Priroda i društvo

Ibrahimović ćuti o projektu gradnje Luke Virpazar

Vlada premijera Zdravka Krivokapića u januaru je usvojila informaciju o izgradnji prve faze luke Virpazar sa pratećim objektima u kojoj je naglašeno da bi neispunjavanje obaveza od strane bilo kog partnera u projektu povlačilo određene posljedice.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija u januaru ukazano da bi neispunjavanje obaveza od strane bilo kog partnera u projektu povlačilo određene posljedice.

Rok za završetak prekograničnog projekta “ALMONIT MTC” u okviru koga treba da se izgradi Luka Virpazar ističe 31. decembra ove godine, a šta će se desiti sa 2,5 miliona eura, koliko je pripalo državi Crnoj Gori, jer izgradnja ove luke nije počela i da li će taj novac država izgubiti, pitanja su na koja iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) već mjesec neće da odgovore.

Projekat “ALMONIT MTC” sprovode Crna Gora, Albanija i Italija i njegov glavni cilj je poboljšanje povezanosti između zemalja regiona kroz razvoj multimodalnog saobraćaja i uspostavljanje unutrašnjih plovnih puteva i pomorskih linija. U okviru projekta, za izgradnju Luke Virpazar (I faza) odobreno je 2,5 miliona eura, dok je Vlada obezbijedila dodatnih 1,5 miliona. Prekogranični projekat počeo je u maju 2019. i plan je da se završi u decembru ove godine, dok je planirani rok za izgradnju luke osam mjeseca od uvođenja izvođača u posao.

”Svako prolongiranje dovodi u pitanje pravovremenu realizaciju ovog projekta, što se može višestruko negativno odraziti. Osim što bi Vlada imala obavezu da vrati sva do sad utrošena sredstva, našla bi se i u situaciji u kojoj mora nadoknaditi gubitke svim projektnim partnerima koji bi realizaciju daljih aktivnosti finansirali iz sopstvenog novca. U krajnjem, ovakva situacija bi dovela do gubljenja kredibiliteta prilikom apliciranja za nove projekte”, piše u dokumentu.

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović nedavno je na jednoj od sjednica Vlade kazao da je vrlo važno da Crna Gora ima Luku Virpazar, te da je neophodno da se donese prostorni plan kako bi se odobreni novac iskoristio za nastavak projekta.

Bivša administracija MKI dok je njome rukovodio Mladen Bojanić krajem novembra prošle godine je objavila tender za gradnju luke, da bi ga u martu ove godine poništila, jer, kako su ranije objasnili iz ministarstva, niti jedna od dvije ponude putem javnog poziva nije bila finansijski isplativa po državu. Na tender se javile firma iz Crne Gore i konzorcijum kompanija iz Italije i Albanije.

Tada su iz MKI naglasili da se od projekta nije odustalo, te da će, ako bude pokrenuta nova tenderska procedura za taj projekat, biti objavljeno novo obavještenje o ugovoru.

Od tada je prošlo osam mjeseci, a iz MKI na čelu sa Ibrahimovićem nijesu odgovorili da li će to ministarstvo pokrenuti novu tendersku proceduru za projekat i objaviti novo obavještenje o ugovoru i ako hoće kada i uz koje uslove.

Glavni projekat Luke Virpazar sastoji se od četiri cjeline: struktura luke, potporni zidovi i uređenje, čelični most za instalacije i arhitektonski objekat (turistički i tehnički objekat).

Sporan uticaj na životnu sredinu Skadarskog jezera

Bojanićev resor je početkom godine ukazao na hitnost u rješavanju nastalih spornih pitanja.

Naime, razmatranjem primjedbi komisije koja se bavila procjenom uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da stavke koje se odnose na zonu zaštite lokacije koja je predviđena za izgradnju Luke Virpazar onemogućavaju realizaciju projekta u predviđenom roku.

Zato su iz MKI krajem decembra prošle godine tražili izjašnjenje Ministarstva ekologije po pitanju zone zaštite dijela NP “Skadarsko jezero” predviđenog za izgradnju luke, a mjesecima je odgovor izostajao, što je MKI spriječilo da nastavi primjenu projekata za koji je Vlada u julu prošle godine odobrila nedostajućih 1,5 miliona.

Iz Ministarstva ekologije dok je njime rukovodio Ratko Mitrović su ranije kazali da su dostavili izjašnjenje u kojem se nalazi predmetna lokacija, ali iz koga nije jasno da li gradnja Luke Virpazar može da počne.

Iz resora ministra Ibrahimovića ne odgovoraju ni na pitanje da li su imali dodatnu komunikaciju sa Ministarstvo ekologije po pitanju zone zaštite.

Ekolozi su ranije kritikovali projekat ukazavši da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu ima skoro osamdeset primjedbi i ne može dobiti zeleno svjetlo dok se one ne otklone. Pozivali su i Delegaciju EK u Crnoj Gori da se obustavi njegova gradnja jer će se ugroziti priroda i prekršiti preporuke međunarodnih Konvencija (Bernska i Ramsarska najmanje) i evropskih direktiva o zaštiti prirode.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Zašto bi trebalo da uložite u poljoprivredno osiguranje

Ne propustite

Svaka peta žena doživjela nasilje od partnera

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Zašto Šaranović ćuti o nadzoru i radu strelišta “Češka Zbrojevka” ?

Tragedija kod Danilovgrada otvorila je brojna pitanja – od profila osumnjičenog i njegovog ponašanja nakon zločina, preko procedura i nadzora na strelištima, do načina na koji su policija i građani reagovali tokom potrage za naoružanim bjeguncem.

Portal Zeta je putem aplikacije MANS-a za SPI još prije dva mjeseca tražio informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije o dozvolama, nalazima i službenih bilješki koja predstavljaju osnov za izdavanje dozvole za rad strelišta, kao i dokumentaciju o izvršenim kontrolama strelišta, kontrolu oružja i municije i korisnika strelišta. Do danas nismo dobili tražene podatke. Podsjećamo da je za upotrebu oružja na strelištu potrebno samo da ste punoljetni.

Profesor i kriminolog Pravnog fakulteta Velimir Rakočević kazao je u Jutarnjem programu RTCG da ponašanje osumnjičenog ukazuje na opasnog delinkventa, ali naglašava da konačne odgovore o njegovom profilu i motivima mora dati istraga.

Jedno od ključnih pitanja koje je tragedija ponovo otvorila odnosi se na kontrolu strelišta i procedure koje moraju biti ispoštovane prilikom njihovog korišćenja. Rakočević smatra da istraga mora precizno utvrditi da li su sve propisane mjere bile sprovedene.

„Iz onoga što je dostupno vidimo da, po svemu sudeći, lice nažalost nije bilo pod nadzorom u pucaoni, odnosno streljani. A to je najvažniji korak kada su korisnici strelišta u pitanju, pogotovo kada je riječ o stranom državljaninu. To lice mora biti pod permanentnim nadzorom za sve vrijeme“, naglasio je Rakočević.

Osim neposrednog nadzora, potrebno je provjeriti i da li su ispoštovane bezbjednosne procedure prije nego što je osumnjičeni dobio pristup strelištu i oružju.

„Druga stvar su bezbjednosne procedure – utvrđivanje identiteta lica, provjera kroz određene evidencije i utvrđivanje da li postoje smetnje za ulazak na strelište. Mnogo je tu elemenata koje istraga svakako mora da utvrdi“, kazao je Rakočević.

Dodaje da je potrebno utvrditi i dokumentaciju stranog državljanina, navodeći da je morao imati odgovarajuće odobrenje za nabavku oružja u skladu sa propisima matične države.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG