Zeta
Zeta bez mjesnih zajednica još neko vrijeme
Opština Zeta još nije pokrenula proceduru za formiranje mjesnih zajednica, koje su prvi nivo vlasti. One bi trebale da postoje iz više razloga, između ostalog, zbog principa decentralizacije, efikasne uprave bliske građanima, zarad demokratskog konstituisanja organa vlasti koji donose odluke u korist lokalnog stanovništva, tu je i pravo građana da učestvuju u obavljanju javnih poslova te lakša komunikacija građana sa nadležnim službama.
Kako sada stvari stoje reklo bi se da formiranje ovih tijela nije prioritet novog rukovodstva. Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, kaže da je u njihovom fokusu formiranje službi i preduzeća.
“U našem fokusu, je prije svega, formiranje službi i preduzeća koje će se baviti problemima i interesima građana. Ove stvari su u ovom trenutku prioritet, da ih postavimo na noge, kako bi naša Opština profunkcionisala u punom kapacitetu. Naravno, nećemo zanemariti ni mjesne zajednice, koje će biti spona između Opštine i građana, ali smo trenutno bazirani na ove vitalne i goruće stvari bez kojih Opština ne može početi sa radom. Ni Opštine koje godinama funkcionišu još nemaju osnovane i funkcionalne mjesne zajednice”, rekao je Asanović za Dan.
Odbornici u Skupštini opštine Zeta smatraju da bi trebalo formirati mjesne zajednice. Odbornik Demokrata Nikola Rajović, smatra da tu odluku što prije treba donijeti.
“Apsolutno da treba što prije formirati mjesne zajednice, ali da ne funkcionišu kao što su do sada funkcionisale, da idu na ruku vlasti, ili određenim političkim liderima, već samo mještanima to jeste građanima. Naravno da su MZ bitne, jer u budućem sa njihovim formiranjem, one će se isključivo baviti aktuelnim pitanjima mještana i njihovim problemima. Realizacija i rješavanje takvih problema i zahtjeva olakšava život mještanima, a i ujedno pospješuje rad kako opštine, tako i države. Stoga odluka o MZ treba da bude donešena u što skorijem roku, jer sa njihovim formiranjem mnogo više dobra se može uraditi za našu Zetu i Zećane”, smatra Rajović.
Istog mišljenja je i Nebojša Domazetović, odbornik DF-a.
“S obzirom na to da su mjesne zajednice dio jedinstvenog sistema lokalne samouprave i oblik neposrednog učešća građana u vršenju javnih poslova, smatram da je njihovo formiranje potrebno završiti što prije. Tako se stvaraju uslovi za što efikasnije vršenje poslova i zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva. Mjesne zajednice, kao prvi nivo vlasti, su vrlo značajne za građane i očekujem da će se ta odluka donijeti i naći pred odbornicima u Skupštini opštine Zeta. Ja ću svakako iznijeti svoje mišljenje i svoj stav po ovom pitanju i smatram da neću biti usamljen, a rukovodstvo opštine će razmotriti ovu inicijativu i odlučiti o njoj”, kazao je Domazetović za Dan.
Mjesne zajednice birati na izborima
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) smatra da se organi mjesnih zajednica moraju birati na demokratskim izborima, neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
„Umjesto da budu ključni instrument za učešće u donošenju odluka i pokretač samoorganizovanja građana/ki, mjesne zajednice postale su partijski punktovi čiji je zadatak upravo suprotan – mjesto gušenja građanskih inicijativa i sredstvo za zaokruživanje aspolutne partijske kontrole na svim nivoima“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Ona je dodala da CDT ovom inicijativom želi da vrati participativnu demokratiju na najniži nivo organizovanja lokalnih zajednica, jer ta vrsta demokratije jeste nešto što je davno zaboravljeno u našoj politici.
Sadašnji modeli izbora prema riječima Gvozdenović ne predstavljaju ništa drugo do fingiranje demokratije što, kako je kazala, političke partije koriste za očuvanje svojih monopola, i guše građansku inicijativu.
„Ovo se odnosi, prije svega, na zbor građana kao način izbora, koji se oglašava na oglasnoj tabli mjesne zajednice, gdje izborni proces traje sedam dana i ni na jedan način ne omogućava stvarnu participaciju. Ovom zboru treba da prisustvuje određeni broj građana, ali nam nije jasno kako se utvrđuje da li ti građani zaista i pripadaju toj mjesnoj zajednici. Budući da je pitanje prebivališta i boravišta odavno otvoreno kao problem izbornog procesa, možete zamisliti kako izgledaju ovi izbori tj. zbor građana“, kazala je Gvozdenović.
O drugom modelu – sistemu imenovanja organa mjesnih zajednica na osnovu Odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada, dodaje da, takođe ne treba posebno trošiti riječi.
„Stvoren je sistem da Glavni grad i političke partije kontolišu većinu u Savjetu, kao izvršnom organu mjesne zajednice, pa nije ostavljen nikakav prostor za samoorganizovanje građana/ki“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a.
Korišćenje ova dva modela, smatra Gvozednović, dovelo je do toga da su izostale ozbiljnije građanske inicijative, stvarna participacija građana/ki, a mjesne zajednice ne služe svojoj izvornoj svrsi.
„Zbog svega ovoga ne treba da čudi podatak da nakon četiri godine od usvajanja Zakona o lokalnoj samoupravi čak devet jedinica lokalne samouprave nije uskladilo svoje statute i opšte akte tj. nije donijelo nove odluke o mjesnim zajednicama. Ovim se šalje jasna poruka da njihovo funkcionisanje nema prioritet u vršenju lokalne vlasti. Postupanje po starim propisima je suprotno zakonu i Ustavu, a jedan takav primjer bilo je imenovanje Odbora povjerenika za mjesne zajednice u Glavnom gradu, koje je kao nezakonito i neustavno poništeno u sudskom procesu. Odluke Upravnog i Ustavnog suda, nakon kojih je Glavni grad izvršio usklađivanje akata sa novim zakonodavnim rješenjima, nijesu motivisale ostale opštine na zakonito postupanje“, kazala je Gvozdenović.
CDT smatra da je prošlo vrijeme da se interesi građana podrede politici i da svi zajedno krenemo u suprotan proces.
„Da bi taj proces pokrenuli, jedan od važnih preduslova su transparentni, demokatski i nefingirani izbori koji moraju građanima omogućiti stvarnu participaciju u donošenju odluka, a naročito na najnižim nivoima ogranizovanja građana. Nama trebaju inicijative odozdo, a političari su se svojski potrudili da ovim partitokratskim sistemom svaku inicijativu uguše u samom začetku“, zaključila je Gvozdenović.
Zeta
Asanović: Podgoricu ne možemo natjerati da voze kroz Zetu kao kroz Botun
Ono po čemu će ova vlast biti upamćena su sporne javne nabavke, narušeni međuljudski odnosi između službenika i rukovodilaca, a prije svega nesposobnost da za vrijeme četvorogodišnjeg mandata obezbijedi osnovni servis – javni prevoz, saopštio je Radojica Maraš, odbornik DPS-a, na sjednici Skupštine opštine Zeta.
On je, komentarišući odluku o linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji Zete, kazao da se ovim dokumentom ništa neće promijeniti u odnosu na očekivanja stanovnika.
“Čitajući izjave predsjednika Opštine i sekretarke za saobraćaj zaključujem da ste tek sad saznali da postoji Privredna komora i Ministarstvo saobraćaja. Za četiri godine uspjeli ste da spalite sve mostove i prema Glavnom gradu i prema Vladi, državnoj upravi i nama su danas sva vrata zatvorena. Zašto jer se u prethodne četiri godine niste bavili suštinskim problemima, nego ste bježali od svog identiteta jer ste se bolje osjećali u tuđoj koži”, kaže Maraš.
Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta, kazao je da po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Glavni grad treba da obavlja prevoz na teritoriji Zete dok ne formiraju tu djelatnost.
On je naveo da se Zeta u nekim situacijama posmatra kao samostalna opština, a u nekima ne.
“U Zeti je obezbijeđen prevoz, ali imamo problem van Zete. Radimo na tome dok ne bude razgraničenje, koje se inače ne nazire, da Podgorica može obavljati prevoz na našoj teritoriji, kao što to radi u Botunu. Očekujem da će se zakon promijeniti, koji će djelovati i na taksiste i na autobuse, i da će svi poslanici glasati za njega, ali i da će naše Komunalno preduzeće moći da obavlja međugradski saobraćaj. Sada funkcionišemo kako jedino možemo”, kaže Asanović.
Miroslav Boljević (DPS) kaže da kada je u pitanju taksi prevoz Opština je ta koja je insistirala na granicama i licencama i nadležnostima.
