Iako je politika državljanstva u nadležnosti Srbije, povećan broj ruskih državljana koji sticanjem srpskog državljanstva dobijaju mogućnost bezviznog ulaska u Evropsku uniju (EU) predstavlja potencijalni bezbjednosni izazov za Uniju, smatra Evropska komisija (EK).

U najnovijem dokumentu EK, kojim se procjenjuje napredak Srbije u poglavljima 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava, ova institucija navodi da je u proteklom periodu povećan broj dodijeljenih državljanstava ruskim državljanima.

“Uprkos suverenom pravu Srbije da odlučuje o svojim politikama državljanstva i naturalizacije, ubrzano sticanje prava putovanja bez viza u EU za državljane Rusije dodjeljivanjem srpskog državljanstva, čiji se broj povećao u odnosu na prethodne godine, predstavlja potencijalne bezbjednosne rizike za EU”, navodi se u non-pejperu EK u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Ovaj dokument bio je krajem maja predmet rasprave na nivou diplomata država članica EU.

“Srbija mora poboljšati provjeru zahtjeva za vize koje podnose državljani zemalja za koje se smatra da predstavljaju rizik u pogledu iregularnih migracija ili bezbjednosti”, navodi se.

U posljednje vrijeme nekoliko država članica EU vrši pritisak na EK da predloži zakon kojim bi se olakšalo odbijanje turističkih viza ruskim državljanima zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Prema podacima EU, broj izdatih turističkih viza za šengenski prostor ruskim državljanima porastao je tokom 2025. godine na gotovo 480.000, što je najviši nivo od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već je najavio da Srbija neće uvoditi vize za ruske državljane.

Prema uslovima iz Plana rasta, Srbija do kraja godine treba da uvede vize za najmanje tri zemlje.

Vizna politika Srbije je sa viznom politikom EU “samo djelimično usklađena” sa listom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, navodi se u izvještaju o vladavini prava za Srbiju.

Trenutno 12 takozvanih trećih zemalja uživa bezvizni režim sa Srbijom, ali ne i sa EU: Jermenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Indonezija, Jamajka, Kirgistan, Kazahstan, Rusija, Surinam i Turska.

“Nije postignut dalji napredak u usklađivanju sa viznom politikom EU od decembra 2024. godine, kada je Srbija ispunila svoje obaveze iz Reformske agende o usklađivanju sa viznim režimom EU sa najmanje tri zemlje čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU”, navodi se u dokumentu.

Reformskom agendom Srbija se obavezala da uvede vizni režim za najmanje tri od navedenih država.

Vrijednost ove obaveze u okviru Plana rasta iznosi nešto više od 27,1 miliona eura.

Neispunjavanje ove obaveze do kraja 2026. godine rezultiralo bi gubitkom te sume financijskih sredstava.

Primjenu ove obaveze Srbija je predvidjela do kraja decembra 2024. godine u svojoj Reformskoj agendi za Plan rasta.

EK je, međutim, svim državama regiona odobrila takozvani grejs odnosno produženi period.

Za obaveze koje je trebalo ispuniti do kraja 2024. godine taj rok je produžen za 24 mjeseca, odnosno do decembra 2026. godine.

U međuvremenu, prije eventualnog uvođenja viza za najmanje tri države, EK od Srbije dokumentima traži da pooštri pravila za izdavanje viza državljanima zemalja koje još imaju bezvizni režim sa Srbijom li nemaju sa EU.

Komisija smatra da bi se na taj način obezbijedila veća kontrola i usklađenost sa standardima EU, kao i smanjio priliv iregularnih migranata ka EU među državljanima trećih zemalja koji u Srbiju ulaze sa važećim vizama.

Crna Gora je najdalje odmakla u procesu evropskih integracija i ima najveće šanse da bude sljedeća članica Evropske unije, ali na tom putu i dalje stoje otvorena pitanja sa susjednom Hrvatskom, koja će morati da se riješe.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena. Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su predstavljali rizik po bezbjednost, Mandić je kazao da je zadovoljan što nijesu reagovali predsjednik i premijer države, jer, kako je rekao, oštra retorika može izazvati nesagledive posljedice.

Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su prema procjenama policije predstavljali rizik po bezbjednost Crne Gore, Mandić je rekao da mu ni najmanje nije žao što njegova partija nema veze sa bezbjednosnim sektorom.

“Predsjednik Srbije je saopštio, a ja smatram da on odgovorno to saopštava, da tamo nije bilo tako bezbjednosno interesantnih lica, da su to organizovali drugi ljudi koji su željeli njemu da izađu u susret. Mislim da idemo u dobrom pravcu jer ide deeskalacija čitave situacije. Nakon toga naši građani su imali problem da uđu u Srbiju. Ovdje lako dođe do oštrih riječi”, rekao je Mandić u emisiji “Argumenti”.

