Priroda i društvo

Zašto bi trebalo da uložite u poljoprivredno osiguranje

Paketi za osiguranje poljoprivrednog gazdinstva pružaju zaštitu od velikog broja rizika i opasnosti kojima su biljke i životinje u jednom gazdinstvu svakodnevno izložene.

Za poljoprivredu se može reći da je industrija pod vedrim nebom koja u najvećoj meri zavisi od prirodnih, vremenskih uslova. Koliko god da poljoprivredni proizvođači ulože znanja, volje i truda u proizvodnju, usled samo jednog padanja grada, poplave ili oluje mogu ostati bez očekivanih prinosa.

To se direktno održava i na njihov profit, s obzirom na to da u takvim situacijama vrednost preostalih proizvedenih dobara teško prekriva uloženi kapital. Ovo je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg se poljoprivrednicima savjetuje da ulože u poljoprivredno osiguranje i tako sebe zaštite gubitaka usled prirodnih ili drugih katastrofa koje mogu da ih zadese.

U nastavku teksta saznajte zbog čega je neophodno da poljoprivrednici ulože u poljoprivredno osiguranje, na koje načine ovaj vid zaštite može da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, kao i koliko je osiguranje u poljoprivredi zastupljeno u našoj zemlji.

Šta sve podrazumeva osiguranje u poljoprivredi

Paketi za osiguranje poljoprivrednog gazdinstva pružaju zaštitu od velikog broja rizika i opasnosti kojima su biljke i životinje u jednom gazdinstvu svakodnevno izložene. Na poljoprivrednicima je da, shodno svojim potrebama, odluče šta i od kojih rizika je neophodno da zaštite svoju imovinu.

osiguranje imovine od požara
osiguranje useva i plodova
osiguranje životinja
auto kasko osiguranje vozila i radnih mašina
osiguranje od posledica nesrećnog slučaja – nezgode

Osiguranje imovine i gazdinstava

Osiguranje poljoprivrednih gazdinstava, placeva i njiva, predstavlja najbolju zaštitu od rizika koji u trenu mogu upropastiti višegodišnji, ako ne i višedecenijski, trud uložen u proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Rizici koji se mogu pokriti se dele na osnovne i dopunske.

Osnovni su zaštita od požar i udara groma, eksplozije, oluje, grada, udara motornog vozila i pokretne radne mašine u osigurani objekat, pad letelice… U dopunske se ubrajaju poplave, bujice i visoke vode, izlivanje vode iz vodovodnih i kanalizacionih cevi, provalne krađe i razbojništva, lom stakla i zemljotres.

Osiguranjem svih objekata, mehanizacije, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, đubriva, semena i svega bitnog u okviru jednog gazdinstva obezbeđuje se nesmetan nastavak proizvodnje i opstanak samog poljoprivrednika u poslu ukoliko se gazdinstvo nađe pod udarom osiguranih rizika.

Osiguranje usjeva i prinosa

Osiguranje useva i plodova obuhvata osiguranje žitarica, kao i osiguranje vinove loze i osiguranje određenih kultura povrća. Kod osiguranja useva pravilo je da se osiguraju sve površine pod istom kulturom. Gubitak prinosa i roda osigurava se od opasnosti kao što su grad, požar, udar groma ili oluja koje mogu da umanje kvalitet biljnih zasada.

U zavisnosti od vrste proizvoda čijim se uzgojom poljoprivrednici bave, moguće je u određenom vremenskom periodu rasta i razvoja tog proizvoda isti osigurati i obezbediti se od prethodno pomenutih rizika sve do žetve/berbe, što je garancija da uložena sredstva i trud u proizvodnji neće biti uzaludni ukoliko dođe do osiguranog slučaja.

Vrednost na koju se osiguravaju usevi i plodovi obračunava se na osnovu vrednosti koju određuju očekivani prinos te kulture u kilogramima po hektaru i procenjena tržišna cijena na veliko.

Osiguranje životinja

Osiguranje životinja pruža finansijsku zaštitu od različitih rizika koji su karakteristični za sam uzgoj životinja. U smislu osiguranja, pod životinjama se podrazumevaju brojne vrste domaćih životinja (goveda, ovce, koze, svinje, konji i sl.), živina (kokoške, patke, ćurke, guske i sl.), pčele, riba u uzgajalištima, psi…

Uslov je da su životinje zdrave i sposobne za određenu namenu i da su propisno obeležene u skladu sa važećim zakonskim propisima radi identifikacije.

Na taj način se životinje mogu zaštititi od uginuća, prinudnog klanja ili prinudnog ubijanja usled nesrećnog slučaja ili bolesti. Takođe, mogu se osigurati i od krađa ili nestanka životinje, gubitka priplodne sposobnosti, posledice porođaja i gubitka potomstva.

Svijest poljoprivrednika o potrebi u važnosti koju ima poljoprivredno osiguranje je niska, a problem je i neinformisanost proizvođača koji često ne znaju koje osiguranje bi im bilo potrebno kako bi se zaštitili na najbolji način.

Na poljoprivrednicima ostaje da shvate i odluče se da osiguraju svoje biljne i životinjske vrste, kako bi zaštitili sebe i svoj imetak, a na osiguravajućim kućama je da svoju ponudu prilagode njihovim potrebama.

Sledeće

Mitropolit Joanikije: Zeta je korijen Crne Gore

Ne propustite

Ibrahimović ćuti o projektu gradnje Luke Virpazar

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.