Priroda i društvo

Zakon po mjeri pacijenata, ne i privatnika

Članom 112 zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne može da obavlja dopunski rad.

Ministarstvo zdravlja je izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predložilo potpuno ukidanje dopunskog rada ljekarima i medicinskom osoblju u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i ukidanje dnevnih bolnica u tom sektoru. Ova rješenja, koja su juče predstavljena na javnoj raspravi u Podgorici, naišla su na kritike predstavnika i javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić ocijenila je da se izmjenama zakona unapređuje primarna zdravstvena zaštita. Ona je saopštila da je planirano i otvaranje poliklinika i jednog broja ambulanti u domovima zdravlja.

Osnovne stvari na koje smo se bazirali i koje traže izmjene jesu reforma primarne zdravstvene zaštite, jer je ona neadekvatna u uslovima u kojima se nalazimo. Medicina rada vraća se u zakon i ona će biti u domovima zdravlja, jer nemamo dovoljan broj ljekara da formiramo zavod za medicinu rada. Zbog opterećenja i pretrpanosti bolnica, ovim zakonom se otvara mogućnost da domovi zdravlja otvaraju poliklinike i ambulante za određene grane medicine. Na primarnom nivou vratili smo kardiologiju, odnosno internistu kardiologa. Vraća se i fizikalna medicina. Zakon će omogućiti otvaranje regionalnih medicinskih cenatra na sjeveru i jugu, a to će biti bolnice u Kotoru i Beranama – kazala je Ćorić.

Predstavnici privatnih ustanova tvrde da ministarstvo nije vodilo računa o interesu njihovih ambulanti i bolnica i da će, ako ovaj propis bude usvojen, 90 odsto njih prestati sa radom.

Ministarstvo zdravlja je članom 112 zakona propisalo da se dopunski rad može obavljati samo u javnim ustanovama.

– Članom 112 zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne može da obavlja dopunski rad. Izuzetno od stava 1 ovog člana, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, može uz pisanu saglasnost direktora da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ustanovi ili drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, i obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena – piše u nacrtu zakona.

Privatnim ustanovama je sporno i rješenje iz člana 63 nacrta zakona, kojim se propisuje da u njima ne može raditi ljekar stariji od 66 godina.

– Nosilac djelatnosti je doktor medicine, doktor stomatologije koji posjeduje licencu za rad iz odgovarajuće djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva ili proširuje Nosilac djelatnosti iz stava 1 ovog člana ne može biti lice koje je starije od 66 godina – piše u nacrtu zakona.

Predstavnici klinika “Hipokrat” i “Konzilijum” upozorili su da 90 odsto privatnih zdravstvenih ustanova neće moći da obavlja svoju djelatnost ako se ukinu dnevne bolnice i onemogući rad ljekarima starijim od 66 godina, što je propisano novim zakonom.

Iz privatne zdravstvene ustanove “Optimal” takođe su naveli da će se ovakvim propisom ugasiti ustanove u koje su uloženi milioni eura.

– Zbog toga ćemo morati da pošaljemo 20 ljudi na ulicu i da ostavimo njihove porodice bez primanja. Mi čak vršimo operacije koje osiguranici ne mogu da imaju u Kliničkom centru – istakao je predstavnik “Optimala”.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samarcić kazala je da ukidanjem dopunskog rada država na neki način priznaje da ne može da riješi problem nekontrolisanog rada ljekara van javnih ustanova.

– Ovaj potez je kao kad nekoga boli noga, a vi mu je odmah otkinete umjesto da ga liječite. Mi smo govorili da imamo manjak ljekara i duge liste čekanja, a to je problem koji se ne rješava radikalnim potezima. Iza ovakvog rješenja krije se nemoć države, jer je bolje donijeti kaznene odredbe, unaprijediti rad inspekcije i donijeti novi pravilnik za dopunski rad. Na ovaj način će građani koji se liječe kod privatnika biti uskraćeni za to pravo – rekla je Popović Samardžić.

Sledeće

Uprava policije: Kružne lažni mejlovi, obrišite ih

Ne propustite

Crna Gora juče bila prva u Evropi po proizvodnji struje iz vjetra

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

EU podrška – šest terenskih vozila sa opremom za Ministarstvo poljoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Agencije za plaćanja Marko Radonjić primili su ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, povodom primopredaje vozila i opreme nabavljenih kroz projekat „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori“.

“Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu Marko Radonjić, primili su danas u posjetu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, Johana Satlera, i zamjenicu šefa odjeljenja za saradnju u Crnoj Gori, Liselote Isaksson. Povod posjete je bila primopredaja vozila nabavljenih u okviru projekta IPA – 11 2021 „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Prema informacijama, nabavkom vozila i druge opreme, u vrijednosti od 470,00 eura, unaprijeđeni su tehnički i logistički kapaciteti Agencije, posebno u dijelu rada terenskih kontrolora. Pored vozila, kako se navodi, obezbijeđena je i oprema neophodna za svakodnevan rad na terenu, uključujući tablete sa fotoaparatima, inspekcijske kamere, GPS komunikacione uređaje, kao i odgovarajuća zaštitna oprema.

U okviru projekta nabavljen je i backup sistem za potrebe Agencije za plaćanja, koji će doprinijeti sigurnosti i pouzdanosti podataka iz informacinog sistema.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković istakao je značaj kontinuirane podrške Evropske unije u jačanju institucija i unapređenju sistema podrške poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori.

“Podrška Evropske unije predstavlja važan doprinos jačanju kapaciteta naših institucija i stvaranju boljih uslova za efikasno sprovođenje mjera podrške poljoprivredi. Savremena oprema i unaprijeđena logistika dodatno će osnažiti rad Agencije za plaćanja, naročito kada je riječ o terenskim kontrolama i primjeni evropskih standarda”, kazao je Joković.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je značaj konkretne podrške koju EU pruža crnogorskim institucijama u procesu unapređenja administrativnih i tehničkih kapaciteta u oblasti poljoprivrede. Podrška kroz ovaj značajan projekat koji finansira Evropska unija predstavlja konkretan primjer saradnje EU i Crne Gore unapređenju institucionalnih kapaciteta i stvaranju uslova za uspješnije sprovođenje zajedničkih politika i standarda u oblasti poljoprivrede.

“Unaprijeđena oprema i logistički kapaciteti Agencije za plaćanja doprinijeće kvalitetnijem sprovođenju terenskih kontrola, većoj sigurnosti informacionog sistema i daljem jačanju transparentnog i pouzdanog sistema podrške crnogorskim poljoprivrednicima”, zaključili su u saopštenju.

Priroda i društvo

Božović brucošima: Budite hrabri da stanete iza sopstvene misli

Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović poželio je dobrodošlicu brucošima u akademskoj 2026/27. godini, poručivši im da tokom studija ne teže samo znanju, već i hrabrosti da misle svojom glavom, postavljaju pitanja i preispituju sopstvena uvjerenja.

„Na početku studija obično vam požele da pronađete svoje mjesto u svijetu. Ja vam želim i da taj svijet ponese nešto vaše, trag vaše misli, vašeg duha i onoga što ćete stvoriti“, poručio je Božović studentima.

On je kazao da će brucoši na Univerzitetu učiti od drugih, ali da će vremenom morati da nauče da stanu iza sopstvene misli.

„To ponekad znači postaviti pitanje dok svi ćute. Ponekad priznati da nešto ne razumijete. A ponekad odustati od uvjerenja koje vam je bilo drago, jer ste otkrili da nije sasvim ispravno“, naveo je rektor UCG.

Prema njegovim riječima, za takav odnos prema znanju potrebna je hrabrost, dok joj znanje daje oslonac.

Božović je studentima savjetovao da budu strpljivi sa onim što je teško i da ne izbjegavaju svaki napor koji im tehnologija može uštedjeti.

„Ponešto morate sami promisliti da bi zaista postalo vaše. Jednog dana, iza vašeg potpisa stajaće odluke koje se tiču drugih ljudi. Važno je da iza tog potpisa budete vi“, istakao je Božović.

Brucošima je poručio i da studentske dane iskoriste za učenje, druženje, greške i nove početke, ali i za međusobnu podršku.

„Pomozite kolegi. Dopustite da vas neka knjiga iznenadi, a neki razgovor promijeni“, naveo je on.

Božović je kazao da bi volio da studenti sa Univerziteta odu sposobni da urade nešto što prethodne generacije nijesu umjele.

„Tako će i naš Univerzitet postati zreliji i vredniji. Dobro nam došli“, zaključio je rektor Univerziteta Crne Gore.

Priroda i društvo

Postignut dogovor Saveza penzionera, Fonda PIO, nadležnih ministarstava i mesne industrije

Penzioneri u Crnoj Gori moći će da kupe jagnjeće meso po cijeni od 8,50 eura po kilogramu, uz mogućnost plaćanja na osam beskamatnih rata.

Dogovor je postignut na sastanku održanom 16. septembra u Ministarstvu poljoprivrede, nakon inicijative Saveza udruženja penzionera Crne Gore.

U realizaciji će učestvovati mesne industrije „Goranović“ iz Nikšića, „Mesopromet“ iz Bijelog Polja i „Tuko“ iz Nikšića, a zainteresovani penzioneri moći će da izaberu jednog od ponuđača.

Upis će se organizovati preko opštinskih udruženja penzionera, njihovih podružnica i mjesnih udruženja. Prilikom prijave penzioner će potpisati izjavu koja predstavlja narudžbenicu i administrativnu zabranu, na osnovu koje će Fond PIO obustavljati mjesečnu ratu od penzije.

Uz izjavu je potrebno dostaviti listing o kreditnom zaduženju iz Fonda PIO. Ukupna zaduženja ne mogu opteretiti penziju za više od jedne trećine.

O vremenu i mjestu isporuke mesa penzioneri će biti blagovremeno obaviješteni preko svojih opštinskih udruženja.

Iz Saveza udruženja penzionera pozvali su opštinska udruženja da što prije kontaktiraju isporučioce i organizuju upis i distribuciju mesa.

Zainteresovani penzioneri za dodatne informacije i prijavu treba da se obrate svom opštinskom udruženju penzionera.