Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.

Slične teme:regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Ne propustite

Investitori iz Egipta bi da grade eko-rizorte i akva-park u Zeti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Ekonomija

Policija zabranila proteste prevoznika: Blokade od 30 dana ugrozile bi građane i snabdijevanje

Uprava policije saopštila je da je zabranila najavljene proteste Udruženja prevoznika Crne Gore, ocjenjujući da bi višednevne blokade saobraćajnica i graničnih prelaza ozbiljno ugrozile prava građana i funkcionisanje države.

Udruženje prevoznika Crne Gore je u periodu od 17. do 19. marta podnijelo prijave za održavanje javnog okupljanja u više odjeljenja bezbjednosti, putem svog ovlašćenog predstavnika.

Kako je navedeno u prijavama, protesti bi se organizovali u vidu blokade saobraćajnica i graničnih prelaza, čime bi se blokirao saobraćaj teretnih vozila, kako na ulazu i izlazu iz Crne Gore, tako i u tranzitu, u periodu od 23. marta do 23. aprila 2026. godine (30 dana), odnosno do ispunjenja zahtjeva, svakodnevno u trajanju od 24 časa.

Kao razlog organizovanja protesta navedeno je nerješavanje problema nastalih primjenom propisa vezanih za produženje boravka prevoznika u Šengen zoni i zemljama Evropske unije, koji se ograničavanju primjenom Etias uredbe, kao i određenih zahtjeva koji su iz nadležnosti Uprave carina i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i drugi razlozi navedeni u prijavi organizatora.

“Analizirajući podnesene prijave, kao i nakon više obavljenih razgovora i konsultacija sa predstavnikom organizatora, a imajući u vidu karakter, vrijeme i način organizovanja blokada i prijavljenih protesta, kojima bi se u dužem vremenskom periodu ograničio i blokirao transport roba, hrane i drugih usluga od vitalnog značaja za funkcionisanje stanovništva, Uprava policije cijeni da bi se ovakvim načinom organizovanja protesta ozbiljno ugrozila prava i slobode građana, kao i zdravlje ljudi na teritoriji čitave Crne Gore”, navodi UP.

Takođe, ističu, posebno cijeneći praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj neopravdano dugi protesti i blokade saobraćajnica, odnosno graničnih prelaza (u konkretnom slučaju u trajanju od 30 dana), kojima bi se ograničio ili onemogućio transport roba, hrane i usluga, ne mogu predstavljati način ostvarivanja prava na javno okupljanje zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da ovakav vid protesta ne može uživati zaštitu garantovanu navedenim aktima, kao i da razlozi za organizovanje ovakve vrste protesta nijesu srazmjerni i proporcionalni pretežnijem javnom interesu i zaštiti zdravlja ljudi.

“Posebno se ima u vidu da je Uprava policije ranije već dozvolila javno okupljanje ovim organizatorima, koje je realizovano na način što je prevoznicima omogućena protestna vožnja ulicama Glavnog grada, a zatim i blokada transporta robe na svim graničnim prelazima u trajanju od 72 sata, počev od 26. januara 2026. godine, čime je svrha javnog okupljanja – skretanje pažnje na problem prevoznika – već bila ostvarena, odnosno ispunjen je evropski standard „da se vidi i čuje“, dodaje UP.

Imajući u vidu navedeno, Uprava policije je stava da bi svako dalje održavanje protesta na ovakav način imalo za cilj isključivo dodatno ometanje, opterećivanje i ugrožavanje prava građana, te da kao takvo više ne bi imalo karakter mirnog javnog okupljanja.

“Shodno navedenom, Uprava policije i njene organizacione cjeline donijele su Rješenja, u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kojima se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja u organizaciji Udruženja prevoznika Crne Gore, na način, u vrijeme i na mjestima kako je to prijavljeno”, ističe se u saopštenju.

Sa odlukom Uprave policije upoznati su predstavnici organizatora, kojom prilikom im je posebno ukazano na obavezu poštovanja donijetih rješenja, te da bi svako postupanje suprotno istima, od strane članova Udruženja prevoznika – kako pravnih, tako i fizičkih lica – podrazumijevalo preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji od strane Uprave policije.

Ekonomija

Privatnici formirali zalihe goriva za državne rezerve ne za plasman na slobodnom tržištu

Na današnji dan Crna Gora ima svoje rezerve od 44.260 metričkih tona.

To znači da ako dođe do prekida u snabdijevanju, postojeće zalihe mogu pokriti normalno funkcionisanje državnih institucija oko mjesec i po dana.

Takođe, rezerve se ne koriste za regulisanje cijena.

Od 3 centa po litru goriva, prikupljeno je oko 14,6 miliona eura i taj novac je isključivo namijenjen za rezerve, a ne za potrošnju, iako je bilo drugačijih interpretacija.

Crna Gora ima 44.260 tona obaveznih državnih rezervi goriva (benzin + dizel) – što je dio obaveze iz Poglavlja 15, a plan je da se ukupno formira oko 112.340 tona. Ove količine su dovoljne za oko mjesec i po dana normalne potrošnje ako stane uvoz. To nisu rezerve kompanija, već državne.

Ove rezerve ne treba puštati na tržište da bi se regulisale cijene – to nije pametno. Male države poput naše bi brzo ostale bez njih, a to ne garantuje ni smanjenje cijena. Rezerve se koriste isključivo samo za krizu, a ne za dnevnu politiku cijena.

Po Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima (od februara 2025. sa 3 centa po litru), država je dužna da formira 60 odsto ukupnih rezervi potrebnih za Poglavlje 15, a privatni uvoznici 40 odsto. Dakle, rezerve koje su privatnici formirali (40 odsto) su isključivo strateške državne rezerve, a ne njihove. Državni dio kasni jer su u međuvremenu dva tendera propala.

Važno je naglasiti da je zahvaljujući zakonskoj naplati od dodatna tri centa po litru, na prihodnom računu pri Centralnoj banci prikupljeno oko 14,6 miliona eura – isključivo namjenski prihodi za formiranje i čuvanje rezervi, a ne za plate i penzije, kako je bilo navoda u pojedinim interpretacijama.