fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Za pet godina legalizovana samo 2.722 objekta

Na osnovu podataka dobijenih od jedinica lokalne samouprave, do septembra ove godine predata su nešto više od 56.353 zahtjeva za legalizaciju objekata od 2017. godine, kada je stupio na snagu Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Nakon isteka prekluzivnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je bio propisan osnovnim tekstom zakona, u julu 2018. godine podnijeto je oko 50.000 zahtjeva za legalizaciju. Od tada samo 6.353 – kazala je Pobjedi direktorica Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Radmila Lainović koja ističe da su nezadovoljni dinamikom ralizovanja ovog procesa i da to dovoljno govori o zainteresovanosti građana.

Jedan od glavnih razloga što većina zahtjeva ne može biti riješena je, kako navodi, prekid izrade plana generalne regulacije (PGR) i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Iz Zajednice opština kazali su Pobjedi da su upoznati sa opredjeljenjem resornog ministarstva da se rade dva posebna zakona i da je formirana Radna grupa u kojoj će učestovati.

– Do sada je obrađeno više od 48.000 zahtjeva dok su donijeta samo 2.722 rješenja o legalizaciji. Nedavno je formirana Radna grupa koja priprema nova zakonska rješenja tako da će legalizacija biti obuhvaćena posebnim zakonom – kazala je Lainović dodajući da je rok za izradu nacrta do kraja godine nakon čega će biti javna rasprava, usaglašavanje teksta sa nadležnim organima i dr.

Nepotpuna dokumentacija

Što se tiče do sada podnijetih zahtjeva, po njenim riječima, mnogi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom, odnosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna. Takođe u preko 8.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz već navedenih razloga.

– Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno preko pet miliona eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos više od sedam miliona eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina – kazala je Lainović.

Proces legalizacije se, kako objašnjava, sada sprovodi u skladu sa postojećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Shodno tom zakonu, kako objašnjava Lainović, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog u zakonom propisanoj proceduri.

– Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka – kazala je Lainović.

Znači da je, po njenim riječima, najveći broj postupaka u toku, do donošenja plana generalne regulacije i/ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu.

– Rješavanje po zahtjevima za legalizaciju je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Postoji mnogo izazova sa kojim se suočavaju kao nosioci procesa legalizacije, a samim tim i Ministarstvo kao nadležno za nadzor nad primjenom zakona. Osim navedenih problema prisutna je neažurna katastarska evidencija, neaktivnost vlasnika bespravnih objekata i nerazumijevanje benefita procesa legalizacije, ali i dezinformacije o odvijanju procesa legalizacije u budućem periodu – kazala je Lainović.

Po njenim riječima, proces legalizacije je kompleksan proces koji podrazumijeva riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu na kome je objekat izgrađen, da je planski dokument predvidio objekte u prostoru, izradu tehničke dokumentacije, obaveze vlasnika bespravno sagrađenih objekata da plate naknadu za urbanu sanaciju, čiju visinu određuju jedinice lokalne samouprave.

– Procedura legalizacije ne može biti jednostavna, jer je i sam proces izgradnje objekta kompleksan i podrazumijeva ispunjavanje svih uslova – prostornih, sigurnosti i bezbjednosti, obezbjeđivanje infrastrukture, vodovodne, kanalizacione, putne, elektroenergetske i dr. I naravno, mora se uzeti u obzir pitanje jednakosti i ravnopravnosti između onih koji grade bespravno i onih koji grade u skladu sa zakonom – kazala je ona.

Odluka o naknadi

Lainović dalje navodi da jedinice lokalne samouprave su u obavezi da izrade liste bespravnih objekata, donesu odluku o naknadi za korišćenje prostora i iste primjenjuju odnosno započnu naplatu naknade.

– Shodno zakonu, vlasnik bespravnog objekta, za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju i vlasnik bespravnog objekta za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju dužni su da, do uklanjanja objekta, plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave. Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje – objasnila je Lainović

Ako je cijena građenja 700 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od procenta koji odredi Opština, a čiji je raspon od 0,5 do dva odsto, ona navodi da bi iznos naknade iznosio 3,5 ili 14 eura po metru kvadratnom, te bi za objekat od 100 kvadrata iznos naknade bio od 350 do 14.000 eura godišnje.