“Kada podgorički taksista dođe po putnike na aerodrom tada kažemo ovo je Zeta i ovdje važe naše licence i nadležnosti, a kada građanima treba autobus onda pozivamo podgoričke Puteve da nam riješe problem. Gdje je dosljednost za sprovođenje saobraćajne politike”, pitao je Boljević.
Odluka o prevozu se danas mora donijeti, jer je Opština deset mjeseci nema, a Komunalno preduzeće obavlja prevoz, kazao je Luka Krstović, odbornik Demokrata.
“Odbornica Anastasija Damjanović je zadnji dan predala amandame na ovu odluku iako radi u tom sekretarijatu. Dobri su, ali malo upotrebljivi, jer na sve to mora da pristane Glavni grad. Zeta im je na dnu liste, a za to krivim sve nas ovdje. I ova odluka ne rješava prevoz između Zete i Podgorice “, kaže Krstović.
Da je poslednjeg dana predložila amandmane koji se tiču polazaka i linija između Podgorice i Zete, ukoliko to zakon dozvoli, potvrdila je Anastasija Damjanović (Nova).
“I vi ste zadnji dan predali amandam. Tačnije vaši su predati u četvrtak, ali nijesu bili dobro napisani pa vam ih je pisala sekretarka Marijana Nedović Radulović”, ističe Damjanović.
“Tu ima jedno ali – nije precizirano da ih možemo natjerati na to”, kazao je Asanović.
Predrag Anđušić (DPS) kaže da veći poraz ne postoji od toga što putnici moraju da presijedaju.
“To je poražavajuće. Da je bivša ministarka Maja Vukićević imala zahtjeve od Zete siguran sam da bi ih uvrstila u zakon pa ne bi bio ovakav”, ističe Anđušić.
Anđušić ističe da je autobus plaćen 200.000 eura, ali su mu čudne karakteristike.
“Autobus ima retarder – pomoćni kočioni sistem koji se koristi za spuštanje niz brdo. Ja liše nadvožnjaka i potoka Petka Rakova nijesam nigdje vidio potrebu da to mora imati. To je skupa stavka”, kaže Anđušić.
Direktorica Komunalnog preduzeća Rajka Pantović kaže da je autobus nabavljen za međugradski prevoz.
“U zakonu je definisano koje karakteristike mora imati autobus da se dobije licenca. Slobodno možete sve prekontrolisati”, ističe Pantović.
Odbornici su donijeli i odluku o dodjeli stipendija, polugodišnji izvještaj o primicima budžeta, program privremenih objekata, program podizanja spomen-obilježja, Etički kodeks funkcionera i prihvatili inicijativu za podizanje spomenika Ivanu Crnojeviću.
Izvor: Dan
Zeta
U Zeti bez dozvola za gradnju i kuće stare po 50 godina
Zakonskim rješenjem koje je važilo do prošle godine nije mogao da se legalizuje objekat ako se nije 100 posto uklapao u plansku dokumentaciju, a takvih objekata u Zeti bila su samo dva.
Tako da su sa sadašnjim zakonskim rješenjem građani apsolutno nagrađeni, rekla je Jelena Aligrudić, v.d. sekretarka za planiranje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, na Danu otvorenih vrata povodom legalizacije objekata.
“Zakonskim rješenjem od prošle godine svi nelegalni graditelji su nagrađeni jer se daje mogućnost da se sve legalizuje. Mi smo samo dva čista objekta imali da legalizujemo po starom zakonu, a zahtjevi se predaju od 2018. godine”, ističe Aligrudić.
Građani su imali dilemu zbog čega moraju legalizovati objekte koji su stari i do 50 godina. Gojko Miletić iz Mojanovića smatra da ne može biti da neko koristi nešto 50 godina i da je nelegalno.
“Zastarijevaju pljačke za tri godine, a obaveze za kuću napravljenu prije 50 godina ne. Hoćete li sada svu Zetu porušiti? Nemoguće je da 50 godina na nešto plaćate porez, a da je ono sada nelegalno”, kaže Miletić.
Rina Ivančević, načelnica Direkcije za legalizaciju u okviru Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kaže da su dozvole za gradnju uvijek trebale.
