Priroda i društvo

Gazdić: Sanacija bazena crvenog mulja blokirana jer je u privatnom vlasništvu

Svim nadležnim organima stojimo na raspolaganju, poručio je Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, odgovarajući na krivičnu prijavu koju su protiv njega podnijeli Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta, i Milan Knežević, poslanik DNP-a.

Asanović i Knežević podnijeli su krivičnu prijavu protiv Gazdića zbog, kako su naveli, propusta u saniranju bazena crvenog mulja u krugu KAP-a.

Gazdić je rekao da podržava svakog građanina da podnese krivičnu prijavu i poručio da većina građana zna da je prijava podnijeta zbog davanja saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za gradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu.

“Žao mi je što je upravo Knežević podnio krivičnu prijavu jer ja sam ovde već četiri, pet godina i ovo je već ko zna koji put da se podnose krivične prijave protiv mene i Agencije”, saopštio je Gazdić.

Gazdić je naveo dokle se stiglo sa projektom rekonstrukcije bazena crvenog mulja.

“Ne znam ko im je dostavljao informacije i kako su dolazili do njih jer su to netačne informacije. Kroz projekat koji je finansirala Svjetska banka, odnosno od kredita Svjetske banke, a koji je obuhvatao i ovu lokaciju, bazena crvenog mulja, Agencija zaštite životne sredine je napravila projekat sanacije bazena crvenog mulja, koji je dobio i saglasnost i koji ima dozvolu. Nažalost, Svjetska banka nije mogla da finansira samu rekonstrukciju ove lokacije zbog toga što se u tom trenutku lokacija, kao i sada, nalazi u privatnom vlasništvu, a pravila Svjetske banke su da ne sprovode projekte koji se nalaze u privatnom vlasništvu. Agencija zaštite životne sredine je dakle napravila projekat, projekat ima saglasnosti i sve ove informacije smo slali nadležnim institucijama da što prije riješe pitanje ekspropriacije zemljišta, odnosno eksproprijacije te lokacije, kako bismo kroz neki sledeći projekat koji bi trebalo da krene uskoro, mogli da saniramo tu crnu ekološku tačku”, rekao je Gazdić.

Gadzić kaže da se nije odustalo od projekta rekonstrukcije bazena crvenog mulja i da se nikada neće odustati.

“Nije se odustalo nikada od tog projekta, već jednostavno Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnost da vrši eksproprijaciju zemljišta. To nije naša nadležnost. Pozivam Milana Kneževića i njegovog kolegu da se raspitaju ko vrši eksproprijciju i da sa svoje pozicije moći probaju da utiču da se to pitanje što prije riješi, jer će se stvoriti preduslovi da se i sprovede projekat koji smo odavno planirali, koji je bio planiran i više od deset godina”, naveo je Gazdić.

Milan Gazdić kaže da su prilikom odlučivanja o elaboratu o procjeni zaštite životne sredine radili sve po zakonu.

“U Evropi i u razvijenim evropskim zemljama za ovako postrojenje se ne traži ekološka saglasnost, odnosno ne vrši se procjena uticaja na životnu sredinu. Znate zbog čega? Zbog toga što se po automatizmu smatra da će takvo postrojenje unaprijediti sredinu u tom području gde se bude gradilo. Vi imate situaciju da desetine miliona kubika otpadnih voda svake godine se uliva u Moraču, pa i u to područje zagađuju se podzemne vode, zagađuje se zemljište, zagađuje se poljoprivredno zemljište. Imate situaciju da je Kombinat aluminijuma u neposrednoj blizini, imate situaciju da se tu radi o industrijskoj zoni, preko puta imate divlje deponije otpada, eksploataciju šljunka, pored svega toga imate i bazene crvenog mulja. Pozivam Kneževića kao poslanika da utiče da se ova pitanja riješe sa svoje pozicije moći. On je moćniji i od Agencije za zaštitu životne sredine i od mene kao direktora Agencije. Hajde da svi utičemo da pomognemo građanima Botuna”, naveo je Gazdić.

Direktor Agencije navodi da je projekat ocjenjivala stručna komisija, te da je na uvid morala imati izvještaje nadležnih iz 2001. i 2004. godine koji su pokazali da je životna sredina zbog bazena crvenog mulja bila zagađena.

“Vodio sam računa jer sam znao da je pitanje jako problematično i od samog početka smo bili jako neutralni. Htjeli smo upravo da neko stručan pogleda dokumentaciju i da svoju ocjenu. Postupak je vođen na osnovu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i na osnovu podzakonskih akata, apsolutno je sve po zakonu, siguran sam bez jedne proceduralne greške. Svaka komisija mora sadržati i članove i spoljne članove jer Agencija nema kapaciteta da pokrije svaki segment životne sredine. Mi do skora nismo imali u Agenciji mamologa, tehnologa ili hemičare koji se bave upravo tim vrstama projekata i zbog toga smo angažovali ljude koji su doktori nauka. Vidio sam da je Knežević iznosio i neke informacije o primanjima članova komisije. Moram da napomenem da se sredstva članove komisija ne izdvajaju iz državnog trezora, već nosilac projekta je dužan da plati ta sredstva koja idu kasnije članovima komisije koji rade na ovom projektu”, rekao je direktor Agencije.

Poručuje da izgradnja kolektora u Botunu ne zavisi od Milana Gazdića ili od Agencije za zaštitu životne sredine već da se odluka donosi na mnogo većem nivou.

“Ne bježimo od odgovornosti, donosimo teške odluke i trpimo ovakve pritiske već četiri godine. Navikli smo na ovo i kažem još jednom, stojimo na raspolaganju svim nadležnim organima, neka dođu i neka ispitaju cijeli slučaj, ne samo ovaj, nego i sve druge za koje se smatra da su nezakoniti u Agenciji. Ja ih prvi pozivam”, poručio je Gazdić.

On je naveo da je kolektor prošao Prostorni plan Crne Gore i Prostorno urbanistički plan Podgorice.

“Pitam Kneževića ko je dao saglasnost na Prostorni plan i PUP i zašto su u oba ta planska dokumenta dozvolili da stoji kolektor u Botunu. Tako planiran projekat, kada dođe u Agenciju za zaštitu životne sredine, posao Agencije je da da mjere koje će uticati na smanjenje uticaja tog projekta na prirodu. Agencija za zaštitu životne sredine daje set mjera koje će smanjiti uticaj tog projekta na životnu sredinu. Dakle, to je praktično naš posao. Ne odlučujemo mi da li će se neki projekat graditi ili neće. Jednostavno, ako ne postoji alternativa, ako ne postoji mogućnost da se smanje ti uticaji kroz ove mjere, tek u tom slučaju dolazi do negativnog mišljenja”, naveo je Gazdić.

Sledeće

Ekološki aktivista Dragićević podnio prijavu protiv Kneževića zbog prijetnji

Ne propustite

Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.