– Naime, svrha uvođenja ove naknade odnosno utvrđivanje obaveze za plaćanje iste jeste da se bespravni graditelji ovom mjerom natjeraju da uđu u proces legalizacije, i/ili da se obeshabre da grade bespravno. Mali broj opština je pristupio naplati ove naknade, a neke jedinice lokalne samouprave (Budva, Bar, Kotor…) nijesu donijele odluku kojom bi se propisali bliži uslovi na naplatu naknade – istakla je Lainović.

Iz Zajednice opština Crne Gore kazali su da je na njihov zahtjev zakonsko rješenje iz 2017. godine unprijeđeno u dijelu koji se odnosi na legalizaciju, ali da je i dalje ostao koncept da se legalizuju objekti koji ispunjavaju uslove u skladu sa važećim planskim dokumentom, dok ostali objekti koji se nalaze na orto-foto snimku treba da čekaju donošenje plana generalne regulacije, a rok za donošenje ovog planskog dokumenta je više puta stopiran, i sada je neizvjesno da li će se nastaviti njegova izrada.

– Pored odlaganja PGR, brojni su razlozi koji onemogućavaju ili usporavaju proces legalizacije. U praksi, značajan broj podnosilaca zahtjeva za legalizaciju nije podnio potpunu dokumentaciju, a podnosioci zahtjeva često nijesu ostavili adresu kako bi im resorni sekretarijat dostavio obavještenje za dopunu zahtjeva za legalizaciju – kazali su iz Zajednice opština.

Njihov prijedlog, koji resorno ministarstvo nije prihvatilo, je da se legalizacija posmatra isključivo kao pravno pitanje, dok postupak urbane revitalizacije prostora na kojem su izgrađeni bespravni objekti treba tretirati na isti način na koji se tretiraju zatečeni objekti.

– Na taj način bi se razdvojio proces rješavanja pravnog statusa bespravnih objekata od regularizacije prostora. Zajednica opština je tokom konsultacija u pripremnoj fazi za izradu zakona dostavila resornom ministarstvu prijedloge za pojednostavljenje procedura za legalizaciju objekata – kazali su iz Zajednice opština.

Oni ističu da se na izradi teksta nacrta zakona o legalizaciji radilo i tokom prošle godine, ali je opredjeljenje novog rukovodstva Ministarstva da se formira nova radna grupa, koja će imati zadatak da predloži zakonska rješenja.

– Zajednica opština je upoznata sa opredjeljenjem resornog ministarstva da se rade dva posebna zakona. U tom pravcu formirana je jedinstvena radna grupa za izradu zakona iz ove oblasti, a takođe su fomirane podgrupe za pojedine zakone. Predstavnik Zajednice opština je član u obje radne podgrupe – kazali su iz Zajednice opština.

 

Izvor: Pobjeda

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Pilot-projekat u Matagužima: Komasacija zemljišta ključni korak ka stvaranju konkurentne poljoprivrede

poljoprivreda zeta

Poljoprivredno zemljište je temelj na kojem započinje proizvodnja hrane, i njegovo adekvatno upravljanje može značajno ojačati ruralnu ekonomiju, što je od posebne važnosti za zemlje sa ograničenim resursima obradivog zemljišta. U skladu sa tim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), započelo je novi projekat s ciljem unapređenja politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem i implementacije komasacije zemljišta.

Komasacija zemljišta predstavlja proces koji omogućava restrukturiranje poljoprivrednih gazdinstava i posjeda, povećavajući njihovu efikasnost. Ovaj proces uključuje reorganizaciju zemljišnih parcela kako bi se postigao bolji raspored, koji odgovara potrebama vlasnika. Cilj je smanjiti broj parcela, povećati njihovu površinu i omogućiti bolji pristup poljoprivrednoj infrastrukturi.

Kao pilot-projekat, odabrano je područje od 430 hektara na jugoistoku Crne Gore, koje uključuje sela Mataguži i Vranj. U projekt je uključeno više od 700 vlasnika zemljišta koji aktivno učestvuju u prikupljanju podataka o postojećem stanju vlasništva i strukturi gazdinstava. Tim stručnjaka iz FAO i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi na Studiji izvodljivosti, koja će procijeniti postojeće stanje i interes vlasnika za komasaciju. Pojedinačni intervjui sa vlasnicima i korisnicima zemljišta omogućavaju prikupljanje detaljnih podataka i osiguravaju da svaki vlasnik bude dobro informisan i uključen u donošenje odluka.

