Connect with us

Zeta

Zeta bez mjesnih zajednica još neko vrijeme

mjesne zajednice zeta

Opština Zeta još nije pokrenula proceduru za formiranje mjesnih zajednica, koje su prvi nivo vlasti. One bi trebale da postoje iz više razloga, između ostalog, zbog principa decentralizacije, efikasne uprave bliske građanima, zarad demokratskog konstituisanja organa vlasti koji donose odluke u korist lokalnog stanovništva, tu je i pravo građana da učestvuju u obavljanju javnih poslova te lakša komunikacija građana sa nadležnim službama.

Kako sada stvari stoje reklo bi se da formiranje ovih tijela nije prioritet novog rukovodstva. Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, kaže da je u njihovom fokusu formiranje službi i preduzeća.

“U našem fokusu, je prije svega, formiranje službi i preduzeća koje će se baviti problemima i interesima građana. Ove stvari su u ovom trenutku prioritet, da ih postavimo na noge, kako bi naša Opština profunkcionisala u punom kapacitetu. Naravno, nećemo zanemariti ni mjesne zajednice, koje će biti spona između Opštine i građana, ali smo trenutno bazirani na ove vitalne i goruće stvari bez kojih Opština ne može početi sa radom. Ni Opštine koje godinama funkcionišu još nemaju osnovane i funkcionalne mjesne zajednice”, rekao je Asanović za Dan.

Odbornici u Skupštini opštine Zeta smatraju da bi trebalo formirati mjesne zajednice. Odbornik Demokrata Nikola Rajović, smatra da tu odluku što prije treba donijeti.

“Apsolutno da treba što prije formirati mjesne zajednice, ali da ne funkcionišu kao što su do sada funkcionisale, da idu na ruku vlasti, ili određenim političkim liderima, već samo mještanima to jeste građanima. Naravno da su MZ bitne, jer u budućem sa njihovim formiranjem, one će se isključivo baviti aktuelnim pitanjima mještana i njihovim problemima. Realizacija i rješavanje takvih problema i zahtjeva olakšava život mještanima, a i ujedno pospješuje rad kako opštine, tako i države. Stoga odluka o MZ treba da bude donešena u što skorijem roku, jer sa njihovim formiranjem mnogo više dobra se može uraditi za našu Zetu i Zećane”, smatra Rajović.

Istog mišljenja je i Nebojša Domazetović, odbornik DF-a.

“S obzirom na to da su mjesne zajednice dio jedinstvenog sistema lokalne samouprave i oblik neposrednog učešća građana u vršenju javnih poslova, smatram da je njihovo formiranje potrebno završiti što prije. Tako se stvaraju uslovi za što efikasnije vršenje poslova i zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva. Mjesne zajednice, kao prvi nivo vlasti, su vrlo značajne za građane i očekujem da će se ta odluka donijeti i naći pred odbornicima u Skupštini opštine Zeta. Ja ću svakako iznijeti svoje mišljenje i svoj stav po ovom pitanju i smatram da neću biti usamljen, a rukovodstvo opštine će razmotriti ovu inicijativu i odlučiti o njoj”, kazao je Domazetović za Dan.

Mjesne zajednice birati na izborima

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) smatra da se organi mjesnih zajednica moraju birati na demokratskim izborima, neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

„Umjesto da budu ključni instrument za učešće u donošenju odluka i pokretač samoorganizovanja građana/ki, mjesne zajednice postale su partijski punktovi čiji je zadatak upravo suprotan – mjesto gušenja građanskih inicijativa i sredstvo za zaokruživanje aspolutne partijske kontrole na svim nivoima“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.

Ona je dodala da CDT ovom inicijativom želi da vrati participativnu demokratiju na najniži nivo organizovanja lokalnih zajednica, jer ta vrsta demokratije jeste nešto što je davno zaboravljeno u našoj politici.

Sadašnji modeli izbora prema riječima Gvozdenović ne predstavljaju ništa drugo do fingiranje demokratije što, kako je kazala, političke partije koriste za očuvanje svojih monopola, i guše građansku inicijativu.

„Ovo se odnosi, prije svega, na zbor građana kao način izbora, koji se oglašava na oglasnoj tabli mjesne zajednice, gdje izborni proces traje sedam dana i ni na jedan način ne omogućava stvarnu participaciju. Ovom zboru treba da prisustvuje određeni broj građana, ali nam nije jasno kako se utvrđuje da li ti građani zaista i pripadaju toj mjesnoj zajednici. Budući da je pitanje prebivališta i boravišta odavno otvoreno kao problem izbornog procesa, možete zamisliti kako izgledaju ovi izbori tj. zbor građana“, kazala je Gvozdenović.

O drugom modelu – sistemu imenovanja organa mjesnih zajednica na osnovu Odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada, dodaje da, takođe ne treba posebno trošiti riječi.

„Stvoren je sistem da Glavni grad i političke partije kontolišu većinu u Savjetu, kao izvršnom organu mjesne zajednice, pa nije ostavljen nikakav prostor za samoorganizovanje građana/ki“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a.

Korišćenje ova dva modela, smatra Gvozednović, dovelo je do toga da su izostale ozbiljnije građanske inicijative, stvarna participacija građana/ki, a mjesne zajednice ne služe svojoj izvornoj svrsi.

„Zbog svega ovoga ne treba da čudi podatak da nakon četiri godine od usvajanja Zakona o lokalnoj samoupravi čak devet jedinica lokalne samouprave nije uskladilo svoje statute i opšte akte tj. nije donijelo nove odluke o mjesnim zajednicama. Ovim se šalje jasna poruka da njihovo funkcionisanje nema prioritet u vršenju lokalne vlasti. Postupanje po starim propisima je suprotno zakonu i Ustavu, a jedan takav primjer bilo je imenovanje Odbora povjerenika za mjesne zajednice u Glavnom gradu, koje je kao nezakonito i neustavno poništeno u sudskom procesu. Odluke Upravnog i Ustavnog suda, nakon kojih je Glavni grad izvršio usklađivanje akata sa novim zakonodavnim rješenjima, nijesu motivisale ostale opštine na zakonito postupanje“, kazala je Gvozdenović.

CDT smatra da je prošlo vrijeme da se interesi građana podrede politici i da svi zajedno krenemo u suprotan proces.

„Da bi taj proces pokrenuli, jedan od važnih preduslova su transparentni, demokatski i nefingirani izbori koji moraju građanima omogućiti stvarnu participaciju u donošenju odluka, a naročito na najnižim nivoima ogranizovanja građana. Nama trebaju inicijative odozdo, a političari su se svojski potrudili da ovim partitokratskim sistemom svaku inicijativu uguše u samom začetku“, zaključila je Gvozdenović.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Zeta se nada dogovoru s Tuzima oko groblja i crkve

zeta tuzi

Arbitražna komisija sredinom juna trebala bi da završi proces razgraničenja Tuzi i Podgorice, nakon čega bi granice trebale da nacrtaju i imovinu podijele Zeta i Podgorica.

Jedan od većih izazova u procesu razgraničenja biće granice između Tuzi i Zete u dijelu Mataguža. Granica bi trebala da bude ulica, i tako bi crkva Svetog Nikole i groblje oko nje pripali Tuzima, a kapela preko puta Zeti. Pravno gledano razgraničenja između ove dvije opštine neće biti, jer se trenutno teritorija Zete vodi na Glavni grad sa kojim se Tuzi razgraničavaju. Kako saznajemo iz Arbitražne komisije još nijesu stigli do razgraničenja u dijelu Mataguža. Kažu i da razgraničenja između Tuzi i Zete neće biti jer je pravno gledano Zeta trenutno teritorija glavnog grada.

Potpredsjednik Opštine Zeta Aleksandar Marković smatra da će se nakon razgraničenja Tuzi i Podgorice lako dogovoriti o granicama u Matagužima. On je rekao da sa Tuzima imaju dobre odnose i saradnju.

“Sa njima ćemo lako naći zajednički jezik. Odlučeno je da Zeta ne bude dio razgraničenja zajedno sa Tuzima i Podgoricom, nego se sada prvo razgraničavaju Glavni grad i Tuzi. Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore jasno je naznačeno koje katastarske opštine pripadaju nama i tako će i biti po završetku razgraničenja. Niti mi možemo uzeti njihovo, niti oni naše. Sa rukovodstvom Opštine Tuzi imamo dobre odnose i lako ćemo se dogovoriti oko granica”,  kaže Marković.

Odluka Arbitražne komisije je konačna i pravo žalbe ne postoji.

“Nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije, ali mi možemo poslije da se sa Tuzima dogovorimo jer ne želimo da crkva bude u jednoj opštini, a kapela u drugoj. Lako ćemo se dogovoriti da to pripadne Zeti. Mislim da ćemo to lako dogovoriti jer su inače i ranije, dok je na čelu Opštine Tuzi bio Nik Đeljošaj, bili raspoloženi da tako bude. Podgorica sigurno sada ne zastupa naše stavove onako kako treba, tako da ćemo postići dogovor sa Tuzima čim se taj proces završi. Ako se gleda s te strane da nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije mi jesmo došli pred svršen čin, ali s obzirom na dobre odnose sa rukovodstvom Opštine Tuzi računamo da ćemo se lako dogovoriti. Ne vjerujem da ne možemo doći do dogovora”,  ističe Marković.

Marković očekuje da će razgraničenje Zete i Podgorice brzo početi.

“Ako smo već morali da idemo u dva procesa logičan slijed događaja je da se Tuzi prvo razgraniče jer su prije nas postali samostalna opština. Mi možemo da se zaštitimo tako što ćemo se dogovoriti sa Opštinom Tuzi koji su mnogo korektniji u pregovorima od Podgorice. Imamo neke nezvanične sastanke sa Opštinom Tuzi, a u narednom periodu ćemo javnost obavijestiti. Građani ne treba da brinu, biće svi zadovoljni razgraničenjem”, kaže Marković.

On kaže da će pokušati da kroz Odbor za razgraničenje postignu dogovor, te ukoliko im to ne pođe za rukom ne bježe ni od arbitraže.

“Pokušaćemo da nađemo zajednički jezik. Nakon prvog sastanka biće svakome jasno da li odmah ići na arbitražu ili zakazati naredni sastanak. Dao bih šansu komunikaciji da nađemo zajednički jezik što do sada nijesmo mogli”, kaže Marković.

U Arbitražnoj komisiji interese Opštine Tuzi zastupaju Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade, Nermin Alibašić, sekretar SO Tuzi i Emin Hadži, sekretar za razvoj i projekte, dok su u Odboru za razgraničenje ispred Zete predsjednik Opštine, Bojan Popović, bivši sekretar za finansije, i Miroslav Brajović, predsjednik OO Nove u Zeti.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da članovi Organizacionog odbora ne moraju biti zaposleni u Opštini, ali moraju biti delegirani od strane SO da predstavljaju Zetu u razgraničenju sa drugim opštinama.

“Nigdje ne piše da moraju biti u opštinskim strukturama. Što se tiče Bojana Popovića on je od početka u priči oko razgraničenja i dao je svoj puni doprinos tako da smatram da to što ne radi više u Opštini nije razlog da ne bude u Organizacionom odboru za razgraničenje. Svi naši članovi odbora su građani Zete i izabrala ih je SO”, rekao je Asanović.

Izvor: Dan

Continue Reading

Zeta

Kroz Zetu voze samo dva autobusa

autobus botun

Sa samo dva autobusa Opština Zeta je organizovala prevoz unutar naselja.

Dakle, na preko 16.000 stanovnika dva autobusa, a pošto organizovati znači proces dovođenja nečega u red, uspostavljanje sistema ili sprovođenje plana kako bi neka struktura funkcionisala besprekorno jasno je da je u ovom slučaju Opština Zeta, odnosno Komunalno preduzeće daleko od ovog glagola. Daleko je i putnicima, jer iz ta dva autobusa se ka Podgorici presijeda, ili kod kružnog toka na skretanju za Luču, gdje staju gradski podgorički autobusi ili na nekoj od stanica Golubovci – Podgorica koju vozi prevoznik Bulatović.

Na teritoriji naše države ne postoji lošije organizovan prevoz putnika u međugradskom prevozu od onog na relaciji Zeta-Podgorica, smatra Luka Krstović, odbornik Demokrata u SO Zeta.

“Kako vrijeme odmiče, rješenja su sve nefunkcionalnija i kao takva u sve lošiji položaj dovode putnike. Scene koje gledamo na kružnom toku, na početku obilaznice, pozivaju na odgovornost i hitan pronalazak rješenja. U prvom redu rukovodstva opštine”, kaže Krstović.

On smatra da su sva dosadašnja rješenja bila loša.

“Donijela su mnogo više problema nego što bi iko očekivao. Neredovnost polazaka, neuslovnost, neispravnost i starost vozila, loše određivanje stanica i glavnog stajališta za Zetu su do nedavno bile ključne zamjerke putnika iz Zete. Zajedno sa skupim autobuskim stajalištima, takav nefunkcionalan oblik javnog prevoza do sada je sve građane koštao više od pola miliona eura. Skupo i bez održivosti. Od početka godine primjenjuje se najlošije rješenje ikada”, kaže Krstović.

Krstović kaže da je izmijenjenom Odlukom o osnivanju Komunalnog preduzeća predviđeno da gradski i prigradski prevoz može obavljati preduzeće.

“Sa druge strane, izmjene Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju nisu otvorile prostor da se na kvalitetan način riješi pitanje mobilnosti sugrađana. Ključno je da se, bez daljih odlaganja, pristupi pronalaženju novog načina. S obzirom na buduće izmjene daljinara i poziva za upis linija, potrebno je da Opština i Komunalno preduzeće, bez odlaganja pristupe primjeni mogućnosti koju definišu statut preduzeća i odluka o osnivanju. Nabavka autobusa je imperativ i krajnje realna potreba”, kazao je Krstović.

Mihailo Asanović, predsjednik Opštine, kazao je da su preko Zajednice opština inicirali izmjene zakona kako bi se omogućilo da susjedne opštine mogu obavljati prevoz kao jedna opština, ali da to nije došlo do poslanika.

“Usvajanje tog zakona bi riješilo probleme. Trenutna situacija je takva da Zakon o saobraćaju omogućava privatnicima koji su upisali polaske u međugradski saobraćaj, u konkretnom slučaju između Zete i Podgorice, da ima neku vrstu monopola jer niko sem njega ne može obavljati međugradski prevoz. Imamo situaciju da putnici presijedaju. Kroz Zetu je besplatno za sve, a do Podgorice za đake penzionere”, rekao je Asanović.

On je naveo da su dva vozila kupili od Puteva, a u toku tender za nabavku novog autobusa koji će ići na liniji Mataguži.

“Preduslov dobre organizacije saobraćaja je usvajanje ovih izmjena tako da nismo mi adresa za kritike već poslanici u Skupštini i ministar koji ne želi jedno takvo rješenje. Pozivamo nadležno ministarstvo da dozvoli predloženo rješenje kako bi građani imali prednost u odnosu na privatnike kojima je profit jedini interes”, poručio je Asanović.

Direktor Puteva Radoš Zečević rekao je da ne postoji mogućnost da Putevi voze od Podgorice do Zete jer to zabranjuje zakon.

“To je slučaj i sa Tuzima i Danilovgradom. Imali smo razgovoe u Ministarstvu saobraćaja, pitali možemo li na neki način da organizujemo prevoz u Zeti, rečeno je da po zakonu to ne smijemo, pa čak i da ta opština nije organizovala svoj. Glavni saobraćajni inspektor nam je rekao da ako se pojavimo na teritoriji Zete da će nam isključiti autobuse”,  rekao je Zečević.

 

Izvor: DAN

Continue Reading

Zeta

Knežević i Asanović ugostili studente Harvarda i MIT-a u Zeti

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ugostili su juče u Zeti učesnike međunarodnog programa „Balkan Trek 2026“, studente master i doktorskih studija sa prestižnih univerziteta Harvard University i Massachusetts Institute of Technology.

Tokom posjete organizovani su večera i druženje sa studentima, koji u okviru desetodnevnog studijskog putovanja obilaze zemlje Zapadnog Balkana kako bi se kroz razgovore sa političkim liderima, predstavnicima institucija i privrede upoznali sa političkim, ekonomskim i društvenim prilikama u regionu. Studenti su prije dolaska u Crnu Goru posjetili Srbiju gdje su pored posjeta istorijskim znamenitostima imali niz sastanaka sa najvišim državnim zvaničnicima.

Predstavnici DNP-a i Opštine Zeta izrazili su zadovoljstvo i čast što su učesnici „Balkan Treka“ iskazali želju da posjete upravo Opštinu Zeta i da se upoznaju sa njenim istorijskim, kulturnim i političkim značajem.

Tokom susreta, Milan Knežević govorio je studentima o bogatom istorijatu Zete, njenoj ulozi kroz različite epohe crnogorske istorije, kao i o značaju koji Zeta ima za savremenu Crnu Goru. Poseban akcenat stavljen je na tradiciju i istorijsko nasljeđe ovog kraja, ali i na potencijale za budući razvoj.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto