Priroda i društvo

Porast koncentracija PM10 čestica u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i B. Polju

Ističu da je važećom Uredbom o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha normirano da srednja dnevna koncentracija PM10 čestica od 50 μg/m3, ne smije biti prekoračena preko 35 puta godišnje.

Porast koncentracija respirabilnih PM10 čestica primijećen je u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i Bijelom Polju, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su da je to utvrđeno praćenjem trenda zagađenja vazduha na osnovu podataka sa automatskih stanica za mjerenje kvaliteta vazduha u toku decembra mjeseca, a naročito u poslednjih nedjelju dana.

“Analizom mjesečnih izvještaja o kvalitetu vazduha Agencije za zaštitu životne sredine, evidentno je da je od januara do kraja novembra ove godine u sve četiri navedene opštine došlo do prekoračenja normiranih vrijednosti, te su srednje dnevne koncentracije PM10 čestica bile veće od 50 μg/m3 u Pljevljima 102 dana, Bijelom Polju 64, Podgorici 43 i Nikšiću 41 dana. Obzirom da su navedene četiri opštine predstavnici sjeverne i centralne zone kvaliteta vazduha, smatramo da je i u drugim opštinama koje pripadaju centralnoj i sjevernoj regiji, a u kojima nijesu instalirane mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha, slično stanje”, navodi se u saopštenju IJZ-a.

Iz IJZ su istakli da su nastupajući praznici vrijeme kada se očekuje povećani promet i potrošnja pirotehničkih sredstava.

“Respirabilne PM10 i PM2,5 čestice koje nastaju nakon upotrebe pirotehničkih sredstava će značajno povećati već postojeće visoke srednje dnevne koncentracije zagađenja PM česticama. Pored toga, ove čestice nose u svom sastavu čitav spektar hemijskih supstanci koje samostalno ili u jedinjenjima mogu štetno uticati na zdravlje (kalijum, sumpor, bakar, olovo, stroncijum, vanadijum, titanijum, barijum, mangan, aluminijum, čađ…). Ove čestice koje nastaju upotrebom pirotehničkih sredstava mogu se zadržati u vazduhu u trajanju duže od jedne nedjelje, te molimo građane, prvenstveno roditelje da ne nabavljaju i omogućavaju djeci korišćenje pirotehničkih sredstava, kako bi izbjegli višestruke neželjene posljedice koje mogu nastati upotrebom petardi i drugih pirotehničkih sredstava”, istakli su iz IJZ.

Iz IJZ su naveli preporuke za postupanje tokom trajanja povišenog zagađenja vazduha:

Smanjite i održavajte fizičku aktivnost na niskom nivou.
Izbjegavajte aktivnosti na otvorenom pri kojima dišete brže ili dublje. Preferirajte šetnju umjesto trčanja ili aktivnosti u unutrašenjem prostoru.
Izbjegavajte prometne ulice i saobraćajnice gdje je koncentracija respirabilnih čestica veća usled zagađenja koja potiču od prevoznih sredstava (automobila, kamiona i sl.).
Boravite u zatvorenom prostoru u području sa što je moguće čistijim vazduhom. Naročito je bitno obezbijediti da je prostorija za spavanje najmanje ugrožena spoljašnjim i unutrašnjim zagađenjem. Dobar izbor je da prostorija obavezno bude bez uređaja za grijanje prostora fosilnim gorivima. Ako soba ima prozore koji su okrenuti ka saobraćajnici ili treba ih držati zatvorene.
Koristite klima uređaje ili sisteme grijanja koji imaju odgovarajuće filtere ili su dizajnirani tako da ne uvlače spoljašnji vazduh u prostorije za boravak. Ako grejno tijelo pruža mogućnost korišćenja svježeg spoljašnjeg vazduha, treba onemogućiti unos svježeg vazduha spolja.
Redovno održavajte i čistite filtere vazduha, kako bi se omogućio dobar protok vazduha u zatvorenom prostoru. Uređaji za prečišćavanje vazduha mogu pomoći u popravljanju kvaliteta vaduha u zatvorenom prostoru, ali treba voditi računa da se ne koriste uređaji koji proizvode ozon, jer će se u tom slučaju povećati zagađenje u stambenom prostoru.
Smanjite zagađenje vazduha u vašem domu tako što ćete zabraniti pušenje u prostorijama u kojima boravite, sisteme grijanja prilagoditi i primjenjivati one koji ne stvaraju unutrašnje zagađenje i PM čestice, izbjegavati korišćenje svega što sagorijeva kao što je drvo u kaminima, otvorenim ložištima, uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete/peći na čvrsta goriva.
Vodite računa pri održavanju čistoće u zatvorenim prostorijama. Čišćenje pokreće čestice koje se već nalaze unutar vaših prostorija, stoga treba po mogućnosti koristiti usisivače koji imaju filtere koji zadržavaju čestice u visokom procentu (npr. HEPA filter). Pri čišćenju treba dati prednost vlažnom čišćenju koje može pomoći u smanjenju količine prašine.
Kada se kvalitet ambijentalnog vazduha poboljša, treba otvoriti prozore i provjetriti prostorije.
Pratite preporuke od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine kao i vremensku prognozu kako bi što bolje planirali aktivnosti za vrijeme kada se poboljša kvalitet vazduha, kao što je na primjer pojava vjetrova ili kiša koji doprinose čišćenju vazduha.
Kada se kvalitet ambijentalnog vazduha poboljša iskoristite ovo vrijeme da boravite na otvorenom.
Pratite uputstva Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, lokalne higijensko-epidemiološke službe i Instituta za javno zdravlje Crne Gore u cilju prevencije i zaštite zdravlja u slučajevima povećanog zagađenja vazduha.

Iz Instituta za javno zdravlje navode da više informacija o uticaju zagađenog vazduha na zdravlje možete naći na zvaničnoj internet stranici Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Slične teme:Crna gora institut za javno zdravlje podgorica portal zeta ZAGAĐEN VAZDUH zeta

Sledeće

Dodijeljene nagrade najboljim seoskim domaćinstvima

Ne propustite

Danas počinje zima

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

ZAKON ZA NELEGALNE: Ministarstvo finansija uništava legalno tržište igara na sreću

Država štiti nelegalne – legalnima uskraćuje pravo na opstanak

U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.

Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.

Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole

Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.

S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.

Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova

Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:

povredi prava na rad,
povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.

Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.

Javni interes ili planirana eliminacija?

Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.

Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.

Vrijeme je za odgovornost

Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?

Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.

Ustav, zakon i tržište – za sve jednako

Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.

Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.

Priroda i društvo

Dvostruki standardi Ministarstva finansija – nelegalni bez kontrole, legalni bez šanse!

Već više od pet godina legalni priređivači igara na sreću trpe brutalne, sistematske pritiske, dok pred očima države nelegalno tržište eksplodira u punom kapacitetu. Uprkos znanju koje nadležni posjeduju, ni jedna jedina terenska kontrola nije sprovedena nad više od 400 nelegalnih zemaljskih objekata niti nad preko 500 ilegalnih sajtova koji svakodnevno posluju širom Crne Gore.

Ovaj zastoj predstavlja nesvakidašnji presedan — punih 25 godina nikada znaci državne pasivnosti nisu bili ovako izraženi. Zabrinjavajuće je što je formirano Koordinaciono tijelo za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, koje bi trebalo da koordinira mjere zaštite javnog interesa, posebno maloljetnika. Međutim, nakon prve sjednice 28. februara 2024. godine, i niza održanih sastanaka, ne vidimo nikakve konkretne akcije na terenu — samo upravni sastanci i regulatorni diskurs.

Ovo je prvi put da se država ne samo povlači iz borbe protiv nelegalnog tržišta, već svojim odlukama i propisima aktivno otežava rad isključivo legalnim priređivačima. Dok se lažno promovišu mjere „zaštite djece“, nelegalni objekti – bez ikakve kontrole, ograničenja ili poreskih obaveza – bilježe enormne profite.

