Politika

Mandić: Imamo jednu od najuspješnijih vlasti koje je imala Crna Gora

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić kazao je da Crna Gora ima najbolju vlast u njenoj istoriji, te da rezultati govore o tome.

On je naveo da vjeruje da će doći do dogovora o formiranju vlasti u Podgorici, te da smatra da Milatović neće dozvoliti sebi da pokuša da pravi vlast sa DPS-om.

“Posao opozicije je da kritikuje i to treba saslušati, ali se ne može pasti pod uticaj medija i dijela javnosti da jedan veliki uspjeh zaobiđe i da se kaže da Crna Gora nije napredovala. Za nešto više od godinu, Crna Gora je usvojila 103 zakona, a do kraja godine vjerujem da će biti usvojeno skoro 150 zakona. Bez tih zakona ne bi imali tri zatvorena poglavlja, povećanje plata, penzija… Imamo rezultate koji nam daju za pravo da kažemo da smo jedna od najuspješnijih vlasti koje je imala Crna Gora u svojoj istoriji. To pokazuju rezultati”, kazao je Mandić u emisiji “Referat” na Gradskoj RTV.

“Crna Gora mora imati dobre odnose sa Hrvatskom“

Prema njegovim riječima, pojedinci potenciraju pogrešne stvari kao ključne probleme. Komentarišući brojne sporove sa Hrvatskom koji traju već tri decenije, Mandić navodi da Crna Gora mora imati dobre odnose sa Hrvatskom.

“Misli li neko u Crnoj Gori da bi Hrvatska odustala od Prevlake, koju tretira kao sastavni dio svoje države, da bi odustala od morske granice koja kontroliše ulaz u Boku kotorsku, pa sve do zahtijeva za promjenu imena bazena, da bi odustali od toga sve da je bilo ili nije Rezolucije o Jasenovcu, Dahau i Mauthauzen. Crna Gora treba pažljivo da radi sa drugim članicama EU i da objašnjava neke stvari koje su rješive, a neke i nisu. Zamisliste da rasprava oko jednog broda utiče na našu evropsku budućnost. Pažljivo, bez nervoze i svađe sa hrvatskim političarima i državom. To su naše komšije i danas i sjutra će to isto biti. Imamo toliko argumenata da dokažemo ispravnost naše pozicije i od toga ne treba odustajati”, poručio je Mandić.

Na pitanje za brojne negativne komentara koji se tiču partije kojoj pripada, Mandić ističe da je očigledno da neko želi da zaustavi Crnu Goru na evropskom putu, te da postoji „jasna politička agenda o tome da treba razbiti ovu parlamentarnu većinu“.- Neko procjenjuje da je važan činilac za održavanje te parlamentarne većine predsjednike Skupštine Crne Gore i predsjednik Nove srpske demokratije i sada se vrlo precizno gađa u tom pravcu kako bi se srušila ova parlamentarna većina. Važno je istaći da Vlada ne može da postoji bez podrške koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’. Morala bi da se raspadne ili bi PES mora da traži nove saveznike. To nije jednostavan proces i ne može brzo da se završi. Neko želi da zaustavi Crnu Goru na evropskom putu. Kada na jednoj strani imamo ocjene ambasadora EU u Crnoj Gori koji nas pozdravlja sa aplauzima, ističući koliko je važno i koliki je to napredak da nakon sedam godina zatvorimo tri poglavlja. Sa druge strane imate pojedine poltičke analitičare, koji takođe imaju pravo na svoje viđenje. Mnogo je lakše samo pisati tekstove- istakao je Mandić.

“Vlada će imati puni legitimitet sve dok za predloge bude glasao 41 poslanik“

Ističe da ima veoma pozitivna iskustva u radu sa premijerom Spajićem.

“Pojedini odluke usvajali smo i dvotrećinskom većinom. Podsjetiću na izbor Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, kao i za izbor Sudskog savjeta. Sada će nam trebati i za reforme Izbornog zakonodavstva, kao i za izbor novih sudija Ustavnog suda. Neko mora da vodi računa o toj kompoziciji, koja je snažna podrška i na kojoj počiva Vlada. Počeli smo kao parlamentarna većina sa 46, a sada imamo 53 poslanika i na korak smo od dvotrećinske većine. Tu stabilnost u parlamentu, neko od ovih koji napadaju i žele da obore Vladu, prepoznaju da postoji jedan krivac za tako stabilnu parlamentarnu većinu i zato su jaki udarci. Sve je to politika, a najvažnije je da imamo jake argumente”, kazao je Mandić.

Poručuje da nakon izbora u Beranama, gdje je parlamentarna većina osvojila preko 80 odsto glasova, niko ne pominje da je Vlada izgubila legitimitet.

“Nezavisno od tih 80 odsto u Beranama, Vlada će u Parlamentu da padne onda kada za njene predloge ne bude glasao 41 poslanik. Sve do tada Vlada ima puni legitimitet. Ne dajem sebi zasluge za to, jer je zaslužan svaki poslanik parlamentarne većine, ali negdje kao predsjednik Skupštine dajem neki osnovni ton očuvanju tog jedinstva. Stabilnost je preduslov za sve ovo o čemu govorimo. Smatram da radimo jedan dobar posao. Ponosan sam na sve ono što smo uradili u proteklih godinu”, istakao je Mandić.

“Na briselskim adresama ne vidim negativno raspoloženje prema CG“

Komentarišući otkazivanje sastanka sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom Mandić je kazao da je u telefonskom razgovoru koji je uslijedio dobio njenu potpunu podršku.

“Ne bih barjačio time što nas je neko sa strane pohvalio. Crna Gora je država koja ima državotvornost dugi niz decenija, to podrazmuijeva da kada ste država i oni koji su vam partneri imaju svoje interes da vode računa o svojim državama i svom narodu. Tako i ovi koji prema Crnoj Gori ponekad nastupaju sa pozicije ucjene i nekog zaustavljanja. Sve će se to prevazići ako budemo dovoljno uporni i budemo dovoljno radili predstavljajući naše argumente da zaslužujemo da budemo sljedeća članica EU”, kazao je Mandić

Nije primijetio, kako ističe, kod bilo koga od funkcionera EU ili na nekoj od važnih briselskih adresa, negativno raspoloženje prema Crnoj Gori.

“Čak i ovaj problem koji je javno saopšten kroz deset tačaka susjedne Hrvatske i tu se radi o najobičnijoj bilaterali, počev od broda, preko odštete za ljude koji su bili u Morinju, do pitanja kopnene i morske granice. Svi vode računa o svom interesu, Hrvati o svom a mi treba da nađemo puteve kako da zaštitimo interese Crne Gore”, istakao je Mandić.

Mandić se osvrnuo i na stanje u pravosuđu i činjenicu da se pred crnogorskim sudovima vode dugotrajni sudski procesi od kojih se neki, poput suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, odlažu i dvadeset puta.

“Kada je bio sudski proces protiv mene, kolege Kneževića, Čađenovića i srbijanskih državljana u jednom lažnom suđenju imali ste brzo potvrđivanje optužnice, imali ste suđenje gotovo svakog dana, osim vikendom, proces je tekao bez ikakvog problema da bi se što prije došlo do prvostepene presude. Kada je neko drugi u pitanju onda možete da taj isti ZKP zloupotrijebite da bi ste 20 puta odložili suđenje. Treba da se nađe mjera da se kroz promjenu ZKP spriječe opstrukcije od strane branilaca, advokata, sudije ili bilo kog drugog. I ta izmjena zakona može mnogo da pomogne ali smo danas u Parlamentu jasno saopštili da nije rješenje da nekog ko je uhapšen umjesto tri godine držite u pritvoru pet godina. Ako neko pet godina provede u pritvoru a dokaže da je nevin ko će njemu da nadoknadi tih pet godin”, kazao je Mandić ističući da su mnogobrojni problemi u sudstvu, te da ono što je „kvareno 30 godina ne možete ispraviti za godinu dana“.

Najveća kompromitacija bezbjednosnog sektora je, kako kaže, što su građani u Crnoj Gori veoma lako mogli da vide inspektora policije ili policijskog funkcionera koji raspolaže ogromnim bogastvom ili nekretninama, a da njegova plata zadovoljava potrebe da ima maksimalno kvalitetan život, ali bez luksuza.

“Kada se počelo braniti to bogastvo i kada je došlo do promjena 30. avgusta, imali smo problem da su vještim manipulacijama, govorili da su to veliki profesionalci. Sada smo dobili novog direktora Uprave policije, a dobili smo uvjeravanja da nema mrlje u svojoj karijeri i želimo da pokaže sve što zna. Prvo želimo da vidimo koje će saradnike da izabere, te da li će to biti profesionalci koji su upamćeni po sumnjivim odnosima sa ljudima iz svijeta kriminala ili ljude koji imaju i policijsku pozadinu koji su profesionalci u svom poslu”, naveo je Mandić.

“Rukopis bivšeg režima“

Komentaršiću postavljanje Ivice Janovića za šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost, Mandić navodi da u brojnim napadima prepoznaje „rukopis bivšeg režima“.

“Oni su mnogo zabrinuti da li će se otkriti sva nepočinstva koje su radili ljudi iz bivšeg režima. Volio bih da se otkriju sva, prvenstveno ona najteža. Biće izglasan i Anketni odbor, koji će se baviti onim temama koje su pomalo zaboravljene, a koje bi trebalo da podstaknu policiju i tužilaštvo da se riješe neki stari slučajevi koji i danas opterećuju život u Crnoj Gori”, istakao je Mandić.

Poručuje da Crnoj Gori postrebno otvaranje tajnih dosijea, te da se mnogo radilo na tome da se služba uništi.

“Ne možete da imate oboljelu policiju, tužilaštvo i sudstvo, a služba Državne bezbjednosti da je zdrava. Upravo su ljudi iz te službe, a naročito Sedma zloglasna uprava službe DB-a, koja je i osnovala kriminalne klanove. Sve je počelo sa tog mjesta. Rukopise tih ljudi prepoznajem”, kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, jasni su uticaji pojedinih država na Crnu Goru, ali da vlast mora da vodi računa da svaka odluka bude u interesu građana.

Slične teme:andrija mandić Crna gora

Sledeće

DPS aktivirao dimnu bombu u Skupštini Crne Gore (VIDEO)

Ne propustite

Beriša: Zašto su u Crnoj Gori penzije 2013. bile 30 odsto niže od naših, dok su sada 280 odsto veće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.