“I sada žele kroz cijene vode taj problem da prenesu na građane. E to neće moći”,  saopštio je Spajić.

Spajić je naveo da vodovodna preduzeća koja su u problemu moraju sama naći rješenje za problem koji su, kako je rekao, sami napravili.

“Ukoliko nisu sposobni, kao direktori neka daju ostavku. Oni koji nisu sposobni da riješe problem Vodovoda, nego žele da prebace lopticu na građane, mogu da zaborave na takav princip. Neće se desiti povećanje cijene vode “, naveo je Spajić.

Cijenu vode u Crnoj Gori na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima iz 2018.godine reguliše Regulatorna agencija za energetiku. To čine od 2020.godine na osnovu usvojene metodologije. Ranije, dakle prije ovog zakona, to su činile lokalne samouprave. Prema proceduri Vodovod pošalje zahtjev RAE, oni odobre, vrate i ta se dokumentacija dostavlja gradonačelniku, a iz te institucije Skupštini Glavnog grada kao osnivaču Vodovoda.

Aleksandar Nišavić, direktora Vodovoda, kaže za „Dan“ da kada dajemo izjave na ovako osjetljive teme, neophodno je da svi u sistemu imamo prije svega jedan nivo poštovanja prema usvojenim zakonima, procedurama i ništa manje značajno- prema pojedincima koji su se u veoma teškom trenutku odrekli komfora i preuzeli da upravljaju državnim i lokalnim preduzećima, a koja su u velikom broju slučajeva dovedena do stečaja.

“Takođe, sa najviših državnih funkcija bi trebalo koristiti svaku moguću priliku da se javnost i građani informišu ispravno i govori činjenicama, jer sve ostalo nas samo odvlači od suštine i dugoročnog rješavanja problema”,  rekao je Nišavić.

Poštujući veliki broj obaveza premijera i resora za koje je nadležan, prihvatljivo mi je i opravdano da on do detalja nije upoznat o proceduri obračuna i usvajanja cijena u društvima koja potpadaju pod regulisanim komunalnim djelatnostima.

On je podsjetio na sve ono na šta ukazuje od kada je imenovan za direktora Vodovoda.

“Cijene za regulisane komunalne djelatnosti o kojima je premijer danas govorio se od 2020. godine uređuju metodologijom koju sprovodi RAE, osnovana 22. januara 2004. godine od strane Vlade. Dakle, onaj ko je mogao da utiče na predviđeni rast cijena u prethodnom periodu je upravo premijer sa nadležnim ministarstvima i agencijama, koji je na mnoge apele Udruženja vodovoda Crne Gore mogao da reaguje, na način što bi se po hitnom postupku radile izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima i prilagođavanje prepisane metodologije stvarnom stanju vodovodnog sistema u Crnoj Gori. Sve ostalo je bježanje od stvarnosti i zaista prebacivanje loptice u tuđe dvorište”,  naveo je Nišavić.

Direktor Vodovoda poručuje da premijer ne može rješenje problema tražiti u ostavkama pojedinaca.

“Ako na činjenicu da vam drugi uređuje cijenu usluge koja vam je osnovni prihod, a to je Vlada, dodate činjenicu da vam drugi svojim odlukama drastično uvećava troškove poslovanja, a to su Vlada i osnivač, i vi se pored svega toga prihvatite da upravljate društvom sa ograničenom odgovornošću, koje je pored činjenica zatečeno sa izraženo zapuštenom opremom, milionskim dugovima i velikim brojem spornih potraživanja, zaista je poslednje što je potrebno da premijer za sve dugogodišnje, goruće, hronične, zajedničke probleme upire prstom u pojedince i traži rješenje u ostavkama. Iako nikom od nas to ne bi bio problem da uradi iste sekunde, mislim da bi premijer trebalo malo više da cijeni ljude koji su se prihvatili ovih nezahvalnih uloga i da nam svima da vjetar u leđa aktivnijim uključivanjem resora nadležnih za ovu oblast, te da se država konačno okrene vodnom sektoru i zajedničkim snagama, voljom i radom uspijemo spasiti ovu, slobodno mogu reći najvažniju granu komunalnih djelatnosti i usluga koju pružamo građanima Crne Gore”,  naveo je direktor Vodovoda.

Predsjednik upravnog odbora Udruženja vodovoda Crne Gore Milan Bulatović smatra da su Zakon o komunalnim djelatnostima i metodologija o utvrđivanju cijena „uništili vodovodni sistem“.

“U sklopu zakona je metodologija za obračun cijena koja je data RAE koja se bavi tim pitanjem. Mi smo tvrdili da zakon nije primjenjiv. Poslije kovid krize i strahovite inflacije hlor je poskupio za preko 300 posto, vodomjeri su poskupili za preko 150 posto, kao i vodovodni materijal i sve ono što tvori našu cijenu. Prije ovog zakona, dvije trećine vodovodnih preduzeća je poslovalo pozitivno, a na kraju ove godine vjervatno nijedno društvo neće iskazati pozitivni poslovni bilans”, naveo je Bulatović.