Istorija crnogorskog vinarstva datira od predromaničkog perioda, a u vrijeme kada je na teritoriji savremene Crne Gore bila ilirska država, vinogradi su rasli u dolini Skadarskog jezera.
Crna Gora je, između ostalog, prepoznata i kao zemlja vina. Istorija crnogorskog vinarstva datira od predromaničkog perioda, a u vrijeme kada je na teritoriji savremene Crne Gore bila ilirska država, vinogradi su rasli u dolini Skadarskog jezera. Prvi koji je napravio vinogradarske plantaže i ustanovio pravila obrađivanja vinograda i proizvodnje vina je bio Nikola I Petrović Njegoš.
Osnove savremenog vinogradarstva su postavljene još 1911. godine, kada je postojala zajednička proizvodnja vina, na teritoriji Godinje-Crmnica. Na listu šest najboljih vina, crnogorska su se 1928. godine našla na izložbi u Beogradu.
Bez ljubavi i volje za nešto, kažu iskusni, nema rezultata.
Ljubav je jača od svega, tjera te da načiniš hrabre korake, daje ti nadu da će biti baš onako kako si sanjao. Tako je upravo ta pokretačka snaga dovela Anđelu Knežević iz Srbije u Podgoricu. Svog sadašnjeg supruga Sima Kneževića je upoznala na fakultetu u Beogradu, a svoju zajedničku priču su nastavili u Zeti, pokraj vinograda.
Foto: Jelena Bujišić
Svoja zaduženja su podijelili, pa je tako ona zadužena za onaj društveni dio, dok je Simo koji je diplomirani tehnolog biljnih proizvoda odgovoran za uzgoj vinograda. Priča je počela još prije 20 godina kada je on sa svojim djedom zasadio prvih 500 čokota vranca, ali je i vođen porodičnim iskustvom odlučio da nastavi tradiciju. Sa željom da njihova ljubavna priča dobije novu dimenziju, 2014. godine su posadili nove loze i započeli novo poglavlje.
Simo kaže da je za cio proces pokretač bila ljubav prema svom kraju i želja da ima nešto svoje, a da toj priči Anđela da dodatni šarm. U njihovoj proizvodnji dominiraju sorte bijelog grožđa, a lokacija na kojoj uzgajaju vino tome najviše doprinosi – topli dani i hladne noći. Ipak, kaže i da je veoma bitan tehnološki proces, te da su veoma predani tome kako od svega izvući najbolje.
O njihovom vinogradu brinu porodično, osim kada im je za potrebe berbe potrebna dodatna radna snaga. Simo priča i da je njihov najveći uspjeh kada ljudi prepoznaju trud i ljubav koju su utkali u svaki dio procesa.
On ocjenjuje da je u Crnoj Gori, koja je kako kaže, prepoznata kao vinska zemlja, u posljednjih desetak godina otkriveno dosta malih vinarija.
”Veoma sam zadovoljan time da napredujemo, imamo mnogo bolja vina. Da se pokažemo svijetu da smo mala zemlja velikih vina i malih proizvođača koji mogu to da iznesu. Da pokažemo da smo izbili na ozbiljnu poziciju i da smo napravili vina koja mogu da pariraju svjetskim”, ističe on.
Na pitanje šta ljude sprečava da danas pokrenu nešto svoje, Simo ih ohrabruje da se bave onim što vole.
”To je najosnovniji pokretač. Kasnije u daljem procesu imate dosta uspona i padova gdje ako ne volite taj posao teško se uspijeva i diže se. Iskrena emocija, ljubav, nešto što vas vodi i vuče da i kad padnete ustanete i krenete napred i kažete ‘Mogu ja to’ i da dođete do svog vrha, uspjeha i sreće, nečega što vas ispunjava”, poručuje on.
Izvor: Vijesti
Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.
Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.
“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.
Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.
“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.
Svečanim programom na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore obilježena je 79. godišnjica osnivanja ove visokoškolske ustanove.
Tim povodom rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović uručio je plakete najboljim studentima Fakulteta kao priznanje za njihov rad, posvećenost i ostvarene akademske rezultate.
Nakon svečanosti, rektor je sa dekanicom Dijanom Vučković i saradnicima obišao novoopremljene sale i učionice Fakulteta, koje predstavljaju dio kontinuiranih ulaganja u unapređenje prostornih i tehničkih uslova za izvođenje nastave i akademski rad.
Govoreći o značaju Filozofskog fakulteta i njegovoj ulozi u obrazovanju budućih generacija, Božović je kazao:
“Kada razmišljamo o tome kakvo nam je obrazovanje, dobar dio odgovora treba da tražimo ovdje. Na Filozofskom fakultetu školuju se i ljudi koji će sjutra prvi prepoznati nečiji dar, ohrabriti dijete koje sumnja u sebe ili probuditi interesovanje za predmet koji mu je dotad bio tuđ. Domet njihovog rada osjetiće se daleko izvan ove zgrade, u mnogim učionicama i životima.
Zato ovaj fakultet ima posebnu odgovornost, a Univerzitet obavezu da mu pomogne da je nosi. Obnova prostora i ulaganje u uslove rada imaju vrlo konkretan smisao: da profesori i studenti mogu više vremena i snage da posvete onome zbog čega su ovdje.
Studentima koji danas dobijaju priznanja čestitam na trudu i istrajnosti. Želim im da sačuvaju radoznalost i onda kada više ne bude ispita. Posebno onima koji će predavati drugima: način na koji se vi budete odnosili prema znanju postaće dio nečijeg odnosa prema svijetu”, poručio je Božović.
Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.
Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.
Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.
Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.
Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.
Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.
Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.
Izvor: Volim Danilovgrad
Građanima Zete i posjetiocima od sada je omogućeno besplatno korišćenje javnog interneta na Trgu Anovi u Golubovcima, zahvaljujući međunarodnoj inicijativi...
Dok Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske upozorava svoje građane da ovih dana ne putuju u Srbiju, učenici Osnovne škole...
Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore pokrenula je disciplinski postupak protiv Zete zbog slabe organizacije utakmice i upotrebe pirotehničkih sredstava...
Autor: Vuk Bačanović
Nesvakidašnji događaj zabilježen je jutros na području Zete, gdje je mladi suri orao, jedna od najvećih ptica grabljivica u Crnoj...
Šćepanović smijenio šefa podgoričke kriminalističke policije zbog snimka
Srbi protiv Kneževića: Studentska lista pobijedila u Crnoj Gori sa dvije trećine glasova
Đaci iz Zete na ekskurziji u Beogradu zbog skupova visokog rizika danas ostaju u hotelu
Četiri godine vlasti u Zeti: Referendum o kolektoru, deklaracija o Kosovu i preskupa autobuska stajališta
Ilija Srdanović: Prekinućemo politiku podizanja tenzija između Srbije i Crne Gore
Državljani Srbije u Crnoj Gori glasaće na tri biračka mjesta
Država uklanja bespravne objekte na Kakarickoj gori
Besplatan javni Wi-Fi od sada dostupan na Trgu Anovi u Golubovcima
You must be logged in to post a comment Login