Istakao je da je zadovoljan nereagovanjem državnog vrha.

“Milo mi je što ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države, ni ljudi iz bezbjednosnog sektora nijesu reagovali nakon odluka policije i ANB-a jer u ovakvim situacijama je najbitnije što prije stvari umiriti. Jer kad se ide sa oštrom retorikom možete da izazovete nesagledive posljedice među ljudima i državama”, rekao je on.

On smatra da sve što može da komplikuje odnose sa Srbijom treba izbjeći.

Njegovo mišljenje je da jučerašnji događaji na aerodromu i današnjui na granicama ne mogu baciti sijenku na Samit u Tivtu.

Mandić je izjavio da su današnje poruke najviših zvaničnika sa Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu više nego ohrabrujuće. Kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena.

“To nigdje nije lako. Nije lako u zemljama sa većom demokratskom tradicijom, a ne u maloj Crnoj Gori. Ja očekujem da ćemo imati pozitivne odgovore, rješenja i ja očekujem da ćemo naći kompromis koji će nam omogućiti neophodne većine za izbor i sudija Ustavnog suda, Fiskalnog savjeta, ustavne promjene…”, rekao je on.

Na pitanje da li je zbog izglasavanja izmjena Zakona o potomcima dinastije Petrović Njegoš u kojima je ostala formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, Nova srpska demokratija, na čijem je čelu, promijenila kurs, Mandić je odgovorio da NSD nije ništa promijenila.

“Mnogo je nepravdi učinjeno u prošlosti i treba početi da ih ispravljamo. Ne vraćamo Petrovićima njihovu čitavu imovinu. Oni imaju preko 30 nekretnina u Crnoj Gori. Mi vraćamo jedan mali dio, to je simboličan gest, dvorac na Kruševcu, praunuku kralja Nikole”, rekao je Mandić uz napomenu da takođe treba vratiti vilu Topliš na Miločeru Karađorđevićima.

“Da ne pominjem da treba vratiti imoviunu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, dodao je on.

Mandić podsjeća da je poslanik SNP-a Bogdan Božović predlagao da se promijeni član Zakona koji je usvojen 2011. godine gdje stoji formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, te da je nakon toga povukao taj amandman i da je tako nastao problem.

“Sa ove distance razmišljam da ništa nije bilo slučajno, ni to predlaganje tog člana, a nedozvoljavanje da se o njemu glasa povlačenjem. Da a je sve rađeno sa namjerom da se krene u negativnu kampanju protiv NSD-a i mene lično. Ali meni je savjest čista. Rekao sam nedavno u Banjaluci – Ne gori mi obraz ni pred jednim Srbinom da bih morao da se pravdam i da mislim da sam manji od njih i da oni više vrijede”, rekao je on.

“Crna Gora je nekada bila srpska država, danas je i srpska. Više od 30 odsto građana se izražava i kao Srbi. Poštujemo našu istoriju, tradiciju, dinastije i Petroviće i Karađorđeviće. Imamo čistu priču evropskih integracija koja treba da omogući kvalitetan život svima u Crnoj Gori”, dodao je Mandić.

Istakao je da će orkestrirane kampanje ostati iza njega i njegove stranke.

“Jer NSD i njen predsjednik imaju dovoljno snažna pleća da mogu nositi i takve jeftine kampanje”, izjavio je Mandić.

Govoreći o komentarima političara i medija u Srbiji, rekao je da je jasno da je kampanja bila usmjerena protiv njega i NSD-a.

“Moj sin nosi ime mog pretka koji je bio učesnik Podgoričke skupštine i glasao za Ujedinjenje Srbije i Crne Gore i koga su ubili zelenaši 1919. godine. Ja ne mogu da budem bez ono što su bili moji preci. Ja sam Srbin”, rekao je on.

Smatra da ljudi nemaju mjere, i da žele da mu nanesu štetu.

“Kao čovjek koji dolazi iz srpskog naroda moram da kažem da Crna Gora nikada nije izdala Srbiju. Bili smo zajedno u ratovima, pa i 91. godine kada se raspadala Jugoslavija. Bili smo zajedno i 99. godine za vrijeme bombardovanja. To što je 2006. referendumom promijenjen status državni, ja sam bio najmlađi lider Bloka za zajedničku državu, međunardni faktor je podržao nezavisnu Crnu Goru. Prošlo je 20 godina, ova država i mlada generacija imaju pravo na život. Ovo je njihova zemlja, država, imaju pravo da bude uspješna, srećna”, kazao je Mandić.

Smatra da se oduzeta imovina ne može u potpunosti vratiti, ali da postoje djelovi gdje može da se pošalje poruka da želimo da budemo pravedno društvo.