“Nije cilj ovog zakona da se objekti ruše, već da se zaustavi nelegalna gradnja i da se legalizuju svi objekti sagrađani bez odobrenja. Ukoliko piše u posjedovnom listu teret-nema dozvolu, u obavezi ste da uđete u proces legalizacije. Ukoliko vam se objekat ne nalazi u katastru obaveza vam je da uradite geodetski elaborat, da ga ovjerite i na taj način uvedete objekat u katastar. Nakon avgusta 2027. godine nijedan objekat koji nema građevinsku dozvolu neće moći biti evidentiran u katastru i smatraće se da ne postoji na terenu. To znači da se prilikom izrade planske dokumentacije neće voditi računa o tome kuda će proći infrastruktura, već će preko njih moći da se ucrtavaju saobraćajnice, vodovod, dalekovod, škole, vrtići…”, kaže Ivančević.
Dragomir Knežević iz Mojanovića, pitao je da li mora legalizovati i pomoćne objekte. Njemu kaže nije logično da se za stambene i pomoćne objekte isto plaća. Rina Ivančević kaže da se svi objekti moraju legalizovati.
“Kada ste radili mogli ste se javiti Sekretarijatu za urbanizam i samo da uradite skice objekata i da ih bez pare i dinara postavite. Međutim, vi ste ih radili nelegalno bez planskih smjernica, odnosno kako je vama odgovaralo. Sada s obzirom na to da ste radili i objekat bez građevinske dozvole i puno pomoćnih objekata, iako je zakonom dozvoljeno samo jedan do 30 kvadrata, sve što ste uradili mimo te kvadrature je nešto što vam zakon nije dozvoljavao. Upravo da se zaustavi gradnja pomoćnih objekata nasumice uvedeno je plaćanje naknade i za njih”, kaže Ivančević.
Izvor: Dan
Zeta
Književno veče Slobodana Đurovića održano u Matagužima
U Domu kulture u Matagužima održano je književno veče i promocija knjiga Slobodana Đurovića, književnog stvaraoca, prevodioca i dobitnika brojnih domaćih i međunarodnih priznanja.
Tokom večeri predstavljen je Đurovićev višedecenijski književni rad, a publika je imala priliku da se bliže upozna sa njegovim bogatim opusom i djelima iz različitih oblasti stvaralaštva.
Slobodan Đurović autor je više od 30 knjiga, četiri antologije i šest monografija. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima prevodilaštvo, naročito prepjevi persijskih sufijskih pjesnika Atara i Hafiza, kao i prevodi djela značajnih svjetskih autora.
Njegov noviji stvaralački opus obuhvata i komparatističku studiju „Sličnosti u poeziji“, objavljenu 2024. godine, kao i djelo „Nemačke idiomatike“ iz 2025. godine.
Govoreći o značaju organizovanja ovakvih programa, direktorica KIC-a „Zeta“ Sandra Radonjić istakla je da ova ustanova nastoji da doprinese kulturnom životu Zete i publici omogući susrete sa različitim autorima.
„KIC Zeta nastoji da svojim programima doprinosi kulturnom životu našeg kraja, da otvara prostor za umjetnike i stvaraoce i da našoj publici pruži priliku da upozna različite autore i njihovo stvaralaštvo. Upravo ovakvi susreti su prilika da zajedno razgovaramo o umjetnosti, razmjenjujemo iskustva i stvaramo nove kulturne veze. Vjerujem da upravo ovakvi susreti obogaćuju naš kulturni život i ostavljaju trag koji traje i nakon samog događaja“, kazala je Radonjić.
Književno veče organizovao je Kulturno-informativni centar „Zeta“ u saradnji sa Medjunarodnim udruzenjem umjetnika Vizija , u okviru programa usmjerenih na afirmaciju kulture, književnosti i umjetničkog stvaralaštva.
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Nijesam veličao Ratka Mladića, rekao sam istinu – on je heroj
-
Politika11 сати ranijeVučić i Knežević odbranili Marovića, bivšeg funkcionera DPS-a, partije koja je priznala nezavisnost Kosova?
-
Politika3 дана ranijeBožović: Srbija nikad nije odgovorila na zahtjeve o izručenju Marovića
-
Hronika3 дана ranijeAsanović saslušavan zbog „audija“ koji se nije zaustavio na policijski znak
-
Politika1 дан ranijeDPS neće prisustvovati današnjoj sjednici parlamenta, traže glasanje o smjeni Mandića
-
Hronika1 дан ranijeU akciji crnogorskih bezbjednosnih službi priveden Zvinčuk, šef ruske mreže “Ribar”
-
Zeta2 дана ranijeU Zeti bez dozvola za gradnju i kuće stare po 50 godina
-
Politika1 дан ranijeKnežević pitao jesu li u Risnu uhapšeni samo novinari


You must be logged in to post a comment Login