Postavlja se pitanje: kome ide u korist ovakva praksa Ministarstva finansija? Da li se svjesno ide ka tome da legalna industrija bankrotira, da se više od 2.000 radnih mjesta ugasi, kako bi se otvorio još veći prostor za djelovanje nelegalnih priređivača?

Nikada ranije, ni u vrijeme kada je bilo pritužbi na efikasnost kontrola, nije postojala sumnja u namjere prethodnih vlasti – da se bore protiv sive zone. Danas, s druge strane, ne samo da se ne preduzima nijedna radnja protiv nelegalnih, već se zakonodavni okvir koristi da se sistematski opstruiraju i kažnjavaju oni koji posluju zakonito.

Ako ovakav trend bude nastavljen, jedina opcija koja će ostati legalnim priređivačima biće tužbe protiv države Crne Gore za naknadu štete zbog donošenja nezakonitih i diskriminatornih propisa.

Upozoravamo javnost i nadležne institucije: višegodišnje ignorisanje postojanja više stotina nelegalnih objekata i odbijanje da se po tom osnovu postupa — nije administrativni previd, već sistemski problem koji dovodi u pitanje jednakost pred zakonom, zdravlje tržišta i egzistenciju hiljada porodica.

Zakon treba da važi za sve jednako. Tražimo odgovore. Tražimo djelovanje.

Priroda i društvo

Dan žalosti u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je Dan žalosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile.

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je 28. jul proglašen za Dan žalosti u Crnoj Gori.

On je u objavi na Instagramu napisao da je Dan žalosti proglašen u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.

“Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, rekao je Spajić.

U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 života – u nizu incidenata koji uključuju nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune.

Najnoviji slučaj zabilježen je u Budvi, gdje su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumnjičeni je njihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, prema nezvaničnim informacijama, vezuje za porodičnu svađu oko prevoza putnika brodom.

U četvrtak je javnost ostala nijema kada su u Goliji, na oko 50 kilometara od Nikšića, pronađena tijela oca i kćerke. Riječ je o ubistvu i samoubistvu.

I niz nesrećnih slučajeva dodatno je povećao broj stradalih. Mladić iz Podgorice se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma. Ranije tog dana je u Đenovićima, poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći.

U Mojkovcu, su 22. jula, dva mladića iz mjesta Jakovići izgubila su život utapanjem u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Njihova tijela su uočena kako plutaju rijekom, a ekipe policije, Hitne pomoći i službi spasavanja odmah su upućene na teren.

Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije, S.P. (1957), koji je nakon udesa prebačen u barsku bolnicu, gdje je preminuo.

U Podgorici, 16. jula, u naselju Stara Varoš, teško je ranjen Igor Nedović, koji je potom preminuo u Kliničkom centru Crne Gore.

Samo dan kasnije, 17. jula, u Barseloni je ubijen Filip Knežević, čije se ubistvo povezuje sa nastavkom obračuna kotorskih kriminalnih klanova.

U pucnjavi u ulici Svetozara Markovića u Podgorici 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Iz policije je potvrđeno da je riječ o lakšim povredama, ali se okolnosti pucnjave još istražuju.

Napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića 18. jula dodatno je produbio osjećaj nesigurnosti. U napadu su, kako je ranije objavljeno, učestvovali Jovo, Bato i Vidak Mitrović. Jovanović se nakon hospitalizacije u KCCG vratio radnim obavezama.

Potresan je bio i slučaj iz Herceg Novog, gdje je 16-godišnji Harun Mekić brutalno pretučen i izboden nožem 19. jula ispred jedne diskoteke u Igalu. Prema riječima njegove majke, napad je izvršila grupa mladića iz Beograda. Život mu je, kako navodi, spašen zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugara.

Izvor: RTCG