Priroda i društvo

Nišavić: Premijer ne zna procedure obračuna i usvajanja cijena vode

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić odgovorio premijeru Milojku Spajiću koji je juče kazao da Pokert Evropa sad neće podržati nove cjenovnike.

Nećemo dozvoliti povećanje cijena vode gdje god je PES uključen u vršenju vlasti, neće imati podršku nijedan Vodovod, ni podgorički, ni danilovgradski, ni bilo koji drugi poručio je Milojko Spajić, premijer, sa pres konferencije o programu Evropa sad 2. Premijer nije obajsnio kako će to sprovesti pošto se radi o zakonom regulisanoj djelatnosti, a poštovanje zakona nije stvar volje.

Premijer je kazao da su vodovodna preduzeća u problemu jer je 43. Vlada potpisala kolektivni ugovor bez ikakve strategije. Primjenom tog kolektivnog ugovora zarade u komunalnoj oblasti su porasle.

“I sada žele kroz cijene vode taj problem da prenesu na građane. E to neće moći”, saopštio je Spajić.

Spajić je naveo da vodovodna preduzeća koja su u problemu moraju sama naći rješenje za problem koji su, kako je rekao, sami napravili.

“Ukoliko nisu sposobni, kao direktori neka daju ostavku. Oni koji nisu sposobni da riješe problem Vodovoda, nego žele da prebace lopticu na građane, mogu da zaborave na takav princip. Neće se desiti povećanje cijene vode “, naveo je Spajić.

Cijenu vode u Crnoj Gori na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima iz 2018.godine reguliše Regulatorna agencija za energetiku. To čine od 2020.godine na osnovu usvojene metodologije. Ranije, dakle prije ovog zakona, to su činile lokalne samouprave. Prema proceduri Vodovod pošalje zahtjev RAE, oni odobre, vrate i ta se dokumentacija dostavlja gradonačelniku, a iz te institucije Skupštini Glavnog grada kao osnivaču Vodovoda.

Aleksandar Nišavić, direktora Vodovoda, kaže za „Dan“ da kada dajemo izjave na ovako osjetljive teme, neophodno je da svi u sistemu imamo prije svega jedan nivo poštovanja prema usvojenim zakonima, procedurama i ništa manje značajno- prema pojedincima koji su se u veoma teškom trenutku odrekli komfora i preuzeli da upravljaju državnim i lokalnim preduzećima, a koja su u velikom broju slučajeva dovedena do stečaja.

“Takođe, sa najviših državnih funkcija bi trebalo koristiti svaku moguću priliku da se javnost i građani informišu ispravno i govori činjenicama, jer sve ostalo nas samo odvlači od suštine i dugoročnog rješavanja problema”, rekao je Nišavić.

Poštujući veliki broj obaveza premijera i resora za koje je nadležan, prihvatljivo mi je i opravdano da on do detalja nije upoznat o proceduri obračuna i usvajanja cijena u društvima koja potpadaju pod regulisanim komunalnim djelatnostima.

On je podsjetio na sve ono na šta ukazuje od kada je imenovan za direktora Vodovoda.

“Cijene za regulisane komunalne djelatnosti o kojima je premijer danas govorio se od 2020. godine uređuju metodologijom koju sprovodi RAE, osnovana 22. januara 2004. godine od strane Vlade. Dakle, onaj ko je mogao da utiče na predviđeni rast cijena u prethodnom periodu je upravo premijer sa nadležnim ministarstvima i agencijama, koji je na mnoge apele Udruženja vodovoda Crne Gore mogao da reaguje, na način što bi se po hitnom postupku radile izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima i prilagođavanje prepisane metodologije stvarnom stanju vodovodnog sistema u Crnoj Gori. Sve ostalo je bježanje od stvarnosti i zaista prebacivanje loptice u tuđe dvorište”, naveo je Nišavić.

Direktor Vodovoda poručuje da premijer ne može rješenje problema tražiti u ostavkama pojedinaca.

“Ako na činjenicu da vam drugi uređuje cijenu usluge koja vam je osnovni prihod, a to je Vlada, dodate činjenicu da vam drugi svojim odlukama drastično uvećava troškove poslovanja, a to su Vlada i osnivač, i vi se pored svega toga prihvatite da upravljate društvom sa ograničenom odgovornošću, koje je pored činjenica zatečeno sa izraženo zapuštenom opremom, milionskim dugovima i velikim brojem spornih potraživanja, zaista je poslednje što je potrebno da premijer za sve dugogodišnje, goruće, hronične, zajedničke probleme upire prstom u pojedince i traži rješenje u ostavkama. Iako nikom od nas to ne bi bio problem da uradi iste sekunde, mislim da bi premijer trebalo malo više da cijeni ljude koji su se prihvatili ovih nezahvalnih uloga i da nam svima da vjetar u leđa aktivnijim uključivanjem resora nadležnih za ovu oblast, te da se država konačno okrene vodnom sektoru i zajedničkim snagama, voljom i radom uspijemo spasiti ovu, slobodno mogu reći najvažniju granu komunalnih djelatnosti i usluga koju pružamo građanima Crne Gore”, naveo je direktor Vodovoda.

Predsjednik upravnog odbora Udruženja vodovoda Crne Gore Milan Bulatović smatra da su Zakon o komunalnim djelatnostima i metodologija o utvrđivanju cijena „uništili vodovodni sistem“.

“U sklopu zakona je metodologija za obračun cijena koja je data RAE koja se bavi tim pitanjem. Mi smo tvrdili da zakon nije primjenjiv. Poslije kovid krize i strahovite inflacije hlor je poskupio za preko 300 posto, vodomjeri su poskupili za preko 150 posto, kao i vodovodni materijal i sve ono što tvori našu cijenu. Prije ovog zakona, dvije trećine vodovodnih preduzeća je poslovalo pozitivno, a na kraju ove godine vjervatno nijedno društvo neće iskazati pozitivni poslovni bilans”, naveo je Bulatović.

Izvor: Dan

Sledeće

Zbog tragedije u Novom Sadu, sjutra Dan žalosti u Crnoj Gori

Ne propustite

Rektor Božović i ambasador Rodić o jačanju akademskih veza Crne Gore i Srbije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.