Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.

Up Next

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Don't Miss

Božović: Predanost i upornost da vam budu savremena mjera patriotizma

Click to comment

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Božović: Predanost i upornost da vam budu savremena mjera patriotizma

U vremenima kad se svijet suočava sa teškim krizama, potrebne su nam svježe i revolucionarne ideje kao odgovor na važna pitanja opstanka i razvoja civilizacije. Zato se okrećemo studentima, jer ne možemo da zamislimo prirodnije okruženje u kom bi se takvi pokreti i vizije razvile.Tom riječima rektor prof. dr Vladimir Božović čestitao je studentima Međunarodni dan studenata – 17. novembar.

Kako je naveo, međunarodni dan studenata je povod da se podsjetimo da je i Univerzitet Crne Gore dio globalne zajednice onih koji čuvaju, prenose i unapređuju znanje.

“Studenti su ti koji, prije svih, u duhu slobode, hrabro i odlučno probijaju barijere, čineći našu zajednicu jačom, otpornijom i sposobnijom da se suoči sa izazovima savremenog svijeta. Stoga, dragi studenti, očekujemo da stvarate pravednije i progresivnije društvo od onog u kom ste odrastali. Univerzitet Crne Gore je tu da vas podrži, da bude vaš oslonac na putu ka ostvarenju naših, ali i opštečovječanskih ciljeva”, rekao je Božović.

Neka vaša upornost i predanost budu, poručuje im, savremena mjera patriotizma, a postignuti rezultati oslonac razvoja Univerziteta i društva u cjelini.

Priroda i društvo

Od danas obavezne zimske gume

U Crnoj Gori će od danas do 1. aprila naredne godine, sva vozila koja učestvuju u saobraćaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice morati da imaju zimske gume na svim točkovima, saopšteno je iz Uprave policije.

Iz policije su kazali da danas počinje primjena Naredbe o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima su obavezni pneumatikci za zimsku upotrebu za sva vozila.

Oni su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila sva vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima da imaju zimske gume.

“Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetr”, kaže se u saopštenju.

Iz policije su naveli da se za pojedine vrste i kategorije vozila na određenom putu ili dijelu puta, u određeno vrijeme, obaveza upotrebe pneumatika za zimsku upotrebu može utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslov.

Kako su pojasnili, kada se vozač kreće ne dijelu puta koji je obuhvaćen Naredbom, na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu, na svim točkovima, minimalne dubine šare četiri milimetra.

“Takođe, kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi, na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima”, dodaje se u saopštenju.

Navodi se da, ukoliko se vozač kreće putem ili dionicom puta koji nije obuhvaćena Naredbom, a nema zimskih uslova, na vozilu ne moraju biti zimski pneumatici.

Iz policije su kazali da je za lake i teške autobuse, srednja i teška teretna vozila obavezni dio zimske opreme i lopata, osim za vozila koja učestvuju u javnom gradskom prevozu.

Na vozilima se, kako se dodaje, ne smiju postavljati pneumatici sa klinovima.

Kazali su da će službenici saobraćajne policije narednih dana, dok se meteo uslovi ne promijene, preventivnim aktivnostima upozoravati vozače na obavezu posjedovanja i korišćenja zimske opreme.

Oni su apelovali na sve učesnike u saobraćaju, da svoja vozila pripreme za vožnju u zimskim uslovima i na taj način, pored obaveze poštovanja Zakona, doprinesu svojoj i bezbjednosti saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju.