Pitanje srpskog jezika je nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. godine postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

On je u intervjuu za “Večernje Novosti” naveo da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

“Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima DPS i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni. DPS je zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori. Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog. Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine”, kazao je Mandić.

Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da manipuliše raznim neistinama i poluistinama.

“Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina. Smatram da nam je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi, pa tako i Crnoj Gori, prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvolimo da naša zemlja nastavi da kopni, već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore, privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD”,  kazao je Mandić.

Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.

“Crna Gora je danas lider u regionu kada su u pitanju plate i penzije. Uzmimo 2010. godinu, kada je na vlasti bio DPS kao primjer, prosječna plata je tada iznosila 479 eura, a prije promjene vlasti 2020. godine 532 eura, znači za deset poslednjih godina vladavine DPS ona je uvećana svega 53 eura. Danas je prosječna plata hiljadu eura. Nemam sumnje da će ova vlada trajati pun mandat i pred njom su veliki infrastrukturni projekti, prije svega izgradnja auto-puta prema Beogradu, rekonstrukcija pruge Beograd-Bar i valorizacija barske luke. Lideri smo u procesu evropskih integracija i imamo ambiciozan plan da do kraja godine zatvorimo četiri, a do kraja 2026. sva pregovaračka poglavlja”, kazao je Mandić.

Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće

“Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz tzv. suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine”, kazao je Mandić.

Nažalost, dodaje, komunizam je u Crnoj Gori ostavio brojne posljedice, prije svega u vidu idolopoklonstva i straha od represivnog aparata i to je vješto koristio i DPS.

“Na nama je da ovo društvo u potpunosti oslobodimo od straha i smatram da je veliki prvi korak ka tome bio i popis jer smo prvi put imali ljude koji su bez ikakvog pritiska rekli ko su, šta su, kojim jezikom govore i koje su vjere”,  dodao je Mandić.

Kaže da je srpski narod u Crnoj Gori uvijek pružao ruku pomirenja svojim rođacima Crnogorcima i prvi su pokretali teme prevazilaženja ideoloških podjela kojima je bivši režim manipulisao.

Smatra da se Crna Gora nakon promjene vlasti, a posebno nakon ulaska koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u samu Vladu, izvukla iz raznih trouglova i sfera uticaja, uključujući i one koji su našu zemlju vrlo dugo koristili za razna međunarodna potkusurivanja.

“I u izbornoj kampanji i nakon nje zalagali smo se da se na prvo mjesto stave građani ove zemlje, a da se sa našim komšijama i međunarodnim partnerima odnosi grade na međusobnu korist. Došlo je vrijeme da se radi za interes i po volji građana Crne Gore, naravno uz to gradeći najbolje odnose sa svima u regionu, a posebno sa Srbijom, sa kojom imamo najbliže istorijske, kulturne i svake druge veze”, kazao je Mandić.

Na pitanje je li tačno da je u sjenci Milana Kneževića po pitanju naklonosti vlasti Srbije i da je tome doprinijelo što je ublažio retoriku, Mandić navodi da on i Knežević imaju naklonost građana koji su njima i njihovim političkim organizacijama dali glas na izborima.

“Obojica smo predsjednici parlamentarnih stranaka i zajedno sa stranačkim organima donosimo političke odluke shodno programskim principima za koje se zalažemo. Kako je govorio nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, ako mi ne možemo da donosimo odluke u našoj zemlji, onda nama i ne treba vlast. To je, nažalost, u Crnoj Gori dugo važilo jer su odluke donosili razni strani faktori preko ambasada. Godinama sam se borio da se odluke o našoj zemlji donose u našoj zemlji, odnosno u Skupštini i Vladi i da Crnom Gorom ne upravlja niko osim građana. Kroz politički život vodim se jednom jednostavnom maksimom – da uvijek treba da pronalazimo ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Ponavljam činjenicu na koju sam ponosan a to je da Crna Gora nikada nije bila ujedinjenija i posebna mi je čast što se nalazim na čelu 28. saziva Skupštine koji upravo na tim principima pravi istorijske rezultate. Prvi put u Vladi Crne Gore imamo Srbe, Crnogorce, Bošnjake, Albance…”, kazao je Mandić.

Govorio je i o spekulacijama da djelovi Mitropolije grade svoju „zonu uticaja“ nezavisno od SPC i navodi da Srpska pravoslavna crkva ima svoje jasno ustrojstvo i misli da vođeni promišlju Božjom, na jedinstvu i pomirenju, sa pastirskom brigom prema vjerujućm narodu, uvijek najviše rade crkveni velikodostojnici predvođeni patrijarhom Porfirijem.

“Ne mislim da Mitropolija crnogorsko-primorska može da izađe iz njenog prirodnog mjesta u okviru SPC, već da je istina ono što često kaže Matija Bećković, da je Mitropolija crnogorsko-primorska dika Srpske pravoslavne crkve”,  kazao je Mandić.

Sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dodaje, ima odnose i komunikaciju kakvi dolikuju dvojici ljudi koji se znaju dugi niz godina i bore za interese srpskog naroda.

“Volio bih da i drugi političari u regionu, a i šire, imaju taj nivo otvorenosti, prijateljstva i razumijevanja. Kada je u pitanju njegova posjeta, siguran sam da su u pitanju samo tehnički detalji usklađivanja rasporeda. Crna Gora svoje prijatelje uvijek dočekuje raširenih ruku”,  zaključio je Mandić.