Priroda i društvo

Zakup tvrđave Besac zbog nesposobnosti države

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste.

Jedan od primjera upravljanja državnom imovinom je i tvrđava Besac u Virpazaru. U revitalizaciju tog objekta Ministarstvo kulture i Evropska unija uložili su gotovo milion eura, nakon čega je tvrđava data u zakup privatniku za svega hiljadu eura godišnje. To, međutim, problematizuju u Evropskoj uniji, ali i NVO sektoru.

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste. Lijepom ova priča ne traži manu ali problematizuje odnos države prema nespornom dobru .U novom ruhu, ali i u rukama novog vlasnika, trđava Besac piše nove stranice istorije, a je li zapis morao baš tako da izgleda.

Crna Gora se nakon neuspjelog pokušaja da gazduje tvrđavom Besac odlučila da je da u zakup. Tako je na tri decenije ključeve Besca dobio privatnik za 30.000 eura. Matematički prevedeno, godišnja kirija iznosi hiljadu, a mjesečna 80 eura.

“Mi imamo fiksnu kiriju i varijabilnu koju moramo da platimo. Hiljadu eura, ali varijabilna 15 posto od dobiti”, ističe Đorđe Leković, zakupac tvrđave Besac.

“Najmanje što je trebalo je da oderede procenat varijabilne naknade u odnosu na prihod koji će koncesionar da ostvari, dakle čitav niz nevjerovatnih stvari u odnosu na ovaj posao. Interes države nije zaštićen, nego je ta lokacija poklonjena”, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Da nije u pitanju poklon već investicija, tvrde zakupci tvrđave. Za ključeve Besca država je tražila i ulaganje od 550 hiljada eura, kaže Leković. Tako je novi gazda za samo pet mjeseci uspio ono što država nije za pet godina.

“2019. godine Besac je vodila država , te godine broj posjetilaca oko 3.000,za prvu godinu našeg poslovanja preko 50.000 posjetilaca”, kazao je Besac.

Da je država nesposobna da upravlja ovim kulturnim dobrom, pokazala je odmah nakon uloženih 900 hiljada svojih i evropskih para u revitalizaciju tvrđave. To potvrđuju i fotografije tvrđave iz 2020.

“Mi kad smo stigli ovdje, osim zidina nista nismo zatekli, samo muzejska postavka, koja je skromna”, navodi Leković.

Da je država skromna dokazuje i potez tadašnje Vlade da interes zakupca stavi ispred svog, smatra Ines Mrdović.

“Umjesto da prihodujete milione eura, vi se odričete tih iznosa”, poručuje Mrdović.

Svog uloga se ne odriču iz Evropske unije, koja pomno prati šta se radi s njihovim parama. Zato i upozerenje da je Besac revitalizovan za potrebe stanovništva i da se Crna Gora obavezala ugovorom.

“Delegacija EU je tokom dužeg perioda ulagala kontinuirane napore da pred svim relevantnim akterima pokrene pitanje potencijalno problematične koncesije. Nastavićemo da pratimo status ovog važnog kulturnog dobra i očekujemo od Vlade da osigura prikladno korišćenje tvrđave, u skladu s glavnim ciljevima definisanim u finansijskom sporazumu koji je zaključen s Evropskom komisijom”, navodi se u saopštenju Delegacije EU.

Iz Ministarstva kulture javljaju da je njihova misija poštovanje zakonske regulative, i da je postupak izdavanja tvrđave pratila transparentna i pozitivna procedura potpisivanja ugovora. Besac nosi ime od albanske riječi besa ili data riječ. I baš tada je zakupac, kako kaže, dao riječ da će poštovazi sve klauzule ugovora.

“Imali smo prvi salon crmničkog vina, tako da su svi posjetioci mogli da probaju crmnička vina. Naša vinska karta, crmnicka vina i crnogorska, želimo da uključimo lokalnu zajednicu”, kaže Đorđe Leković.

A da je interes lokalne zajednice minimalan kao i visina zakupa, smatra Mrdovićeva. Vjeruje da se država nije zaštitila ugovorom, čime je sama sebi kaže vezala ruke.

I dok su sve oči uprte u nekadašnje virpazarsko utvrđenje, koje je ljepše nego ikad, ono što se da zaključiti je da je država dala besu za Besac na 30 godina. A dala je i ugovor koji se ne može poništiti.

Izvor: RTCG

Sledeće

Naknade za novorođenčad početkom godine

Ne propustite

Pravljenje vina sa ukusom ljubavi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Ekološki incident u Zeti: Nelegalno spaljivanje otpada ugrožava izvorište Bolje Sestre

U Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, u mjestu Ljajkovići kod Zete, danas je zabilježeno nelegalno spaljivanje otpada, što predstavlja ozbiljan ekološki incident i direktnu prijetnju po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Prema važećim propisima, u ovoj zoni strogo je zabranjeno bilo kakvo odlaganje ili tretiranje otpada, uključujući spaljivanje.

