Priroda i društvo

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

Iako se, u Crnoj Gori, pesticidi koriste odvajkada, stiče se utisak da su njihova dejstva i rizici koje sa sobom nose i dalje nepoznanica kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za institucije koje bi, na osnovu studija, propisa i analiza uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu trebalo da kontrolišu njihovu upotrebu.

Prema mišljenju biologa Vuka Ikovića iz ,,Preokreta”, nadležne institucije ne znaju koliko se u Crnoj Gori, tačno, koristi pesticida, tj. hemijskih supstanci koje se upotrebljavaju za uništavanje insekata, gljivica, bakterija i/ili drugih izazivača biljnih i životinjskih bolesti.

,,Ne vodi se evidencija koliko se pesticida proda a koliko (po)troši, a to je jedna od osnovnih djelatnosti institucija koje se bave poljoprivredom i bezbjednošću hrane. Ako ne vodite računa o hrani koju jedete, pripremate ili kontrolišete – onda ne vodite računa ni o sebi, kao ni o svojoj porodici i društvu”, navodi Iković.

On naglašava da su pesticidi otrovne supstance koje koristimo da biljke zaštitimo od grinja, lisnih vaši i različitih gljivica, koje napadaju naše voće i povrće.

,,To su, takođe, sredstva koja koristimo da spriječimo rast pojedinih biljaka ili trovanje glodara ili divljači. Čovjek ih, najčešće, koristi da bi povećao prinose voća i povrća, ili da bi zaštitio svoje domaće životinje. Na taj način on povećava svoju zaradu ali, istovremeno, utiče negativno na okolinu, jer kada tim sredstvima usmrtimo lisne vaši mi, istovremeno, usmrtimo i brojne druge vrste kao što su bumbari ili pčele, koje su jako korisne da bi se cvijet razvio u plod”, naglašava Iković.

Razvoj i proizvodnja moraju biti usklađeni sa prirodom

Zato je, ističe on, jedan od ciljeva zdrave proizvodnje – smanjenje pesticida.

,,Koliko su bitne pčele potvrđuje istraživanje po kojem jedna košnica povećava prinos, okolnog voća i povrća, za 370 eura. Stoga, treba uvijek naći način da izbjegavamo korišćenje pesticida, ili da ih koristimo u što manjoj mjeri, a ako baš moramo – onda to treba uraditi u skladu sa uspustvima”, istakao je on.

Vuk Iković; photo by Monitor

Iković podsjeća i da su ta hemijska sredstva bila vrlo važna u ekonomskom razvoju velikog broja zemalja – kako u proizvodnji hrane, tako u zaštiti šuma i iskorjenjivanju raznih bolesti koje prenose insekti – ali je njihova upotreba ostavila i otvorene ožiljke, zatrovano zemljište i vode koje, godinama nakon njihove upotrebe, mještani više ne mogu koristiti za piće.

Stoga razvoj, dodaje on, mora biti usklađen za potrebama prirode jer će, u suprotnom, doći do još veće i klimatske i ekonomske krize.

,,Ako u pumpi za prskanje povrća treba da uspemo jedan čep od flaše pesticida, često vidimo da korisnik u Crnoj Gori sipa čep i po, jer smatra da ‘što je sigurno – sigurno je’, pa poveća dozu kako bi usmrtio sve biljne štetočine. Ako poštujemo uspustvo za ljekove, koje nam je propisao ljekar, tako bi trebalo poštovati i upustvo za pesticide”, pojasnio je Iković.

Poljoprivredni proizvođači nisu u dovoljnoj mjeri edukovani

Sa njegovim stavom saglasan je i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa iz Nikšića koji nam je, takođe, potvrdio da pesticidi imaju značajnu upotrebu u Crnoj Gori.

,,Mi, vjerovali ili ne, prilikom analiza i istraživanja koja smo vršili nijesmo došli do tačnih podataka o količinima pesticida koje se, tokom jedne godine, upotrijebe u Crnoj Gori. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, ovo pitanje adekvatnije postaviti Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, stava sam da ga nije teško provjeriti, jer se svi pesticidi u Crnoj Gori uvoze”, izjavio je, u razgovoru za ,,Kombinat”, Karadžić.

Miodrag Karadžić; photo by Fos Media

U Crnoj Gori se, kako kaže, koriste različite vrste pesticida i oni se, obično, svrstavaju u nekolike grupe: fungicidi, herbicidi, insecticidi, akaricidi, rodenticidi, limacidi, nematocidi…

Karadžić smatra da poljoprivreni proizvođači kod nas nijesu, u dovoljnoj mjeri, informisani o potrebnim mjerama i količinama pesticida koje treba upotrebljavati za datu kulturu.

,,Prije svega jer tu je potrebna veća komunikacija i saradnja između nadležnih institucija i poljoprirvednih proizvođača, ali i sa firmama koje se bave plasiranjem i prodajom sredstava za zaštitu bilja. Uključivanje svih povezanih struktura, kao i njihovo sinhronizovano djelovanje, jedino mogu garantovati da će se pravilno i u dozvoljenoj mjeri korisititi pesticidi”, smatra Karadžić.

Crna Gora unaprijedila zakonsku regulativu

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava po pitanju plasiranja i upotrebe pesticida, izričit je on, je nestručno i nekontrolisano rukovanje, a odgovornost zbog toga je na svima koji su povezani sa prometom i upotrebom ovih sredstava.

Ipak, on se vodi razmišljanjem da je Crna Gora, u proteklom periodu, dosta uradila na zakonskoj regulativi koja reguliše ovu oblast.

,,Kao pretpristupna EU članica, Crna Gora je pristupila uspostavljanju savremenog sistema upravljanja hemikalijama od 2007. godine. Zakonom o hemikalijama (“Sl. list CG”, br. 51/17), usklađenim sa EU pravnom tekovinom, utvrđen je postupak prijavljivanja i stavljanja u promet novih i postojećih hemikalija, uvoz i izvoz, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine. Na osnovu ovog zakona donesena je Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama (2019 – 2022), kojom je dat uvid u postojeće stanje, proizvodnju, uvoz, izvoz, upotrebu hemikalija i odlaganje otpada, zakonodavni okvir i nadležni organi odgovorni za spovođenje pravnih propisa u ovoj oblasti. Integralni dio ove strategije je i Akcioni plan za period od 2019. do 2022. godine, kojim su predviđene aktivnosti koje je potrebno sprovesti u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih Nacionalnom strategijom”, kaže Karadžić.

Prekomjerna upotreba pesticida loše utiče na zemlju!

Koliko se god neko hemijsko sredstvo brzo razgrađivalo, tvrdi Iković, ono dijelom ostaje u biljci, a dijelom u zemlji i, na kraju, završava za našim stolom…

Cijeli tekst pročitajte na portalkombinat.me

Slične teme:Miodrag Karadžić pesticidi i poljoprivreda vuk iković

Sledeće

Sa profila sa nazivima škola šire se neprimjereni sadržaji

Ne propustite

Vlada usvojila informaciju o hitnom uklanjanju postrojenja u zahvatu DUP “Mahala”

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.