Connect with us

Priroda i društvo

Zbog čega doktori idu u političare? Dr Jevto Eraković kvadrat stana platio 146 eura

Eraković je od 2015. bio na čelu Odbora direktora KCCG, a od 2018. do 2020. i direktor te ustanove.

Poslanik Demokratske partije socijalista Dr Jevto Eraković dobio je 2015. od Vlade stan površine 90 metara kvadratnih u Profesorskim zgradama za 13.173 eura.

Tako je Eraković kvadrat stana u zahvatu DUP-a “Univerzitetski centar” platio tek 146 eura.

“Vlada Crne Gore – Komisija za stambena pitanja je 22. jula 2015. donijela rješenje kojim se dr Jevtu Erakoviću, predsjedniku Odbora direktora Kliničkog centra Crne Gore, u cilju trajnog rješavanja stambenog pitanja, dodjeljuje u zakup na neodređeno vrijeme, s pravom kupovine pod povoljnim uslovima, stan u Podgorici na lokaciji DUP-a Univerzitetski centar…”, stoji u notarskom ugovoru od 4. septembra 2015.

Navodi se i da je Vlada 2. septembra “utvrdila obračunsku listu kupoprodajne cijene stana pod povoljnim uslovima i ista iznosi za jednokratnu uplatu 13.173 eura”.

Eraković je od 2015. bio na čelu Odbora direktora KCCG, a od 2018. do 2020. i direktor te ustanove.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković nedavno je na Javnom servisu pomenula da je i Eraković jedan od funkcionera koji su stan dobili pod povoljnim uslovima.

Prema prvom izvještaju o imovini i prihodima, dostupnom na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, Eraković je 2015. prijavio da je jedini vlasnik stana od 95 kvadrata u Podgorici, štednju od 22.000 eura, ali i kredit od 15.000 eura.

Kao ljekar u KCCG zarađivao je tada 608 eura, a za predsjedavanjem Odborom direktora 458.

U kasnijim imovinskim kartonima, Eraković je prijavljivao da je stoprocentni vlasnik stana od 90 metara kvadratnih, a kao osnov kupovine navodi se “ostalo”.

U izvještaju koji se odnosi na 2017. prijavljuje stan od 95 kvadrata, za koji tvrdi da ga je kupio.

Ćalović Marković je, gostujući sinoć na RTCG, kazala da su Erakovićeve kolege ljekari plaćali stanove po tržišnim cijenama.

“Ja sam sigurna da je gospođa Samardžić (Milena Popović Samardžić) plaćala stan po tržišnoj cijeni, kao i mnoge druge njene kolege. A evo, recimo, gospodin Eraković Jefto je platio 90 kvadrata 13.000 eura. Zbog čega, koji su to njegovi posebni doprinosi a nije ih imala gospođa Samardžić ili neki drugi ljekari specijalisti koji rade u Kliničkom centru, koji nikad ništa nisu dobili od ove države”, kazala je Ćalović Marković.

Povoljnije uslove za kupovinu stana imao je tek mali broj ljekara i to po pet puta većoj cijeni u odnosu na onu koju je poslanik DPS-a platio.

Preko stambene zadruge “Zdravstvo” kvadrat stana u zgradi u Podgorici koštao je 670 eura.

 

Izvor: Vijesti

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Podgorica: Bašte ugostiteljskih objekata moraju biti udaljene dva metra od zgrada

Više stotina ugostitelja moraće da pomjeri bašte lokala dva metra od stambenih zgrada jer je 30. decembra prošle godine stupio na snagu Pravilnik o vrstama i bližim uslovima postavljanja odnosno građenja i uklanjanja privremenih objekata Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prenosi Dan.

Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodišnji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra prošle godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon što se ova dva dokumenta usklade, kako je saopštio za Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje bašti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.

Da bašte lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.

“Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade… Biće više skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rješenju inspektora, biće donijeto novo rješenje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju poštovati”, rekao je Kovačević.

Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pješaka.

“Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako piše u urbanističko-tehničkim uslovima – kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara”, kazao je Kovačević.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.

“Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-više upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se pronašlo da se može prilagoditi– sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontrolišemo i sankcionišemo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo”, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.

On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila – da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saopštio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.

“Imamo više stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi”, kaže Branko Kovačević.

Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano šta je otvorena, a šta zatvorena bašta tako da više neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godišnjem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene bašte od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene bašte.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm

meteoalarm

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.

Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.

Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.

Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.

Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto