Politika

Đukanović: Potpisivanje Temeljnog ugovora je bila zakulisna radnja

Predsjednik države ukazuje da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi.

Govoreći o tome da bi Crna Gora mogla postati dio Otvorenog Balkana, predsjednik države Milo Đukanović je rekao da to ne može da uradi vlada koja nema legitimitet.

– Kada je potpisan Temeljni ugovor to je bila legitimna vlada, to je bila zakulisna radnja, ali pravno je imalo legitimitet. Ako se to dogodi, to bi bilo ravno novoj veleizdaji- poručio je Đukanović.

Predsjednik države ukazuje da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi. Jedini izlaz iz te sutuacije su, kaže, vanredni parlamentarni izbori. Gostujući u emisiji “Argumenti”, na TVCG, Đukanović je komentarisao i izbor sudija Ustavnog suda i poručio da je DPS spreman za dijalog.

Predsjednik je rekao da je država u krizi funkcionalnosti njenih institucija, ali da funkcija predsjednika funkcioniše.

Ja nisam posegao za nekim drugim rješenjima. Bilo je pravnika koji su predlagali da Ustav predviđa da predsjednik može raspustiti parlament, odgovorio sam – tačno, ali se za to nisu stekli uslovi. Ne bi bio dobar doprinos da se i predsjednik priključi rušenju Ustava. Ustav je narušen u parlamentu. Pojedini poslanici koji su glasali za Zakon o predsjedniku su rekli da nije dobro da se zakonima mijenja Ustav. Ustav je narušen baš zbog toga što nema Ustavnog suda koji je prethodno blokiran nepostupanjem te iste parlamentarne većine. Finalni zaključak je da Crna Gora ne treba da bude suverena i da je treba pripojiti susjednoj, većoj državi- rekao je Đukanović.

Naveo je da se postupak izbora sudija, umjesto dodatno demokratičnim, učinio dodatno politizovanim.

-Učinili smo njegov ishod zavisnim od političke volje parlamentarnih partija. Danas smo, nažalost, u takvoj situaciji. Uprkos svemu, želim da podsjetim da je izbor sudija Ustavnog suda i do 2013. i poslije, tokom trajanja prethodne vlasti, tekao relativno glatko, imali ste svih sedam sudija -rekao je Đukanović.

Ocjenjuje da je problem posebno eskalirao posljednje dvije godine, te da nova vlast ne želi da se pridržava pravila da se kroz konsultacije dolazi do 2/3 podrške.

-Posljednji predlog je ispostavio Odbor za ustavna pitanja Parlamenta i do njega se došlo tako što se sastavila prosta većina, odabrala četiri predloga i ispostavila ih na usvajanje opoziciji. To ne ide tako, jasno je da ne ide tako. I sada očekujete da vas opozicija podrži i da razgovaramo o kvalitetu kandidata. Ne, nismo došli do te teme- kazao je Đukanović.

Predsjednik je kazao da su sistemske pretpostavke za nezavisnost pravosuđa u Crnoj Gori iste kao u drugim evropskim državama.

– Imam razloge da su sudije radile u skladu sa svojom odgovornošću. Vesna Medenica je dugo bila na funkciji, o pravima za njenu kandidaturu su arbitrirali su nadležni državni organi koji su konstatovali da ona ima pravo na treći mandat. Bilo je nedoumica i oko trećeg mandata predsjednika Vujanovića, reagovao je Ustavni sud, ali ne možemo sve relativizirati i ići mimo Ustavnog suda. Medenica je imala potvrdu da ima pravo na taj mandat, kada je došlo do neslaganja ona se povukla sa funkcije- rekao je Đukanović.

Na pitanje da li je prekršio Ustav kada Miodragu Lekiću nije dao mandat, Đukanović je rekao da je postupao kao i u svakom prethodnom slučaju.

– Dao sam dva mandata, Krivokapiću i Abazoviću, vodio sam se principom da to bude racionalno, nisam ih morao sve pozvati jer to nisam radio ni ranije. Ako DF kaže da nema potrebe za konsultacijama i ako obećaju da će dostaviti potpise 41 poslanika kao garanciju, onda je besmisleno da ja tražim nekoga ko bi se odazvao tom razgovoru. Nisu dostavili taj spisak, ali šta odluči Ustavni sud po tom pitanju, prihvatiću. Ustavni sud trenutno nema kvorum. Mi taj kvorum možemo veoma brzo da obezbijedimo, ako postoji politička volja, ako su nam isti ciljevi, ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem. Onda, do tog dogovora možemo veoma brzo doći- istakao je Đukanović.

Predsjednik je kazao da se nakon 24. februara ukazala prilika za Crnu Goru da postane dio EU.

– Imali smo idealnu priliku, ali aktuelna Vlada je napustila evropsku agendu. Najveća šteta je što Crna Gora nije iskoristila tu šansu, vrata su otvorena, ali nisam siguran da kod njih danas postoji entuzijazam da guraju Crnu Goru kroz vrata EU- rekao je Đukanović.

On je kazao da će poštovati sve EU institucije jer ih smatra partnerskim.

– Tokom čitavog mog trajanja na vlasti nije se dogodilo da smo ušli u bilo kakvu avanturu,a da ih ne konsultujemo, da ne ispoštujemo preporuke Venecijanske komisije. Ne možete u EU ako se sa njihovom agendom neustaglasite- rekao je Đukanović.

On je rekao da se uvijek držao stava pravnika koji su smatrali da ne treba donositi Zakon o Vladi i da ta pitanja treba riješti podzakonskim aktom.

– Neracionalno je svako malo mijenjati taj zakon. Danas imamo suprotna tumačenja- kazao je Đukanović i dodao da ako premijer izgubi mandat on treba da “pridrži vodu” do izbora nove vlade, a da takva vlada ne može da se rekonstruiše.

– Vlada je izgubila povjerenje, propuštena je prilika da se izabere treća, propušten je ustavni rok, treba da vratimo mandat građanima i idemo na vanredne parlamentarne izbore- poručio je predsjednik.

Sledeće

Kaluđerović: Novi popis će ispraviti diskriminaciju građana načinjenu prošlim popisom

Ne propustite

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.