Politika

Đurović pozvala na sastanak parlamentarne partije

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih partija na sastanak u srijedu, radi prevazilaženja političke i društvene krize u Crnoj Gori.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih partija na sastanak u srijedu, radi prevazilaženja političke i društvene krize u Crnoj Gori. Istakla je da je najviše brinu pitanja imenovanja u pravosuđu, pitanja ugrožene bezbjednosti, a smatra da na tom sastanku treba razgovarati i o Zakonu o predsjedniku.

“Imajući u vidu da se država nalazi u političkoj krizi, smatrala sam neophodnim da ponovo otvorim politički dijalog u kom će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija”, kazala je ona.

Posebno je brine, kako kaže, da smo u ovom izazovnom trenutku ponašanjem i postupanjem svih političkih subjekata došli u situaciju gdje je dovedena u pitanju i bezbjednost u Crnoj Gori.

“Smatram da to izuzetno velikim problemom, i smatram obavezom svih političkih subjekata da nađemo načina da se dogovorimo oko vrlo važnih pitanja koje optetećuju naše društvo. Samom činjenicom da nemamo funkcionalan Ustavni sud lokalni izbori održani u 14 opština još su u fazi čekanja i postoje problemi oko proglašenja rezultata i funkcionalnosti lokalnih samouprava”, poručila je ona.

Naglasila je da je u pitanju jedna od najvažnijih institucija u državi, i da je pred njom više od 3.700 ustavnih žalbi.

Đurović ističe da činjenicom da nemamo Ustavni sud ne postoji adekvatna institucionalna instanca koja će dati odgovore na preispitivanje postupaka i zakonskih rješenja.

“Upravo je to razlog zašto sam ponovo apelovala da sjednemo i pokušamo da nađemo rješenje i kompromis u izazovnom trenutku. Naqjviše me brine pitanje ugrožene bezbjednosti u Crnoj Gori. Krajnji je trenutak da zajedno sjednemo i da nađemo rješenje da izađemo iz ove situacije”, kazala je ona.

Đurović je kazala da je informisana putem medija o predlogu Predsjedništva DPS-a da se odustane od izmjena Zakona o predsjedniku i da se proces izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak, te da bi pitanje Zakona o predsjedniku trebalo da bude tema dijaloga.

“Što se tiče vraćanja postupka o izboru sudija na početak, to je nemoguće”, istakla je ona.

Sledeće

Kovačević: Izborom sudija Ustavnog suda smanjiti tenzije

Ne propustite

Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Biću prinuđen da glasam za smjenu Mujovića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.

Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,

„A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije“, naveo je Knežević.

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.