mi smo zagovornici toga. Prijavila sam ružnu konotaciju nad djecom na Cetinju i policija nije htjela da je prihvati, jer nijesu dovoljno informisani. Moramo raditi na edukaciji. Nije nasilje samo kada se neko potukao, imamo i gore slučajeve, kao što je sajber i psihčko nasilje. Tu je institucija policije zakazala”, ističe Draganić.

Izvor: Dan

Sledeće

Abazović: Staćemo na kraj građevinskoj mafiji

Ne propustite

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.