Projekt komasacije ima za cilj smanjenje broja parcela na pola i udvostručenje njihove površine. Ove promjene će stvoriti pravilniji oblik parcela i omogućiti bolji pristup infrastrukturi, čime će farme postati konkurentnije i spremnije za evropsko tržište. Veći posjedi će omogućiti efikasniju proizvodnju i bolju upotrebu resursa, što će doprineti razvoju ruralne ekonomije.

Komasacija zemljišta predstavlja ključni korak ka stvaranju održive i konkurentne poljoprivrede u Crnoj Gori. Vlasnici zemljišta u pilot području Mataguži-Vranj pozvani su da iskoriste ovu priliku i aktivno učestvuju u projektu koji će značajno unaprijediti njihove posjede i cjelokupnu ruralnu ekonomiju. Kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava, Crna Gora ima priliku da unaprijedi svoju poljoprivredu i postane konkurentnija na evropskom tržištu.

Međunarodna saradnja i iskustva

Petnaesta međunarodna LANDNET radionica, održana je u Middelburgu, Holandija od 5 do 7 juna, u organizaciji FAO sa Katastrom i Provincijom Zeeland u Holandiji. Okupila je oko 100 eksperata iz oblasti upravljanja zemljištem, iz otprilike 30 zemalja koji su podijelili svoja iskustva o konsolidaciji zemljišta. Mnoge zemlje zapadne Evrope imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, pa je ovom radionicom obilježen vijek konsolidacije zemljišta u Evropi.

Eksperti su razgovarali o tome kako višenamjenska konsolidacija zemljišta može da doprinese većim ciljevima kao što su adaptacija i ublažavanje klimatskih promjena, restauracija prirode i poboljšani biodiverzitet i ekološki uslovi.

Ovoj radionici je prisustvovala i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, savjetnica za poljoprivredno zemljište, Nataša Božović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Prikupili preko 167 hiljada eura za podršku djeci sa smetnjama u razvoju

Ženski klub Skupštine organizovao je, u saradnji sa Međunarodnim klubom žena u Crnoj Gori i UNICEF-om, donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju, a u humanitarnoj akciji do sada je sakupljeno skoro 167,5 hiljada eura.

Iz Skupštine je saopšteno da je humanitarno veče dio šire inicijative koju je pokrenuo UNICEF.

“Realizovano je i u partnerstvu sa privatnim sektorom u cilju prikupljanja neophodnih sredstava za nabavku opreme i didaktičkog materijala koji nedostaju dnevnim centrima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i Centru za rani razvoj“, kaže se u saopštenju.

Potpredsjednica parlamenta i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, zahvalila je donatorima i pozvala sve građane Crne Gore da zajedno stvaraju mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju da dostojanstveno razviju svoj puni potencijal.

Ona je kazala da je najbolje okruženje za odgoj djece brižna porodica i naglasila da sve porodice kojima je potrebna pomoć u podizanju djece treba da je dobiju.

Popović je rekla da smještanje djece u institucije treba da bude krajnja mjera, koja se primjenjuje na najkraći mogući period.

„U tom smislu, od velikog značaja su dnevni centri, jer omogućavaju djeci sa smetnjama u razvoju da rastu u biološkoj porodici i istovremeno dobijaju kvalitetne usluge u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Popović.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima priliku da bude lider u regionu u odnosu na druge zemlje u procesu deinstitucionalizacije i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, ali i podsjetila da svaka opština u Crnoj Gori nema dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju.

Popović je ukazala da mnoga djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice traže razne usluge van Crne Gore, jer su im ovdje i dalje nedostupne.

„Obezbijedimo ih što prije u okviru svake lokalne zajednice i podržimo zdravstvene radnike, specijaliste za ranu intervenciju, patronažno osoblje, vaspitače, učitelje, nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake da od ranog djetinjstva rade sa svim porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore“, navela je Popović.

To je, kako je poručila, moralna obaveza društva.

