Politika
Spajić: Naš fokus su ljudi i bolji standard, za prosvjetu 100 miliona
Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.
Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.
“Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer”, rekao je Spajić.
On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.
“Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”, rekao je Spajić.
“Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano”
On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.
Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.
“To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo”, kazao je Spajić.
Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.
“Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi”, podvukao je Spajić.
Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.
Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.
“Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine”, rekao je premijer.
Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.
“Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se”, kaže premijer
Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.
“Kriminalne grupe u panici”
On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.
“Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne”, rekao je Spajić.
On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.
“Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve”, rekao je Spajić.
On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.
“Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura”, naveo je premijer.
On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.
Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.
“Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade”, rekao je Spajić.
Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.
“Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada”, naglasio je premijer.
Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.
“Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način”, istakao je premijer.
On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…
Sve opštine se moraju povezati
Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.
“Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora”, rekao je premijer.
On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.
“Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, kazao je premijer.
Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.
“Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, naglasio je Spajić.
Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.
Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.
“Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu”, rekao je premijer.
Naglasio je da je to krupan korak naprijed.
“Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti”, rekao je.
Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.
Inflacija više nije tako veliki problem
Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.
“To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju”, rekao je premijer.
Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.
On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.
Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.
“Ima više opcija ali vidjećemo”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.
“Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale”, rekao je premijer.
On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.
Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.
“To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji”, rekao je premijer.
Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.
“Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine”, kazao je.
Premijer navodi da se suočava sa napadima od ljudi koji varaju birače, koji nemaju nikava rješenja i nikakve ideje.
“Evo ponudite, dajte da vidimo. Da vidimo šta vi znate. Ali nema, ne javljaju se. Nula, tajac”, podvukao je Spajić.
U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.
Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.
A efekat je višeslojan.
Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.
Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.
Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.
To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.
U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.
Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.
I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.
A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.
(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)
Politika
Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada
Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.
Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.
“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.
Politika
Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove
Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.
Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.
Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.
Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.
Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.
Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.
-
Hronika2 дана ranijePucnjava u Zeti, policija opkolila lokal
-
Sport3 дана ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Hronika1 дан ranijeUhapšen Zećanin, osumnjičen za pucnjavu u Golubovcima
-
Hronika22 сата ranijeTrostruko ubistvo u Podgorici, policija traga za Vehidom Murićem
-
Politika2 дана ranijeŽivković: DPS na 28 odsto podrške, PES na 15
-
Politika1 дан ranijeOd Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata
-
Politika2 дана ranijeMujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada
-
Hronika2 дана ranijeDanilo Mandić osuđen na godinu dana zatvora zbog oduzimanja službenog vozila Skupštine

