Ministarstvo zdravlja je izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predložilo potpuno ukidanje dopunskog rada ljekarima i medicinskom osoblju u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i ukidanje dnevnih bolnica u tom sektoru. Ova rješenja, koja su juče predstavljena na javnoj raspravi u Podgorici, naišla su na kritike predstavnika i javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić ocijenila je da se izmjenama zakona unapređuje primarna zdravstvena zaštita. Ona je saopštila da je planirano i otvaranje poliklinika i jednog broja ambulanti u domovima zdravlja.

Osnovne stvari na koje smo se bazirali i koje traže izmjene jesu reforma primarne zdravstvene zaštite, jer je ona neadekvatna u uslovima u kojima se nalazimo. Medicina rada vraća se u zakon i ona će biti u domovima zdravlja, jer nemamo dovoljan broj ljekara da formiramo zavod za medicinu rada. Zbog opterećenja i pretrpanosti bolnica, ovim zakonom se otvara mogućnost da domovi zdravlja otvaraju poliklinike i ambulante za određene grane medicine. Na primarnom nivou vratili smo kardiologiju, odnosno internistu kardiologa. Vraća se i fizikalna medicina. Zakon će omogućiti otvaranje regionalnih medicinskih cenatra na sjeveru i jugu, a to će biti bolnice u Kotoru i Beranama – kazala je Ćorić.

Predstavnici privatnih ustanova tvrde da ministarstvo nije vodilo računa o interesu njihovih ambulanti i bolnica i da će, ako ovaj propis bude usvojen, 90 odsto njih prestati sa radom.

Ministarstvo zdravlja je članom 112 zakona propisalo da se dopunski rad može obavljati samo u javnim ustanovama.

– Članom 112 zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne može da obavlja dopunski rad. Izuzetno od stava 1 ovog člana, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, može uz pisanu saglasnost direktora da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ustanovi ili drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, i obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena – piše u nacrtu zakona.

Privatnim ustanovama je sporno i rješenje iz člana 63 nacrta zakona, kojim se propisuje da u njima ne može raditi ljekar stariji od 66 godina.

– Nosilac djelatnosti je doktor medicine, doktor stomatologije koji posjeduje licencu za rad iz odgovarajuće djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva ili proširuje Nosilac djelatnosti iz stava 1 ovog člana ne može biti lice koje je starije od 66 godina – piše u nacrtu zakona.

Predstavnici klinika „Hipokrat“ i „Konzilijum“ upozorili su da 90 odsto privatnih zdravstvenih ustanova neće moći da obavlja svoju djelatnost ako se ukinu dnevne bolnice i onemogući rad ljekarima starijim od 66 godina, što je propisano novim zakonom.

Iz privatne zdravstvene ustanove „Optimal“ takođe su naveli da će se ovakvim propisom ugasiti ustanove u koje su uloženi milioni eura.

– Zbog toga ćemo morati da pošaljemo 20 ljudi na ulicu i da ostavimo njihove porodice bez primanja. Mi čak vršimo operacije koje osiguranici ne mogu da imaju u Kliničkom centru – istakao je predstavnik „Optimala“.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samarcić kazala je da ukidanjem dopunskog rada država na neki način priznaje da ne može da riješi problem nekontrolisanog rada ljekara van javnih ustanova.

– Ovaj potez je kao kad nekoga boli noga, a vi mu je odmah otkinete umjesto da ga liječite. Mi smo govorili da imamo manjak ljekara i duge liste čekanja, a to je problem koji se ne rješava radikalnim potezima. Iza ovakvog rješenja krije se nemoć države, jer je bolje donijeti kaznene odredbe, unaprijediti rad inspekcije i donijeti novi pravilnik za dopunski rad. Na ovaj način će građani koji se liječe kod privatnika biti uskraćeni za to pravo – rekla je Popović Samardžić.