„Ujedinimo se i gradimo zajedno pravedno društvo jednakih mogućnosti za svako dijete u Crnoj Gori“, kazala je Popović.

Kopredsjednica Ženskog kluba Simonida Kordić rekla je da svaka napredna zajednica mora da istovremeno prepozna izazove i angažuje sve svoje mogućnosti za opšti napredak.

Ona je istakla da je neophodno prepoznati potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica i primijeniti adekvatne mjere, kako bi se izbjegla izolacija i getoizacija tih ljudi i kako bi oni na advekatan način bili uključeni u opštu društvenu dinamiku.

„Da ne bismo stvari rješavali s kraja, potrebno je najprije ustanoviti koliko ima djece ometene u razvoju u Crnoj Gori“, kazala je Kordić.

Prema njenim riječima, stvaranjem valjane baze podataka steći će se uvid u realne potrebe djece i njihovih porodica i biće moguće formulisati jasne i efikasne mjere koje država može da preduzme.

Kordić je ukazala na činjenicu da u ovom trenutku sve opštine u Crnoj Gori nemaju dnevne centre za boravak djece sa razvojnim smetnjama.

Kako je navela, kroz rad dnevnih centara stvaraju se uslovi za socijalizaciju, angažovanje i unapređenje sposobnosti djece, dok se istovremeno eliminiše njihova trajna institucionalizacija.

„Kada govorimo o ovom pitanju moramo ga posmatrati integralno sa svim njegovim specifičnostima i samo tada možemo očekivati da ćemo naći prava rješenje i primijeniti adekvatne mjere“, rekla je Kordić.

Ona je poručila da država mora da brine za svakog svog građanina.

„Država mora da otvori vrata svakom potencijalu da zablista u društvu“, navela je Kordić.

Kopredsjednica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić istakla je da su dnevni centri značajan resurs, posebno kada se govori o poboljšanju kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju.

Ona je kazala da su centri kadrovski i prostorno standardizovani, navodeći da je te ustanove neophodno dodatno učiniti inkluzivnijim i komplementarnijim s ostalim uslugama iz drugih sistema.

„Dnevni centri nijesu povezani i usklađeni sa drugim sektorima, posebno što se tiče podrške inkluzivnom obrazovanju. Takođe, nema terenskog rada i podrške porodicama, što bi trebalo da bude prioritet”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je poručila da će se Ženski klub zalagati za što kvalitetnija zakonska rješenja, i da dnevni centri budu prepoznati u sistemu i finansirani iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Ministarstva zdravlja i Ministarsva prosvjete za usluge koje pružaju.

Kopredsjednica Ženskog kluba Drita Lola kazala je da je donatorsko veče primjer dobro koordinisane međusektorske saradnje i posvećenog rada tima ljudi, kao i primjer i poruka crnogorskog društva, da obraća pažnju na potrebe najranjivijih i da je uvijek spremno da se zalaže za njihova prava.

Ona je rekla da vjeruje da takve aktivnosti predstavljaju najbolji način za podizanje svijesti o problemima i potrebama društva.

„Stoga očekujem da će donacija podstaći unapređenje rada i kvaliteta usluga u dnevnim centrima i ukazati na potrebu da se djeci i mladima sa teškoćama u razvoju osigura neophodna i kontinuirana podrška, kao i puna i prava integracija”, navela je Lola.

Ona je poručila da će Ženski klub nastaviti da bude otvoren za saradnju na sličnim i drugim konkretnim inicijativama, sa ciljem da nijedno dijete ili mlada osoba sa teškoćama u razvoju, kao ni njihovi roditelji ili staratelji, ne budu ostavljeni po strani.

Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore Bilge Kalkavan kazala je da joj je čast što imaju priliku da doprinesu inicijativi prikupljanja sredstava kojom će se pružiti podrška za više od 700 djece sa smetnjama u razvoju, kako bi uživali prava na obrazovanje, zdravstvene usluge i socijalnu i dječju zaštitu.

Kako je navela, donacije privatnog sektora i međunarodne zajednice su uvijek dobrodošle, ali one nijesu dovoljne da pruže garanciju održivim uslugama za djecu sa smetnjama u razvoju.