Crni gusti dim koji se uzdizao iznad zaštićenog područja izazvao je zabrinutost mještana i ekoloških organizacija, dok nadležne službe još uvijek utvrđuju razmjere incidenta i identitet počinilaca.

“Oštro osuđujem današnje nelegalno spaljivanje otpada u ovom ekološki osjetljivom području. Riječ je o grubom kršenju zakona i činu koji može imati dugoročne posljedice po podzemne vode, biljni i životinjski svijet, ali i zdravlje ljudi”, kazao je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

Incident je dodatno alarmantan jer se dogodio u blizini lokacije na kojoj je prethodnih godina već bilježena nelegalna eksploatacija šljunka u koritu Morače. To, kako ističu iz Regionalnog vodovoda, svjedoči o kontinuiranom i neodgovornom odnosu prema zaštićenim prirodnim resursima.

Regionalni vodovod najavljuje hitno postavljanje video-nadzora na kritičnim tačkama kako bi se spriječile buduće zloupotrebe.

“Bez obzira na opstrukcije, postavljanje trajnog nadzora je prioritet. Zaštita izvorišta mora biti iznad svih pojedinačnih interesa”, poručuju iz Regionalnog vodovoda .

Javne inspekcije i lokalne vlasti pozvane su da hitno reaguju, identifikuju odgovorne i primijene najstrože zakonom predviđene kazne. .

Priroda i društvo

I Zeta je imala svoje predstavnike na „Krtolijadi“

Prva manifestacija “Krtolijada”, koju je organizovalo Nevladino udruženje “Za djecu Kuča”, održana je uz veliko prisustvo građana koji su došli da uživaju u ukusu tradicionalnog kačamaka, ali i da probaju razne domaće proizvode iz Kuča. Događaj je okupio brojne izlagače i takmičare iz raznih krajeva, a među njima i predstavnici iz Zete.

Zetske domaćice, okupljene u okviru NVO Udruženje žena Zete „Gospijine“, pripremale su kačamak po starinskoj recepturi, sa dodatkom lokalnih proizvoda.

“Najbitniji je sir i kajmak čime ćemo ga zasmočati. Kažu da je najbolji lisnati sir. U Zeti baš i nema takvog sira, ali posluži i ovaj naš. Trudimo se da povežemo tradiciju i novitete”, poručila je Olga Klikovac, predsjednica udruženja, dodajući da su na njihovom štandu bili izloženi i ostali domaći proizvodi iz Zete.

Zapažen nastup imala je i muška ekipa iz Zete pod imenom „Hedonisti“, koja se prvi put takmičila u pripremi kačamaka.

“Našu ekipu čine sve muškarci, pa će nam trebati dodatnog truda da pariramo iskusnim domaćicama. Možda imamo više snage za utuč kačamaka, ali žene su majstori u kuhinji”, rekao je kroz osmijeh Nedeljko Ceklić.

Učesnici iz Zete svojim prisustvom obogatili su prvu Krtolijadu, pokazujući da se i u njihovom kraju njeguje ljubav prema tradiciji i domaćoj kuhinji.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Podmladak OOCK Zeta osvojio drugo mjesto na takmičenju u pružanju prve pomoći

Na jubilarnom 50. Državnom takmičenju u pružanju prve pomoći, održanom u subotu, 10. maja, u organizaciji Crvenog krsta Crne Gore i Crvenog krsta Cetinje, ekipa OOCK Zeta ostvarila je izuzetan uspjeh osvojivši drugo mjesto.

Tim su činili učenici Osnovne škole “Zarija Vujošević”, koji su pokazali izuzetno znanje, vještinu, timski duh i spremnost da djeluju u kriznim situacijama. Članice ekipe koje su predstavljale Zetu bile su:

Lea Pelević (kapitenka)
Nikolona Pejović
Lena Škatarić
Ljubica Maraš
Anesa Pepić
Andrea Raković

Organizacija takmičenja bila je na visokom nivou, a Crveni krst Cetinje i Crveni krst Crne Gore još jednom su pokazali posvećenost edukaciji mladih o važnosti prve pomoći i humanitarnog djelovanja.

Iz OOCK Zeta uputili su čestitke svim učesnicima, a posebno ekipama koje su zauzele prva tri mjesta . Takođe su izrazili zahvalnost organizatorima na sjajnom gostoprimstvu i atmosferi koja je obilježila ovo važno takmičenje.