Priroda i društvo

Država i dalje nemoćna u slučajevima eksploatacije šljunka

Zamjenica zaštitnika ocjenjuje i da je zabrinjavajuća pasivnost nadležnih inspekcija i organa, koji “djeluju pod izgovorom da nijesu nadležni ili da postoje ‘rupe u zakonu’, dok se odvija ekocid, nanosi ogromna šteta budžetu države i Regionalnom vodovodu”.

Zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović obavijestila je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da su se nastavile nezakonite aktivnosti – eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeka Cijevne i Morače i sa državnih parcela.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovarali na pitanja redakcije u vezi sa više obavještenja i urgencija kancelarije Zaštitnika u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska u Podgorici.

”Vijesti” su ljetos objavile da je Zaštitnik podnio Novoviću pritužbu na rad specijalne državne tužiteljke Tatjane Žižić, tvrdeći da nije adekvatno postupala po dostavljenoj inicijativi u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska kompanije “Montenegro petrol” iz korita Cijevne i Morače.

Zaštitnik se, stoji u toj pritužbi, obratio Specijalnom državnom tužilaštvu “jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi, koja je za sada neprocijenjena”.

U novom obavještenju, zamjenica Zaštitnika navodi da aktivnosti u koritu rijeka Morače i Cijevne “’Montenegro petrol’ d.o.o. i drugih lica i dalje traju”.

Božović je upozorila glavnog specijalnog tužioca i da “na zauzete državne parcele nije preporučljivo ući bez pratnje policije”.

”Sve ove aktivnosti, ukoliko se ne zaustave, mogu dovesti do nesagledivih posljedica – štete na imovini države, a posebno dokazano utiču na vodoizvorište Bolje sestre koje napajaju Regionalni vodovod pijaćom vodom, a što bi moglo dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom crnogorskog primorja”, navodi se u dopunskom obavještenju Novoviću.

Božović podsjeća da na ove probleme “svakodnevno ukazuje Regionalni vodovod”.

”Izvorište Bolje sestre je prirodno dobro, a koje služi za snabdijevanje vodom crnogorskog primorja. Zaštitnik, kao i Regionalni vodovod, mišljenja su da je izostala adekvatna reakcija nadležnih organa. Opštepoznato je da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje sestre koje se nalazi u bazenu Malog blata, u šta je država uložila oko 107 miliona eura”, stoji u dopisu Božović.

Ona upozorava Novovića i da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma.

”…Koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta… S tim u vezi, veliki problem predstavlja stavljanje u promet nezakonito izvađenenog šljunka”, poručuje Božović.

”S posebnim osvrtom na Ekološku inspekciju, koja ima širok krug nadležnosti, a nije preduzimala sve mjere koje su zakonom propisane. Prosto je nelogično da nadležna inspekcija prilikom kontrole rada ‘Montenegro petrola’, nije uvidjela devastaciju, kratere na državnim parcelama, bolje reći ekocid. Shodno odredbama člana 15, 16, 17, 19, 20 Zakona o zaštiti životne sredine, zemljište, voda, vazduh, priroda i šume, moraju biti zaštićeni od zagađivanja pojedinačno i u okviru ostalih segmenata životne sredine, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuuticaje. Postoji sumnja da su grit deponovali u iskopinama, a za koje trenutno nemamo dokaze. Zaštitnik se zbog pasivnosti Ekološke inspekcije obratio i Agenciji za zaštitu životne sredine radi poništaja ekološke saglasnosti i preduzimanja drugih radnji, ali sve se svodi na prepiske”, naglašva Božović u dopisu.

Prema njenim riječima, eksploatatori koriste i asfaltne baze, a koje miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte.

”…A kao rezultat nastaje asfalt koji se koristi za izgradnju puteva. Praksa je pokazala da iste ispuštaju hemikalije. Nezanemarljiva je prašina koja nastaje radom ovakvih postrojenja. U konkretnom, izostala je adekvatna reakcija Građevinske inspekcije. Ranije smo izrazili sumnju da je šljunak i pijesak sa državnih parcela i riječnog korita završio na auto-putu ili se prodaje firmama i vodi u poslovnim knjigama kao da je iskorišćen na auto-putu, jer je ‘Montenegro petrol’ bio angažovan kao podizvođač na auto-putu. Prema podacima objavljenim u medijima, toj kompaniji je za izvođenje građevinskih radova na auto-putu plaćeno 28,7 miliona eura”, stoji u obavještenju Novoviću.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Povećava se učestalost zemljotresa na Balkanu

Ne propustite

Novović: Temelji pravne države su na Pravnom fakultetu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

potpunu zabranu oglašavanja;
zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.