Politika

Usvojene izmjene Zakona o predsjedniku

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan. Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) nijesu bili u plenarnoj sali tokom glasanja. Rasprava je trajala preko šest sati.

Bulatović: Zakon za Crnu Goru

Predrag Bulatović, u ime predlagač Zakona, poručio je da je ovo “Zakon za Crnu Goru, ne za Mila ili Lekića”.

“Ovim zakonom smo, ne oduzimajući nijednu nadležnost predsjedniku, razgradili norme kako doći do mandatara kojeg će predložiti predsjednik Crne Gore”, kazao je Bulatović.

Pomirenje je, dodaje on, obaveza. Podjele su, kako je naveo, pokušaj politike koja nije politika budućnosti.

“Crna Gora nije ugrožena. Crna Gora se uništava time što nema mandatara, što se ne dozvoljava da se formira vlada… Tačno je da su urušene institucije sistema, ali Ustavni sud je urušen mnogo ranije”, istakao je Bulatović.

Zaključio je da je ova Zakon u skladu sa Ustavom.

Mandić: Grčevita borba za vlast

Predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, kazao je da ne može da prihvati da se parlamentarna većina od avgusta 2020. dijeli i zavađa.

“I pored sve te vaše priče, koliko shvatam, Evropa sad neće sa vama da formira vlast. I to je dobro jer smo registrovali da su najveći glas uzeli od DPS-a. Mislite li da je malo što ste 30 godina vladali Crnom Gorom i da ovako večeras budete ljuti na nas? Zašto je takva grčevita borba da se nastavi taj kontinuitet i tu su najuporniji oni koji nijesu sve vrijeme bili u vlasti”, kazao je Mandić u Parlamentu.

Dobro bi bilo, dodaje lider DF-a, da se rastanemo mirno i civilizovano sa vlašću DPS-a.

“Narod je prelomio 30. avgusta 2020. godine, sada je na lokalnim izborima još ubjedljivija pobjeda… Znate li kakve će biti pobjede kada ova večina raspiše izbore? To će se desiti u jednom momentu. Nekada se držali skoro apsolutnu vlast, a sada vidimo da vašem predsjedniku strane ne dozvoljate da govori u Podgorici”, kazao je Mandić.

Ovim zakonom, ističe on, dajemo mu šansu za nove konsultacije.

“Ovaj zakon će Đukanovića prisiliti da ispunjava dužnosti i mandat da onom kome pripada”, zaključio je Mandić.

Bečić: Nemojte Demokratama dijeliti etikete

Predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, istakao je da nema dileme da na konsultacije o mandataru nijesu pozvani svi oni koji su trebali biti.

“Danas su podizane tenizije i čini se da se sa tim neće zastati, i to nije dobro”, kazao je Bečić i dodao: “Mislim da se pouke građana ne izvlače, već da se srlja u nove podjele, i mislim da će najviše štete imati poraženi na ovim izborima.”

Lider Demokrata naglašava da razumije političku poziciju opozicije, ali poziva da se “ne dijele etikete tako lako”.

“Vezujete nas sa Moskvom, Rusijom… Nijesmo mi ovdje doveli Ruse prije 10-15 godina, nijesam ja potpisivao sporazume sa Deripaskom, nije Demokratska Crna Gora sklapala ugovore sa Jedinstvenom Rusijom, i paktove sa SNS-om i Vučićem… Ali, nemojte da nama dijelite etikete”, naveo je Bečić večeras u Paralamentu.

Poručuje i da je bolje analizirati rezultate izbora i stvarati osnov za pomirenje društva.

“Samo jake institucije, slobodni i ekonomski snažni ljudi su garant vječnosti Crne Gore”, zaključio je Bečić.

Nikolić: Strah od izbora

Andrija Nikolić (DPS) ocijenio je da danas na snazi imamo nastavak pokušaja državnog udara iz 2016.

“Ovo se, prije svega, danas radi iz straha od izbora. Pokušava se kupiti vrijeme, preplašeni od Pokreta Evropa sad i pribjegava se flagrantnom rušenju ustavno-pravnog poretka”, rekao je Nikolić.

Istakao je da se ne može “krpiti” izborna volja građana.

“Danas ste srušili Parlament u pokušaju da srušite predsjednika Crne Gore. Ova akcija koju vodite sa jasnim političkim ciljevima ne može vas opravdati ni pred građanima, ni pred međunarodnim partnerima. Ovo je ozbiljno pravno nasilje za koje se krivično odgovara”, rekao je Nikolić.

Naveo je i da “lideri avgustovske većine tjeraju od sebe stare strahove”. Zakonom je, dodao je poslanik DPS-a, pokušano da se ruši Ustav.

Vuković: Ustavni puč i teški kriminal

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković saopštila je da je u parlamentu u toku ustavni puč, državni udar i teški kriminal, za koji se ide pravo u zatvor

“DF danas, delegiran pravo iz Beograda, brani ovaj nakaradni zakon”, istakla je ona.

Pozvala je većinu u parlamentu da ustanu i kažu joj “šta je to u njoj mafijaško”… Dodala je i da su pristali na “dritaniju”.

Vladimir Martinović (DPS) odgovorio je Vuković da je “najbolje za njen poslanički klub da da danas nijesu ni oglašavali”.

“Na prvom mjestu nam je bila promjena vlasti, a ovi rezultati su pokazali da je Demokratska Crna Gora stub promjena u gotovo svim gradovima”, kazao je on.

“Zakon za Lekića”

Predsjednik FORCE Genci Nimanbegu istakao je da je poslanik DF-a Predrag Bulatović uspio da ga zbuni.

“Poziva se na autoritet predsjednice Đurović, za čiju je smjenu glasao”, pojašnjava on.

Ocjenjuje i da se zakon o kojem se raspravlja može nazvati i “Zakon za Lekića”.

“Predlažu zakon kojim će riješiti sve konfuzije i dileme u Crnoj Gori. Naravno da neće, Stoga, ponavljam priču – moramo biti odgovorni i dosljednji naših položaja i funkcija”, naveo je Nimanbegu.

Sledeće

Milatović: Podgoričani će Dan oslobođenja dočekati sa novom upravom

Ne propustite

DF: Predsjedniku ne oduzimamo nadležnosti; DPS: Ovo je pravno nasilje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.