“Zbog toga pozivam sve zainteresovane strane, uključujući Vladu, da osiguraju da djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice imaju pristup svim uslugama i podršci koja im je potrebna, kao i da izdvoje odgovarajuća sredstva za razvoj i praktično sprovođenje politika koje uključuju smetnje“, kazala je Kalkavan.

Majka djevojčice koja koristi usluge Centra za dnevni boravak djece, Biljana Orlandić, istakla je da je suštinski važno da sve opštine u Crnoj Gori imaju dnevne centre, kako bi djeca sa smetnjama i poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji mogli dobiti neophodnu podršku.

Ona je navela da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju susrijeću sa puno izazova i teškoća i da nerijetko nailaze i na mnogobrojne društvene predrasude.

Orlandić je poručila da je izuzeno važno da na tom putu roditelji imaju kontinuiranu stručnu podršku, koju dobijaju upravo u okviru dnevnih centara.

Prema njenim riječima, boravak u dnevnim centrima i usluge koje tamo dobijaju bitno doprinose boljem kvalitetu života djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

U dnevnim centrima se, kako je kazala Orlandić, akcenat stavlja na dobre strane djeteta i upravo se radi na njima da bi se osnažili i iskoristili potencijali koje dijete ima.

„Djetetu se otvaraju vrata mogućnosti, dijete postaje vidljivo za društvo, zajednicu, državu”, kazala je Orlandić, poručujući da će događaj sigurno doprinijeti boljim uslovima za rad i boravak djece i osoba sa smetnjama u razvoju u dnevnim centrima.

Iz Skupštine su naveli da su u humanitarnoj akciji prikupljanja novca u okviru Donatorske večeri u ulozi zlatnih sponzora učestvovali Skupština, Big Fashion Podgorica, Luka Bar, Stara Čaršija, H&J Construction, SE Baustai u vlasništvu Sadrije Dacića, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Elektroprivreda.

Kako su kazali, poseban doprinos akciji pružila je Selma Brčvak, ispred Fondacije HEMIIAS, koja je okupila svoje prijatelje i privrednike iz Crne Gore i dijaspore.

Iz Skupštine su rekli da za uspjeh događaja posebnu zahvalnost duguju diamond sponzorima, kompanijama Mtel, Voli, Farmegra i Fondaciji HEMIIAS u vlasništvu Hajriza Brčvaka.

„Farmaceutska kompanija Farmegra 25 godina poslovanja obilježava donacijom za porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, ostavši i ubuduće primjer kompanije u kojoj profesionalno i ljudsko idu zajedno“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su značajan doprinos dali i svi ostali donatori koji su prepoznali značaj tako važne i plemenite akcije za društvo u cjelini.

Iz Skupštine su rekli da je ukupan iznos donacija do sada 167.495 EUR.

„Žiro račun za upate, 510-31511-82, ostaje otvoren narednih sedam radnih dana (primalac: Međunarodni klub žena; svrha uplate: donacija za dnevne centre za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i Centar za rani razvoj)“, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zetski aerodrom šesti u regiji

aerodrom zeta

Zetski aerodrom  šesti je u regiji prema broju opsluženih putnika od januara do aprila.

Prvi je i dalje aerodrom u Tirani – u prva četiri mjeseca oni su opslužili oko 2,8 miliona putnika.

Prema podacima koje prenosi ex yu aviation, Beograd je drugi sa 2,23 miliona.

Priština i Zagreb imali su identičan promet – po 1,17 miliona putnika.

Slijedi Skoplje sa 841.617 putnika, pa aerodrom Podgorica sa 412.111.

Tivatski aerodrom je na 12. mjestu sa opsluženih 110.504 putnika.

Iznad 100.000 putnika u prva četiri mjeseca još su imali i Sarajevo (369.314), Ljubljana (369.231), Dubrovnik (299.533), Split (296.183), Zadar (116.080) i Niš (104.472).

Zanimljivo je, međutim, kako je podgorički aerodrom, kada su u pitanju podaci samo za april, tek osmi – s obzirom na to da su u tom mjesecu i Dubrovnik i Split imali veći promet.

Samo su Tirana i Beograd među TOP-100 evropskih aerodroma po prometu u periodu od januara do aprila.

Tirana je, konkretno, 64. aerodrom na kontinentu, a Beograd 70.

Aerodrom Podgorica je u tom pogledu na 145. mjestu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto